Connect with us

Domaće

EU odobrava 6 milijardi evra za Zapadni Balkan kroz ekonomske reforme i integracije

Plan od 6 milijardi evra predviđa investicije i reforme, Crna Gora kao predvodnik ulaska u EU, a samit u Tivtu donosi fokus na regionalnu saradnju

Published

on

Evropska unija, EU Pixabay.com

Plan od 6 milijardi evra predviđa investicije i reforme, Crna Gora kao predvodnik ulaska u EU, a samit u Tivtu donosi fokus na regionalnu saradnju

Na devetom samitu EU i Zapadnog Balkana, koji se održava 5. juna 2026. godine u Tivtu, lideri država i vlada raspravljaće o ključnim ekonomskim temama za region. Glavna ekonomska inicijativa samita je implementacija plana vrednog 6 milijardi evra, koji obuhvata reforme, investicije i socijalno-ekonomsku konvergenciju država Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

Crna Gora, kao domaćin samita, ističe ubrzanje procesa pristupanja EU, očekujući ulazak u Uniju u narednih godinu do dve, dok je za ostale zemlje regiona prioritet ekonomski napredak. Samit se održava pod motom „Zajedničko blagostanje i stabilnost EU i Zapadnog Balkana” i podeljen je na dva ključna dela – napredak integracije prema EU (EU Growth Plan) i jačanje regionalne stabilnosti i ekonomske otpornosti.

Za Srbiju, samit predstavlja priliku za poboljšanje odnosa sa Briselom i traženje balansa između odluka EU koje se odnose na Rusiju i Kinu i ekonomske realnosti. Na dnevnom redu su pitanja dalje integracije u jedinstveno tržište EU, a poseban fokus je na pristupanju SEPA sistemu plaćanja, ukidanju roaminga i unapređenju digitalne konektivnosti.

Dodatno, radi se na uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, jačanju ekonomske saradnje, privlačenju investicija, infrastrukturnim projektima, kao i energetskoj i transportnoj povezanosti. Zelena tranzicija, unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje zavisnosti od energenata iz Rusije predstavljaju posebne tačke ekonomskog dela samita.

Predsednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister izjavio je: „Možemo da pružimo podršku, možemo da pružimo ekonomsku podršku, možemo da damo finansijsku, političku podršku, ali na kraju neophodne reforme moraju da pripreme i usvoje vlade i nacionalni parlamenti. Mislim, dela govore, a ne reči, kao i uvek.”

Mekalister je istakao i važnost individualnog pristupa svakoj zemlji Zapadnog Balkana, navodeći primer Severne Makedonije, koja čeka početak pregovora zbog principa jednoglasnosti Saveta EU, kao i Albanije koja je izgubila vreme povezanošću sa Severnom Makedonijom. On je zaključio da je proširenje na Zapadni Balkan investicija u mir, bezbednost i stabilnost Evrope.

Ovo je drugi put da se samit održava van granica EU, posle Tirane 2022. godine, što mu daje dodatni simbolički značaj i regionalnu vidljivost. U dosadašnjoj praksi, samiti izvan Brisela doneli su manje formalnosti i više bilateralnih sastanaka, a među prethodnim samitima izdvajaju se Sofija 2018. sa usvajanjem Sofijske deklaracije, Zagreb 2020. kao jedini virtuelni samit tokom pandemije COVID-19 i Brdo kod Kranja 2021. sa snažnim naglaskom na evropsku perspektivu regiona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

World Inequality Lab predlaže rast prihoda i ograničenje zagrevanja ispod dva stepena

Plan predviđa preraspodelu bogatstva i globalne poreze, uz smanjenje nejednakosti i ubrzanu dekarbonizaciju

Published

on

By

Plan predviđa preraspodelu bogatstva i globalne poreze, uz smanjenje nejednakosti i ubrzanu dekarbonizaciju

Grupa ekonomista i istraživača iz različitih zemalja predstavila je izveštaj World Inequality Lab-a, pod vođstvom francuskog ekonomiste Tomasa Piketija, u kojem se predlaže ambiciozan ekonomski plan za smanjenje globalne nejednakosti i ograničenje klimatskih promena. Izveštaj, objavljen 4. juna 2026, ukazuje da društveni napredak treba meriti nivoom blagostanja građana, socijalnom jednakošću i zaštitom životne sredine, a ne isključivo rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema navodima autora izveštaja, sprovođenje predloženih mera omogućilo bi rast prihoda za većinu svetskog stanovništva, uz smanjenje ekstremnog bogatstva i ograničenje globalnog zagrevanja na manje od dva stepena Celzijusa do kraja veka. Plan uključuje ubrzanu dekarbonizaciju privrede, povećana ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, smanjenje radnog vremena u razvijenim državama, kao i nove poreske mehanizme za finansiranje globalnog razvoja i zelene tranzicije.

Predlog je izazvao različite reakcije među ekonomistima i političarima, pre svega zbog oslanjanja na globalne poreze i duboke institucionalne reforme, koje se u aktuelnim geopolitičkim okolnostima ocenjuju kao teško ostvarive. Autori izveštaja ističu da cilj nije predstavljanje konačnog rešenja, već otvaranje debate o alternativnim modelima razvoja, posebno u uslovima rastućih klimatskih rizika, ekonomske nejednakosti i ograničenja tradicionalnog koncepta privrednog rasta.

Kako navode, sprovođenje ovog plana moglo bi da pozitivno utiče na životni standard većine stanovništva i očuva globalnu temperaturu ispod praga od dva stepena Celzijusa. Plan takođe predviđa preraspodelu bogatstva i jačanje uloge države u regulisanju ekonomske politike, uz podršku inovativnim poreskim mehanizmima.

Izveštaj “Global Justice Report” poziva međunarodnu zajednicu da preispita postojeće ekonomske pokazatelje i usmeri pažnju na održiv razvoj i socijalnu pravdu.

Pročitaj još

Domaće

Kompanija Kaspersky otkrila zloupotrebu lozinki u 34,8 odsto sajber napada tokom 2025.

Izveštaj pokazuje da pogađanje lozinki, kreiranje lokalnih naloga i zloupotreba akreditiva čine preko 34 odsto incidenata

Published

on

By

Izveštaj pokazuje da pogađanje lozinki, kreiranje lokalnih naloga i zloupotreba akreditiva čine preko 34 odsto incidenata

Prema najnovijem globalnom izveštaju kompanije Kaspersky za 2025. godinu, pogađanje lozinki i zloupotreba važećih korisničkih naloga predstavljaju najefikasnije tehnike koje sajberkriminalci koriste za napade na organizacije. Analiza podataka iz usluga Managed Detection and Response (MDR), Incident Response (IR), Compromise Assessment i SOC Consulting pokazala je da su metode bazirane na legitimnom pristupu zabeležile značajan porast, jer napadači sve češće izbegavaju malver koji može biti detektovan na krajnjim uređajima.

Izveštaj “Anatomija sajber sveta” navodi da je pogađanje lozinki zabeleženo u 34,8 odsto slučajeva. Ova tehnika se najčešće koristi zahvaljujući slabim ili ponovo korišćenim lozinkama, što omogućava napadačima da lako dobiju pristup sistemima. Kreiranje lokalnih korisničkih naloga sledi sa 34,7 odsto – napadači nakon ulaska u sistem često prave nove naloge kako bi zadržali pristup čak i ako im se inicijalni upad otkrije.

Zloupotreba važećih korisničkih naloga, odnosno korišćenje kompromitovanih akreditiva, čini 34,5 odsto napada. Ova metoda napadačima omogućava da se uklope u regularne aktivnosti korisnika, što značajno otežava detekciju incidenata. Manipulacija korisničkim nalozima, poput aktiviranja deaktiviranih naloga ili povećavanja privilegija, zabeležena je u 32 odsto slučajeva. Otkrivanje mrežnih servisa, kao deo izviđanja pre dublje infiltracije, čini 31,2 odsto napada, što bezbednosnim timovima daje mogućnost da na vreme prepoznaju i prekinu dalji razvoj incidenata.

Sve ove tehnike ukazuju na promenu strategije napadača, koji sve više koriste legitimne metode pristupa umesto tradicionalnog malvera. Izveštaj kompanije Kaspersky ističe da organizacije koje ne unapređuju politiku lozinki i ne prate telemetrijske podatke ostaju posebno ranjive na ovakve napade.

Pročitaj još

Domaće

Austrijska biblioteka otkrila recept za pastu za zube star 1.700 godina

Papirus iz 4. veka nove ere sadrži precizan recept sa jednom drahmom soli, dve drahme nane i dvadeset zrna bibera

Published

on

By

Papirus iz 4. veka nove ere sadrži precizan recept sa jednom drahmom soli, dve drahme nane i dvadeset zrna bibera

Papirus iz 4. veka nove ere, pronađen i čuvan u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču, otkriven je kao najstariji sačuvani recept za pastu za zube, star 1.700 godina. Tek 2003. godine, tokom pripreme izložbe za međunarodni stomatološki kongres, kustosi biblioteke su identifikovali značaj ovog izbledelog dokumenta. Prevodom je potvrđeno da recept potiče više od 1.500 godina pre prve komercijalne paste za zube, predstavljene od strane kompanije Colgate 1873. godine.

Recept sa papirusnog zapisa navodi precizne mere: jedna drahma kamene soli, dve drahme nane, jedna drahma osušenog cveta irisa i dvadeset zrna bibera. Drahma je tada predstavljala standardnu meru u medicini i iznosila je između 3 i 4 grama. Ovaj zapis više liči na lekarski recept nego na narodno verovanje, što upućuje na razvijen nivo medicinskog znanja tog perioda.

Austrijski stomatolog dr Hajnc Nojman je 2003. godine napravio repliku ove drevne paste i testirao je. On je utvrdio da je mešavina blago abrazivna, može izazvati manja krvarenja desni, ali daje osećaj čistoće i svežine. Savremena naučna analiza pokazuje da osušeni koren irisa sadrži antibakterijska jedinjenja koja mogu delovati protiv mikroorganizama odgovornih za bolesti desni.

Recept potiče iz tradicije antičke Grčke, čija su medicinska dostignuća i dela poput onih Pedanija Dioskorida imala uticaj na medicinu više od hiljadu godina. U to vreme, pasta se nije nanosila četkicom već presavijenim komadom lana ili omekšanom grančicom, što ukazuje da su alati bili jednostavni, ali je namena ostala slična današnjoj.

Pročitaj još

U Trendu