Connect with us

Domaće

Emerdži prodao vetropark Alibunar od 168 MW kineskoj kompaniji Heavy Energy International

Vetropark ukupne snage 168 megavata predat kineskom investitoru, izgradnja projekata Alibunar A i B uskoro počinje

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Vetropark ukupne snage 168 megavata predat kineskom investitoru, izgradnja projekata Alibunar A i B uskoro počinje

Norveška kompanija Emerdži je zvanično završila prodaju projekta vetroparka Alibunar ukupne snage 168 megavata (MW) kineskoj firmi Heavy Energy International, objavljeno je 5. juna 2026. godine. Novi vlasnik najavio je početak građevinskih radova na vetroparkovima Alibunar A i B, koje su razvili Emerdži i njen holandsko-belgijski partner.

Vetropark Alibunar, sa ukupnom snagom od 168 MW, deo je strategije razvoja obnovljivih izvora energije i energetske bezbednosti Srbije. Prema navodima Emerdžija, ova transakcija predstavlja značajno dostignuće za kompaniju i partnere, dok se očekuje da izgradnja doprinose nacionalnim ciljevima u oblasti zelene energije.

“Uspešno zatvaranje ove transakcije predstavlja značajno dostignuće za Emerdži i naše partnere. Ponosni smo što smo razvili projekat Alibunar do ove faze i što predajemo visokokvalitetan, za izgradnju spreman projekat kompaniji Hevi enerdži internešenal. Radujemo se početku izgradnje i isporuci čiste energije Srbiji u narednim decenijama”, izjavio je Jan-Filip Zuren, izvršni direktor Emerdžija.

Kompanija Emerdži je nordijski developer obnovljivih izvora energije, fokusiran na razvoj velikih vetro i solarnih projekata na području jugoistočne Evrope. Njihova strategija podrazumeva identifikaciju, razvoj i dovođenje projekata do faze spremne za izgradnju, nakon čega ih prepušta investitorima ili energetskim fondovima.

Ova transakcija naglašava dugoročnu posvećenost energetskoj tranziciji regiona, navodi se u saopštenju Emerdžija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

FAO indeks cena hrane pao na 130,8 poena, šećer skočio 7,5 odsto

Cene žitarica porasle za 2,6 odsto u maju, dok su biljna ulja zabeležila pad od 4,6 odsto

Published

on

By

Cene žitarica porasle za 2,6 odsto u maju, dok su biljna ulja zabeležila pad od 4,6 odsto

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) saopštila je da je svetski indeks cena hrane (FFPI) u maju iznosio 130,8 poena, što je pad od 0,2 odsto u odnosu na aprilskih 131 poen, ali i dalje ostaje blizu trogodišnjeg maksimuma. Prema izveštaju FAO, najveći rast zabeležen je kod šećera, čije su cene porasle za 7,5 odsto na 95,1 poen, dok je indeks cena žitarica povećan za 2,6 odsto na 114,3 poena.

Cene svih glavnih žitarica su u maju porasle, a pšenica je nastavila trend rasta četvrti mesec zaredom. Kao ključni razlozi ovog rasta navode se slabiji prinosi u glavnim izvoznim državama, uključujući Sjedinjene Američke Države, kao i povećanje globalnih troškova goriva i đubriva.

Kod šećera je zabeležen snažan rast zbog zabrinutosti investitora oko moguće redukcije globalne ponude u narednim mesecima. Rast cena povezan je i sa višim cenama nafte, kao i očekivanjima da će Brazil veći deo šećerne trske usmeriti ka proizvodnji etanola, koji se u toj zemlji široko koristi kao pogonsko gorivo.

Cene mesa su povećane za 0,1 odsto na 130,5 poena, a rast je zabeležen kod govedine i ovčetine. Suprotno tome, mlečni proizvodi su pojeftinili za 0,5 odsto na 119,2 poena, što je najniži nivo od januara 2024. godine.

Najveći pad cena zabeležen je kod biljnih ulja, gde je indeks smanjen za 4,6 odsto na 185 poena, prvenstveno zbog pojeftinjenja palminog i sojinog ulja, dok su cene ulja repice i suncokreta porasle.

Vrednost FAO indeksa cena hrane u maju je bila za 2,9 odsto viša nego u istom mesecu 2025. godine, ali niža za 18,4 odsto u odnosu na rekordne vrednosti iz marta 2022. godine.

Pročitaj još

Domaće

Beogradska berza upozorava na investicione prevare sa lažnim platformama i zahtevima za novac

Prevaranti nude trgovinu zlatom i naftom, traže značajne uplate na privatne račune uz lažno predstavljanje

Published

on

By

Prevaranti nude trgovinu zlatom i naftom, traže značajne uplate na privatne račune uz lažno predstavljanje

Beogradska berza izdala je upozorenje građanima Srbije povodom pojave novih investicionih prevara tokom juna 2026. godine. Prema dostupnim informacijama, prevaranti se predstavljaju kao predstavnici Beogradske berze ili investicionih kompanija povezanih sa „lokalnom berzom“, koristeći telefonske pozive i internet kako bi od građana izmamili novac ili lične podatke.

Građanima se nude mogućnosti za ulaganje u trgovinu zlatom, naftom i drugim finansijskim instrumentima, putem navodnih investicionih platformi. U nekim slučajevima od potencijalnih žrtava se traži da uplate značajne iznose na privatne račune ili račune trećih lica, koja se lažno predstavljaju kao „finansijski asistenti“ ili predstavnici kompanija sa sedištem u Beogradu.

Beogradska berza naglašava da ne nudi ovakve platforme, niti ima lične savetnike ili organizuje kampanje koje podrazumevaju uplatu sredstava za trgovanje ili dostavljanje ličnih podataka putem nepoznatih linkova, telefonskih poziva ili oglasa na društvenim mrežama. Ove aktivnosti predstavljaju pokušaj obmane i mogući pokušaj neovlašćenog prikupljanja finansijskih i ličnih podataka građana.

Iz Beogradske berze apeluju na javnost da obrati posebnu pažnju na slične ponude i da ne dostavlja lične ili finansijske podatke nepoznatim osobama ili putem neproverenih internet stranica. Zvanične informacije o radu berze dostupne su isključivo putem zvaničnih kanala.

Pročitaj još

Domaće

Francuska i Nemačka predlažu postepenu integraciju Zapadnog Balkana, ključni samiti 5. i 22. juna 2026.

Novi francusko-nemački non-pejper traži privilegovan pristup tržištu EU i češće zajedničke sastanke, oslanjajući se na napredak u pregovorima

Published

on

By

Novi francusko-nemački non-pejper traži privilegovan pristup tržištu EU i češće zajedničke sastanke, oslanjajući se na napredak u pregovorima

Francuska i Nemačka predložile su postepenu integraciju zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju kroz novi non-pejper predstavljen na Samitu EU – Zapadni Balkan održanom 5. juna 2026. godine, sa posebnim akcentom na olakšavanje pristupa unutrašnjem tržištu EU na osnovu značajnog napretka kandidata u pregovorima. Dokument pod nazivom „Novi zamah za doprinos proširenju uoči predstojećeg samita EU-Zapadni Balkan (5. jun 2026.) i samita EU-Moldavija (22. jun 2026.)“ ističe da punopravno članstvo ostaje najatraktivnija ponuda za zemlje kandidate i ključni politički instrument Unije.

Kako se navodi, EU je pozvana da predstavi dodatne podsticaje za ubrzanje procesa integracije, na osnovu Kopenhagenskih kriterijuma, sa ciljem brže i dublje integracije i pojednostavljenja trenutne metodologije kroz spajanje proceduralnih koraka. „Naš zajednički cilj je da upotpunimo Uniju kao istinski Evropsku uniju“, ističe se u dokumentu. Francusko-nemačka inicijativa predviđa novi, procesno orijentisan pristup, redovno otvaranje pregovaračkih klastera, unapređenje međuvladinih konferencija i uvođenje nove pretpristupne strategije sa jasno definisanim gradivnim blokovima koji su reverzibilni u slučaju nazadovanja kandidata po pitanju reformi ili osnovnih vrednosti EU.

U non-pejperu se naglašava da je cilj punopravnog članstva nepromenjen i da predloženi modeli nisu zamena za članstvo, već podsticaj za brži napredak. EU Komisija je pozvana da predloži konkretne mere za olakšavanje pristupa, uključujući dodeljivanje statusa progresivnog posmatrača zemljama kandidatima na sastancima EU institucija, u skladu sa napretkom u pregovorima i poštovanjem autonomije odlučivanja EU.

Predlog uključuje osnovne elemente za proširenje: zajedničke sastanke Evropske komisije i članova Evropskog parlamenta sa predstavnicima Zapadnog Balkana i Moldavije dva puta godišnje, češće zajedničke parlamentarne odbore, učešće u neformalnim sastancima Saveta kao posmatrači bez prava glasa i privremeno zatvaranje relevantnih poglavlja, pre svega poglavlja 31 (FSDP). Takođe, predviđena je unapređena saradnja u oblasti bezbednosti i odbrane, uključujući partnerstva sa Frontex-om, integraciju u Agenciju EU za sajber bezbednost i učešće u projektima PESCO-a.

Zemlje kandidati bi mogle učestvovati u programima EU kao što su Kreativna Evropa, Digitalna Evropa, Erazmus+, Horizont Evropa, kao i u mehanizmima zajedničke nabavke i programima za mlade, uz ispunjenje odgovarajućih standarda i zahteva. Sektorska integracija bi se razvijala u oblastima kao što su SEPA, Roam Like At Home, transportna zajednica, tržište energije, sistem trgovine emisijama, status ovlašćenog ekonomskog operatera (AEO) i jedinstveno digitalno tržište.

Francuska i Nemačka predlažu redovne procene napretka kroz izveštaje o privremenoj proceni benčmarkova (IBAR) i učešće kandidata u radu institucija EU, uz mogućnost reverzibilnosti napretka u slučaju odstupanja od reformi. Ključni datumi za nastavak procesa su 5. jun 2026. godine za samit EU-Zapadni Balkan i 22. jun 2026. godine za samit EU-Moldavija.

Pročitaj još

U Trendu