Connect with us

Domaće

Elektroprivreda Srbije povećala dobit na 15,1 milijardu dinara u prvom kvartalu

Neto dobit veća i od plana i od prošlogodišnjeg rezultata, kreditni dug smanjen za 43,3 milijarde dinara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Hpgruesen

Neto dobit veća i od plana i od prošlogodišnjeg rezultata, kreditni dug smanjen za 43,3 milijarde dinara

Elektroprivreda Srbije (EPS) ostvarila je neto dobit od 15,1 milijardu dinara u prvom kvartalu 2026. godine, što prema usvojenom izveštaju predstavlja rezultat iznad plana i prošlogodišnjeg ostvarenja, dok je kreditna zaduženost smanjena za četvrtinu. Prema ranijim podacima, u istom periodu prošle godine EPS je imao neto dobit od 10,8 milijardi dinara, odnosno 3,6 milijardi dinara iznad plana, dok je tokom cele 2024. dobit iznosila 24,1 milijardu dinara.

U izveštaju je istaknuto da EPS nastavlja četvrtu godinu uspešnog poslovanja. Ministarka energetike i jedini član Skupštine EPS-a AD, Dubravka Đedović-Handanović, navela je da su početak godine obeležili stabilna proizvodnja i manji operativni troškovi, kao i završetak revitalizacije Reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta. „Posle više od 40 godina potpuno smo modernizovali jedan od najznačajnijih kapaciteta za sigurnost energetskog sistema Srbije, a u prvom kvartalu završen je i sistem za odsumporavanje u TENT B, što je najveći ekološki projekat u energetici u ovom delu Evrope“, izjavila je Đedović-Handanović.

Iako su loši vremenski uslovi doprineli da proizvodnja uglja bude ispod plana, snabdevanje električnom energijom nije bilo ugroženo. Zahvaljujući povoljnijoj hidrologiji, povećana je proizvodnja iz hidroelektrana, dok su termo blokovi radili ispod planiranih kapaciteta.

Ministarka je naglasila da je trend dobrog poslovanja iz 2025. nastavljen, uprkos izazovima u proizvodnji. Prema njenim rečima, prošla godina bila je druga zaredom sa istorijski niskim dotocima na Dunavu, ali je EPS uspeo da poveća proizvodnju uglja za sedam odsto, odnosno za dva miliona tona, kao i proizvodnju iz termo kapaciteta. Kreditni dug kompanije smanjen je za skoro četvrtinu, odnosno za 43,3 milijarde dinara.

Investicije su, kako je istaknuto, dostigle 52,7 milijardi dinara u 2025. godini, pri čemu je 44,97 milijardi dinara bilo iz sopstvenih sredstava, a stepen realizacije bio je 97 odsto od plana. U prvom tromesečju ove godine EPS je uložio 4,3 milijarde dinara u novu rudarsku opremu, što je za 37 odsto više od plana. Fokus investicija ostaje na rudarskom sektoru, radi dugoročne stabilnosti proizvodnje uglja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Udruženje prevoznika Zapadnog Balkana zahteva rešenje za ograničenje boravka vozača do 10. avgusta

Vozačima potrebno 130 dana u Šengenu u 180 dana, sadašnje pravilo dopušta 90 dana – udruženja najavljuju nove mere

Published

on

By

Vozačima potrebno 130 dana u Šengenu u 180 dana, sadašnje pravilo dopušta 90 dana – udruženja najavljuju nove mere

Udruženje prevoznika iz Srbije, Severne Makedonije, Crne Gore i BiH uputilo je Evropskoj komisiji zajednički zahtev da do 10. avgusta bude pronađeno prelazno rešenje za ograničenje boravka profesionalnih vozača kamiona iz trećih zemalja u šengenskom prostoru. Predsednik Poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić najavio je na konferenciji za novinare da su udruženja odlučila da ne preduzimaju dodatne aktivnosti do isteka roka, ali da će, ukoliko odgovora ne bude, najaviti nove konkretne mere.

Mandić je istakao da je analizom transportnih udruženja utvrđeno da je vozačima za nesmetano obavljanje međunarodnog transporta potrebno oko 130 dana rada u šengenskom prostoru u periodu od 180 dana, dok važeće pravilo dopušta najviše 90 dana boravka. “Profesionalni vozači su najveći deo vremena u kamionu ili na obaveznim odmorima na parkingu. Oni ne borave u zemljama Šengena kao turisti, već obavljaju svoj posao. Zbog toga smatramo da sadašnji način računanja dana nije opravdan i ozbiljno ugrožava poslovanje transportnih kompanija”, rekao je Mandić.

Udruženja su u prethodne tri godine više puta slala pisma Evropskoj komisiji, a poslednji zajednički sastanak potvrđuje nastavak koordinisanih aktivnosti. Mandić je naglasio da je sadašnji režim postao još restriktivniji nakon što su Hrvatska, Rumunija i Bugarska ušle u šengenski prostor, zbog čega su zemlje regiona gotovo u potpunosti okružene državama članicama Šengena. “S obzirom na to da su sada već 33 zemlje u Šengenu, to znači da mi ne možemo ni na koji način prihvatiti da tranzit znači boravak. Danima se brzo potroše dok stignemo i vratimo se natrag, pa praktično ispadne da mi boravimo 90 dana. To je potpuno nekorektno da profesionalac ne može da radi svoj posao”, rekao je Mandić.

Prevoznici su izbegli proteste i blokade granica kako bi zaštitili interese kako prevoznika tako i regionalne i evropske privrede. “Nama ne odgovara da ne vozimo, jer tada ne zarađujemo, ali to šteti i privredi naših zemalja, kao i evropskoj privredi, koja je povezana sa našom. Zato apelujemo na one koji donose odluke, ali i na naše poslovne partnere u Evropi da pomognu u pronalaženju rešenja”, poručio je Mandić. Špediteri iz regiona su na nedavnom kongresu u Bukureštu jednoglasno podržali zahteve prevoznika.

Mandić je podsetio da su posebna rešenja, poput izmena Zakona o strancima u Hrvatskoj, samo privremeno olakšala situaciju, dok je od 10. aprila, primenom EES sistema, resetovan broj dana za boravak u Šengenu. Međutim, već u junu prevoznici su ponovo suočeni sa problemima ograničenja. Udruženja će nastaviti da prate situaciju i očekuju odgovor iz Brisela do 10. avgusta.

Pročitaj još

Domaće

Svetski brendovi beleže rast angažovanosti korisnika tokom Mundijala 2026 uz viralne sadržaje

Navijači iz celog sveta generisali su milione pregleda i stotine hiljada novih pratilaca, dok kompanije prepoznaju važnost zajedničkog iskustva umesto klasične promocije

Published

on

By

Navijači iz celog sveta generisali su milione pregleda i stotine hiljada novih pratilaca, dok kompanije prepoznaju važnost zajedničkog iskustva umesto klasične promocije

Globalni proizvođači sportske opreme i drugi brendovi koji su prisutni na FIFA World Cup 2026 u Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kanadi zabeležili su značajan rast angažovanosti korisnika zahvaljujući jedinstvenoj atmosferi turnira. Prema ekonomskim analizama, potrošači tokom šest nedelja Mundijala nisu fokusirani samo na proizvode, već na osećaj pripadnosti i zajedništva, što je generisalo viralne sadržaje sa milionskim pregledima na društvenim mrežama.

Na stadionima, u barovima i “fan zonama” širom tri zemlje, navijači sa svih kontinenata stvaraju jedinstvenu atmosferu, noseći dresove svojih reprezentacija i spontano komunicirajući sa rivalima. U Sijetlu je, na primer, lokalna zajednica pokrenula “Unity Loop” mrežu navijačkih zona, osmišljenu da podstakne ponovna okupljanja i razmenu iskustava među posetiocima grada.

Nemački navijač Fredi, putujući kroz američki jug, ostvario je 2,7 miliona pregleda na snimku u kom prvi put posećuje Buffalo Wild Wings, što je privuklo stotine hiljada novih pratilaca. Slični trendovi zabeleženi su među turistima iz Azije, Evrope i Južne Amerike, koji su putem društvenih mreža delili autentične doživljaje iz američkih prodavnica i restorana, bez direktne promocije brendova.

Analitičari ističu da ovakvi sadržaji nisu rezultat sponzorstava ili klasičnih marketinških kampanja, već spontani izraz kolektivne efervescencije, kako je sociolog Emil Dirkem nazvao osećaj zajedničke energije i pripadnosti. Brendovi su, ovim putem, nenametljivo uključeni u svakodnevne priče korisnika, što ima dalekosežniji efekat od tradicionalnih reklama.

Iako prosečan brend retko može da ponovi viralnost ovih trenutaka izvan okvira velikih događaja, stručnjaci savetuju kompanijama da kreiraju prostore za zajedničko iskustvo i interakciju među potrošačima, kao što su klijentski događaji ili digitalne platforme za razmenu mišljenja. Na taj način, osećaj pripadnosti i autentična korisnička iskustva mogu imati dugoročan uticaj na lojalnost i percepciju brenda.

Ovakva praksa pokazuje da su najuspešniji marketinški rezultati tokom Mundijala postignuti ne direktnom promocijom, već kroz omogućavanje korisnicima da podele svoja iskustva i izgrade međusobne veze, što brendovima donosi trajnu vrednost i izvan trajanja samog sportskog spektakla.

Pročitaj još

Domaće

NIS pokriva gubitak od 12,2 milijarde dinara korišćenjem ranije dobiti

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Published

on

By

A BMW sports car parked at a Shell gas station at night, featuring bright lights and an urban setting.

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Naftna industrija Srbije (NIS), zajednička rusko-srpska kompanija sa sedištem u Novom Sadu, donela je odluku na 18. redovnoj sednici Skupštine akcionara da gubitak iz 2025. godine u iznosu od 12.233.405.000 dinara (104,2 miliona evra) pokrije iz ranijih godina neraspoređene dobiti evidentirane u bilansu stanja na dan 31. decembra 2025. godine. Ova odluka, objavljena na sajtu Beogradske berze, dolazi u trenutku kada je trgovanje akcijama kompanije privremeno suspendovano zbog američkih sankcija NIS-u.

Prema usvojenoj odluci, deo dobiti iz prethodnih godina, ukupno 300.115.050.000 dinara (oko 2,56 milijardi evra), biće iskorišćen za pokriće prošlogodišnjeg gubitka, dok će ukupan iznos neraspoređene dobiti nakon ove transakcije iznositi 287.881.645.000 dinara (2,45 milijardi evra). Ovi podaci potvrđuju stabilnu finansijsku poziciju kompanije uprkos izuzetno izazovnim tržišnim okolnostima.

NIS se nalazi pod pritiskom međunarodnih sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele početkom oktobra 2025. godine, zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji. Sankcije su najavljene još u januaru iste godine, a cilj im je bio da većinski udeo Gaspromnjefta bude prodat nekom zapadnom, tj. ne-ruskom entitetu. Poslovanje NIS-a od tada funkcioniše pod posebnim operativnim i pregovaračkim licencama koje izdaje američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC), što je značajno otežalo dugoročno planiranje i svakodnevne operacije.

Pored toga, kompanija se suočava sa stalnim rizicima u međunarodnom platnom prometu, što uključuje i nemogućnost korišćenja platnih kartica američkih izdavaoca (Visa, Mastercard, American Express) za kupovinu goriva na domaćem tržištu. Istovremeno, NIS je pod posebnim operativnim režimom, što dodatno komplikuje nabavku sirove nafte i snabdevanje tržišta, na kojem je do uvođenja sankcija pokrivala 80 odsto potreba za naftnim derivatima.

Odluka o pokriću gubitka iz ranije akumulirane dobiti pokazuje da kompanija koristi dostupne finansijske resurse za očuvanje stabilnosti i finansijske discipline, sa ciljem zaštite interesa akcionara i očuvanja operativne likvidnosti. Akcionari su jednoglasno podržali ovu meru, uz potvrdu da ukupna neraspoređena dobit i dalje ostaje značajna za buduće poslovne potrebe.

Iako su trenutni uslovi poslovanja izuzetno otežani, NIS zadržava visok nivo kapitala i likvidnosti. Kompanija nastavlja da radi pod strogim regulatornim okvirom, uz očuvanje ključnih funkcija na tržištu Srbije, dok se istovremeno traži rešenje za vlasničku strukturu u skladu sa zahtevima međunarodnih sankcija.

Pročitaj još

U Trendu