Connect with us

Domaće

Dojče telekom razmatra spajanje sa T-mobajlom, vrednost koncerna 390 milijardi evra

Nemački gigant i američka filijala mogli bi da formiraju holding sa zajedničkom vrednošću od 390 milijardi evra

Published

on

gc1963d6dae4df462cb5700e9f79b8e2531092b1d8b22a50931194f4968fd6588726f524a6013abe05523b21d792e376419bb9632605b715ab33779906327d1a8_1280

Nemački gigant i američka filijala mogli bi da formiraju holding sa zajedničkom vrednošću od 390 milijardi evra

Nemačka telekomunikaciona kompanija Dojče telekom razmatra potpuno spajanje sa američkom podružnicom T-mobajl, što bi stvorilo najveći svetski telekomunikacioni koncern sa ukupnom tržišnom vrednošću od gotovo 390 milijardi evra. Trenutna tržišna vrednost Dojče telekoma iznosi 135 milijardi evra, dok T-mobajl na američkom tržištu vredi oko 252 milijarde evra.

Prema nezvaničnim informacijama na koje se pozivaju relevantni izvori, plan uključuje formiranje holding kompanije koja bi ponudila preuzimanje akcija oba subjekta. Nova grupacija bi mogla biti istovremeno listirana na Volstritu i na jednoj od evropskih berzi.

Analitičari, među kojima su i stručnjaci iz Dojče banke, upozoravaju da ovakvo spajanje ne garantuje povećanje vrednosti za akcionare i ističu da su sinergije u telekom sektoru često ograničene. Pored tržišnih izazova, postoje i političke prepreke, s obzirom na to da nemačka država ima 28 odsto udela u Dojče telekomu. Pošto Dojče telekom trenutno drži oko 53 odsto udela u T-mobajlu, potencijalno spajanje bi moglo značajno da smanji državno vlasništvo, što bi izazvalo neslaganje u Berlinu.

T-mobajl, koji je prethodnih godina bio problematičan segment Dojče telekoma, poslednju deceniju beleži izuzetne rezultate i postao je glavni motor rasta, često nadmašujući konkurente kao što su AT&T i Verajzon po broju novih korisnika. U protekloj godini, T-mobajl je ostvario operativnu dobit od 29 milijardi evra, dok je ukupna operativna dobit Dojče telekoma iznosila oko 44 milijarde evra.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Morgan Stenli najavljuje 22 milijarde dolara dodatnog profita u gejming industriji zahvaljujući AI

Ukupni izdaci za video-igre u 2026. dostižu 275 milijardi dolara, troškovi razvoja mogli bi biti smanjeni za 50 odsto

Published

on

By

Ukupni izdaci za video-igre u 2026. dostižu 275 milijardi dolara, troškovi razvoja mogli bi biti smanjeni za 50 odsto

Analitičari investicione banke Morgan Stenli objavili su procenu prema kojoj bi primena naprednih alata veštačke inteligencije u gejming industriji mogla da smanji troškove razvoja video-igara za skoro 50 odsto, što bi kompanijama donelo dodatnih 22 milijarde dolara profita. Prema analizi, potrošači će tokom 2026. godine izdvojiti ukupno 275 milijardi dolara za video-igre, dok će kompanije investirati 55 milijardi dolara u razvoj i operacije.

Uvođenje veštačke inteligencije omogućava automatizaciju zadataka poput kreiranja virtuelnih okruženja, generisanja dijaloga i testiranja softvera, što značajno skraćuje vreme potrebno za produkciju i povećava profitne marže, navodi se u izveštaju Morgan Stenlija. Ovakav trend posebno je izražen kod razvoja savremenih igara, koji postaje sve skuplji i zahtevniji, što ilustruje primer Grand Theft Auto VI – igra na kojoj se radi od 2018. godine, a čije je objavljivanje planirano za novembar 2026.

Korišćenje AI tehnologije, prema procenama, neće ravnomerno koristiti svim akterima na tržištu. Najveći dobitnici biće velike platforme i operatori kao što su Tensent, Soni i Robloks, koji kontrolišu distribuciju i podatke, dok će veliki izdavači poput Elektronik arts (EA) i Ubisoft imati prednost zbog resursa potrebnih za korišćenje AI u razvoju više igara. S druge strane, kompanije sa slabijim franšizama, kao što su Plejtika i Netmarbl, mogle bi da se suoče sa jačom konkurencijom, jer će AI sniziti barijeru za ulazak na tržište i omogućiti lakše stvaranje igara srednjeg ranga.

Pročitaj još

Domaće

Perutnina Ptuj Topiko resertifikovala 17 proizvoda, prihod grupe 532 miliona evra

Kompanija ostvarila plasman na više od 30 tržišta, investicije MHP grupe dostigle 337 miliona evra od 2018. do 2025.

Published

on

By

Kompanija ostvarila plasman na više od 30 tržišta, investicije MHP grupe dostigle 337 miliona evra od 2018. do 2025.

Kompanija Perutnina Ptuj Topiko iz Bačke Topole resertifikovala je 17 svojih proizvoda za oznaku „Čuvarkuća“ u okviru projekta „Stvarano u Srbiji“, čime jača učešće u ovom strateškom programu Privredne komore Srbije. Ugovor o produženju saradnje potpisali su Ivan Jevtić, savetnik direktora Perutnine Ptuj Topiko, i Veljko Jovanović, savetnik predsednika PKS, a kompanija najavljuje veliki iskorak kroz planirani izvoz na tržište Evropske unije.

Prema navodima PKS, resertifikacija 17 proizvoda potvrđuje stabilno prisustvo kompanije u projektu već pet godina, a cilj je da domaći proizvodi iz sektora živinarstva, kao što su pileće meso i jaja, pronađu svoje mesto i na policama evropskih trgovina. Sekretar Udruženja za stočarstvo PKS, Nenad Budimović, istakao je da je u toku usklađivanje regulative, što će omogućiti da znak „Čuvarkuća“ bude prepoznat i među evropskim potrošačima.

Oznaka „Čuvarkuća“ garantuje poreklo proizvoda iz Srbije, što je posebno bitno za Perutninu Ptuj Topiko, koja posluje po modelu vertikalno integrisane proizvodnje – od sopstvene fabrike stočne hrane i inkubatora, preko mreže farmi i klanice, do prerade, sve pod istom kontrolom kvaliteta i sledljivosti na teritoriji Srbije. „Svako ko kupi naš proizvod sa oznakom ‘Čuvarkuća’ može biti siguran u bezbednost celokupnog procesa“, rekao je Budimović.

Arsen Rudan, menadžer za komunikaciju i brendiranje poslodavca Perutnina Ptuj Topiko, izrazio je zadovoljstvo što su 17 proizvoda ponovo dobili oznaku „Čuvarkuća“, ističući da to potvrđuje kvalitet i domaće poreklo proizvoda. „Projekat za nas ima veliki značaj i verujemo da ćemo uz podršku PKS proširiti portfolio proizvoda sa ovim žigom. Posebno očekujemo otvaranje izvoza ka tržištu Evropske unije, za šta smo potpuno spremni“, rekao je Rudan.

Perutnina Ptuj Topiko je deo Perutnina Ptuj Grupe, međunarodne kompanije sa tradicijom dužom od 120 godina, prisutne u sedam zemalja, sa više od 5.700 zaposlenih. Proizvodi se plasiraju na više od 30 tržišta širom sveta, a prihod grupe je 2024. godine dostigao rekordnih 532 miliona evra. Od 2019. godine grupa posluje u okviru MHP, jednog od najvećih prehrambeno-agrarnih konglomerata u Evropi koji zapošljava preko 39.000 ljudi. Ulazak MHP-a u vlasništvo pokrenuo je investicioni ciklus vredan više od 337 miliona evra uloženih u modernizaciju i proširenje kapaciteta u periodu od 2018. do 2025. godine.

Kompanija je lider u živinarskoj industriji Srbije po prihodima i broju zaposlenih u sektoru koji ukupno broji 249 privrednih subjekata. Perutnina Ptuj Topiko danas zapošljava više od 1.350 ljudi, a portfolio obuhvata nekoliko stotina artikala, uključujući sveže pileće meso pod brendom ‘Natur’ i prerađevine među kojima je brend ‘Poli’, prva pileća kobasica na ovim prostorima koja se proizvodi od 1974. godine i danas je broj jedan u Evropi. Izvoz je trenutno usmeren ka tržištima regiona, dok se kroz sertifikate IFS verzija 8 i ISO standarde priprema teren za prodor na tržište EU.

Pročitaj još

Domaće

Treesury investira u zasad leske na 53 hektara uz učešće 67 odsto stranih investitora

Savremene tehnologije i model tokenizacije privukli inostrani kapital i omogućili razvoj održive poljoprivrede u Srbiji

Published

on

By

Savremene tehnologije i model tokenizacije privukli inostrani kapital i omogućili razvoj održive poljoprivrede u Srbiji

Kompanija Treesury razvila je zasad leske na površini od 53 hektara u Čoki, primenjujući regenerativnu poljoprivredu i savremene sisteme navodnjavanja, potvrdio je Aleksandar Petrović, direktor za poljoprivredu. Ulaganje je realizovano kroz model tokenizacije poljoprivredne proizvodnje, gde je čak 67 odsto investitora u prvoj emisiji činilo inostrani kapital.

Petrović ističe da sistemska ulaganja u očuvanje kvaliteta zemljišta i saradnja sa domaćim stručnim institucijama omogućavaju Srbiji da sačuva i unapredi zemljište bolje nego mnoge evropske zemlje koje su decenijama iscrpljivale obradive površine. Prema njegovim rečima, održiva poljoprivreda podrazumeva ekonomski održiv model proizvodnje, očuvanje biodiverziteta i dugoročnu zaštitu zemljišta.

“Najveći problemi savremene poljoprivrede su prekomerna upotreba pesticida i mineralnih đubriva, što dovodi do degradacije zemljišta. Tradicionalna poljoprivreda je bila bliža održivim principima jer su se koristila prirodna đubriva i sistemi koji čuvaju zemljište”, navodi Petrović.

On naglašava da Srbija još uvek ima kvalitet zemljišta koji nije degradiran u meri u kojoj je to slučaj u nekim razvijenim evropskim državama, te da primenom preporuka instituta i stručnjaka može napraviti ozbiljan iskorak u narednih deset godina. Petrović upozorava da kratkoročni pristup obradi zemljišta često dovodi do smanjenja humusnog sloja i uništavanja mikroorganizama ključnih za kvalitet zemljišta.

Platforma Treesury, prema rečima Petrovića, omogućava povezivanje investitora i proizvođača kroz finansiranje dugoročno održivih zasada i razvoj preradnih kapaciteta. “Platforma omogućava da se kapital usmeri u razvoj konkretnih poljoprivrednih projekata i proizvodnje sa većom dodatom vrednošću, što domaćim proizvođačima može doneti bolji plasman na tržištu”, istakao je Petrović.

Posebno je naglasio da je u prvoj emisiji čak 67 odsto investitora bilo iz inostranstva, što pokazuje interesovanje stranog kapitala za ulaganja u srpsku poljoprivredu.

U saradnji sa Institutom za voćarstvo u Čačku, Institutom Biosens i poljoprivrednim fakultetima u Beogradu i Novom Sadu, sprovedene su detaljne analize zemljišta radi sistemskog očuvanja i unapređenja kvaliteta zemljišta. “Cilj je da se kvalitet zemljišta ne samo očuva, već i unapredi za buduće generacije”, dodaje Petrović.

On zaključuje da savremene digitalne tehnologije mogu imati važnu ulogu u unapređenju održive proizvodnje, ali da je podjednako važno vratiti se osnovnim principima odgovornog odnosa prema zemljištu i resursima. “Cilj je da kroz ovakve modele Srbija privuče investicije, unapredi proizvodnju hrane i dugoročno očuva kvalitet zemljišta”, zaključio je Petrović.

Pročitaj još

U Trendu