Connect with us

Domaće

Cene energenata rastu, hrana skuplja na svetskom tržištu zbog krize i poremećaja u Ormuskom moreuzu

Zemlje Persijskog zaliva uvoze 80 odsto hrane, ECB prognozira produžene poremećaje do kraja godine

Published

on

pexels-photo-33284879

Zemlje Persijskog zaliva uvoze 80 odsto hrane, ECB prognozira produžene poremećaje do kraja godine

Porast cena energenata i poremećaji u transportu doprinose povećanju cena hrane na globalnom tržištu, ocenio je ekonomista Milan Beslać. On ističe da rast troškova energenata, prevoza i goriva direktno utiče na cene gotovih proizvoda, naročito u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Beslać upozorava da će rast cena hrane biti prisutan ne samo na pojedinačnim tržištima, već i širom sveta, uključujući Srbiju.

Prema njegovim rečima, kriza energenata pokreće lanac posledica, uključujući krizu hrane, vode, moguće otpuštanje zaposlenih, rast cena na globalnom nivou, inflaciju i pojavu stagflacije. On smatra da je procena Evropske centralne banke (ECB) o tome da će kriza potrajati do kraja godine opravdana, dok američka administracija i dalje smatra da je reč o kratkotrajnoj krizi. Beslać naglašava da je trenutna situacija izazvana ratom na Bliskom istoku, koji utiče na snabdevanje energentima i opravdava američke akcije, ali i produbljuje globalne probleme.

Na pitanje o uticaju zatvaranja Ormuskog moreuza na berze i potencijal za masovno povlačenje kapitala, Beslać kaže da su poremećaji već vidljivi na gotovo svim svetskim berzama, naročito američkim. Sukobi na Bliskom istoku dovode do rasta vrednosti kompanija iz sektora vojne industrije, dok ukupni berzanski indeksi beleže pad. “One kompanije koje se bave ratom i snabdevanjem tržišta rata dobijaju, a druge kompanije gube. Svakako neće doći do kraha berza kao finansijskih tržišta, ali će doći do međusobnog usklađenja indeksa i akcija koji se kotiraju na pojedinim berzama. Teško je porediti 1929. godinu i sada zato što su različiti uzroci”, izjavio je Beslać.

Ormuski moreuz postaje ključna tačka za globalnu trgovinu energentima i hranom. Beslać navodi da zemlje Persijskog zaliva uvoze 80 odsto artikala hrane, što dodatno pojačava značaj ovog strateškog prolaza za snabdevanje regiona i celog Bliskog istoka. Svaka promena u statusu Ormuskog moreuza direktno će uticati na izvoz energenata iz Irana i drugih zemalja regiona, kao i na stabilnost globalnog tržišta hrane.

Prema ekonomskim analizama, posledice trenutne krize nisu ograničene samo na energetski sektor, već se šire i na prehrambeni lanac, berzanska kretanja i opštu ekonomsku stabilnost. Rast cena energenata, transporta i hrane najviše pogađa zemlje koje su zavisne od uvoza, ali se efekti osećaju i u Srbiji, prateći globalne trendove.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Aman preuzeo 100 odsto udela u DIS-u, promet veći od 600 miliona evra

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Published

on

By

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Kompanija Aman doo iz Beograda postala je vlasnik 100 odsto udela u preduzeću PTP DIS doo iz Krnjeva, čime je nakon devet akvizicija trgovinskih sistema u Srbiji formiran najveći domaći trgovinski lanac. Prema saopštenju kompanije, nova grupacija sada zapošljava više od 5.000 radnika i ostvaruje godišnji promet iznad 600 miliona evra.

Aman je tokom 35 godina poslovanja preuzeo sisteme Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica Dućani, Sreten Gudrić marketi Užice, Interex, Samald Komerc Novi Pazar, Orion Leskovac, Alfa Jagodina i Prehrana Sombor. „Verujemo da je ovo početak još uspešnije zajedničke priče, sa jasnom ambicijom da budemo još bolji za naše zaposlene, naše kupce, naše partnere, kao i širu društvenu zajednicu“, navode iz Amana.

Prema podacima CompanyWall-a, Aman je prethodnu poslovnu godinu završio sa prihodom od 31,5 milijardi dinara (268 miliona evra) i profitom od 833 miliona dinara (7 miliona evra). Ovom akvizicijom Aman učvršćuje svoju poziciju na tržištu maloprodaje i proširuje prisustvo kroz dodatno povećanje broja zaposlenih i obima poslovanja.

Kombinovanjem resursa i iskustava, kompanija očekuje nastavak rasta i unapređenje usluga, sa ciljem povećanja konkurentnosti i zadovoljenja potreba potrošača širom Srbije.

Pročitaj još

Domaće

GPI PORT iz Bačke Topole prodaje kompletno poslovanje za pet miliona evra

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Published

on

By

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Kompanija GPI PORT doo iz Bačke Topole, specijalizovana za proizvodnju betonskih elemenata visokih performansi, objavila je prodaju celokupnog poslovanja po početnoj ceni od pet miliona evra. Prodaja obuhvata nepokretnosti, opremu i intelektualnu svojinu, a realizovaće se putem javne licitacije i direktnom pogodbom, kako je najavljeno iz preduzeća.

Predmet prodaje uključuje ekskluzivnu tehnologiju Mikro-Armiranog Betona (MAB), koja omogućava izradu tankih zidova, konstrukcionih nosača širokih raspona i prefabrikovanih elemenata uz značajno smanjenje materijala i transportnih troškova. Kupac preuzima i portfolio sa više od 1.000 gotovih projekata, što omogućava brz ulazak u proizvodnju bez dodatnih troškova projektovanja.

GPI PORT doo poseduje rešenja koja se mogu licencirati ili proširiti na međunarodna tržišta, uključujući EU, Rusiju, Bliski Istok i SAD. Vrednost intelektualne svojine, patenata i tehničke dokumentacije predstavlja dominantan deo ukupne vrednosti preduzeća.

Zainteresovani kupci mogu pregledati dokumentaciju i posetiti pogon uz prethodnu najavu, dok će javna prezentacija tehnologije i prodaje biti organizovana tokom Međunarodnog sajma građevinarstva u Beogradu od 21. do 24. aprila 2026. godine i na sajmu u Bursi, Turska, od 23. do 26. aprila 2026.

Licitacija je zakazana za 5. maj 2026. u 11 časova u prostorijama kompanije u Bačkoj Topoli. Depozit za učešće iznosi 250.000 evra, što je pet odsto početne cene, i može se uplatiti u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS ili putem neopozive bankarske garancije. Depozit omogućava pristup kompletnoj dokumentaciji, susret sa menadžmentom i prezentaciju vlasnika.

Pismena ponuda je obavezna za sve učesnike licitacije i mora odgovarati ili premašivati početnu cenu, uz mogućnost naknadnog korigovanja ponude nakon javnog otvaranja. Komisija na čelu sa vlasnikom odlučivaće o pobedniku licitacije, pri čemu će pored ponuđene cene važiti i rok za konačnu isplatu. Depozit se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cenu, dok se u slučaju odustajanja nakon proglašenja pobednika depozit gubi. U slučaju direktnog dogovora pre licitacije, ostalim ponuđačima koji su uplatili depozit sredstva će biti vraćena u celosti. Po zatvaranju procesa, rezultati licitacije biće javno objavljeni.

Pročitaj još

Domaće

Nemačka auto-industrija beleži pad indikatora na minus 18,7 poena u martu

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Published

on

By

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Nemačka auto-industrija zabeležila je pogoršanje poslovnog sentimenta u martu, prema izveštaju Instituta za ekonomska istraživanja Ifo iz Minhena. Relevantni indikator pao je sa minus 15,7 poena u februaru na minus 18,7 poena u martu, pokazuju najnoviji podaci. Kompanije iz ovog sektora ocenile su trenutnu poslovnu situaciju znatno lošijom u odnosu na prethodni mesec, iako su očekivanja za naredni period unapređena.

Ekspert Ifo instituta za industriju, Anita Velfl, istakla je da je razlika između trenutnih uslova i budućih očekivanja sve izraženija. Kompanije su pozitivnije ocenile stanje zaostalih porudžbina, ali ovaj indikator i dalje ostaje u negativnoj zoni.

Očekivanja u vezi sa izvozom poboljšana su četvrti mesec zaredom, dostigavši 30,7 poena u martu, što signalizira jačanje spoljne tražnje za nemačkim automobilima. Takođe, očekivanja u vezi sa zapošljavanjem pokazuju da bi talas otpuštanja u nemačkoj auto-industriji mogao da uspori u narednim mesecima. Indikator spremnosti na zapošljavanje porastao je na minus 19,8 poena, sa minus 44 poena u februaru, navedeno je na veb stranici Ifo instituta.

Pročitaj još

U Trendu