Connect with us

Domaće

Cena nafte tipa brent porasla na 91,6 dolara zbog tenzija na Bliskom istoku

Sukobi u Ormuskom moreuzu i napetost između Irana i SAD podigli brent iznad 90 dolara, evropski indeksi u padu

Objavljeno pre

,

Cena nafte tipa brent porasla na 91,6 dolara zbog tenzija na Bliskom istoku Foto Izvor: Pixabay / GTraschuetz

Sukobi u Ormuskom moreuzu i napetost između Irana i SAD podigli brent iznad 90 dolara, evropski indeksi u padu

Cena nafte tipa brent porasla je danas na 91,6 dolara po barelu, što predstavlja rast od 1,24 odsto u odnosu na prethodni dan. Investitori su zabrinuti zbog novih sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, kao i zbog incidenta u Ormuskom moreuzu, prema podacima britanske agencije UKMTO.

U ranim jutarnjim satima, brent je premašio prag od 90 dolara po barelu, dok je cena zapadnoteksaške nafte (WTI) porasla za 1,39 odsto i dostigla 87 dolara po barelu. Povećana nesigurnost u regionu izazvala je strahovanja od potencijalnih poremećaja u snabdevanju energentima, što je dodatno uticalo na rast cena sirove nafte. Tanker, čiji identitet još nije potvrđen, pogođen je sa tri nepoznata projektila dok je plovio kroz južni deo Ormuskog moreuza, u blizini obale Omana. Nije bilo prijavljenih žrtava, ali je incident izazvao dodatnu zabrinutost investitora.

Tržišni uticaj događaja u Ormuskom moreuzu

Sukobi u regionu povećali su volatilnost na svetskim berzama. Brent i WTI beleže rast cena, dok su evropski berzanski indeksi zabeležili pad. DAX indeks je pao za 0,32 odsto, FTSE 100 za 0,27 odsto, a moskovski MOEX za 0,15 odsto. S druge strane, francuski CAC 40 porastao je za 0,41 odsto, a milanski FTSE MIB za 0,05 odsto. Ovakva kretanja ukazuju na promene investicionog sentimenta usled geopolitičkih tenzija, što dodatno pojačava zabrinutost na tržištima kapitala.

Osim toga, evropski fjučersi gasa za oktobar otvorili su na amsterdamskoj berzi TTF po ceni od 70,160 evra za megavat-sat. Vrednost evra na valutnom tržištu iznosi 1,16022 dolara. U međuvremenu, cena zlata pala je na 4.428,68 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice porasla na 7,6126 dolara za bušel. Takva kretanja često prate neizvesnosti na energetskom tržištu i odražavaju povećanu potražnju za sigurnim investicijama i osnovnim robama.

Sporazumi i izjave ključnih aktera

Iako su tenzije visoke, Iran i Sjedinjene Američke Države još uvek ne šalju signale da žele potpuni rat. Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je da je zvanični Teheran spreman da se vrati obavezama iz junskog dogovora ako Vašington učini isto. Ova poruka upućuje na mogući nastavak diplomatskih pregovora, iako tržišta ostaju oprezna.

Na američkim berzama, Dow Jones je na zatvaranju pao za 0,7 odsto i iznosi 53.185,90 poena. S&P 500 je oslabio za 0,33 odsto na 7.686,14 poena, dok je Nasdaq zabeležio pad od 0,12 odsto na 26.370,89 poena. Ovi podaci oslikavaju globalno rasprostranjenu nesigurnost i uticaj koji napetosti na Bliskom istoku imaju na investicije širom sveta.

Širi ekonomski kontekst i značaj za tržište energenata

Ormuški moreuz igra ključnu ulogu u svetskoj trgovini naftom, jer kroz njega prolazi značajan deo globalnog izvoza sirove nafte. Svaka eskalacija sukoba u tom regionu može izazvati poremećaje u snabdevanju i posledično uticati na cene energenata širom sveta. Stoga, investitori pažljivo prate razvoj situacije, dok volatilnost ostaje prisutna na tržištima sirovina i valuta.

Kao rezultat napetosti na Bliskom istoku, cena nafte tipa brent beleži rast iznad 90 dolara, što direktno utiče i na troškove energije u Evropi i drugim regionima. Tržišni učesnici ostaju oprezni, a svaka nova informacija o bezbednosti u Ormuskom moreuzu može imati trenutni odraz na kretanje cena na svetskim tržištima energenata.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije povećala projekciju rasta BDP-a na 3,2 odsto za 2026.

Projekcija realnog rasta BDP-a revidirana naviše usled jačih rezultata, očekuje se 4,5 odsto u narednoj godini

Objavljeno pre

,

Objavio:

Narodna banka Srbije povećala projekciju rasta BDP-a na 3,2 odsto za 2026. – projekcija rasta BDP-a

Projekcija realnog rasta BDP-a revidirana naviše usled jačih rezultata, očekuje se 4,5 odsto u narednoj godini

Narodna banka Srbije podigla je svoju projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2026. godinu na 3,2 odsto. Ova nova procena bazira se na ostvarenju kumulativnog realnog rasta BDP-a od preko 20 odsto u periodu od 2021. do 2025. godine, u odnosu na nivo pre pandemije. Prema saopštenju centralne banke, u prvoj polovini godine realni rast BDP-a iznosio je 3,4 odsto međugodišnje, što je iznad prethodnih očekivanja.

Povećanje projekcije BDP-a i faktori rasta

Kako je naveo Filip Krvavac iz Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku NBS, ova projekcija rasta BDP-a revidirana je naviše za 0,2 procentna poena u odnosu na majsku procenu. To je rezultat boljeg ostvarenja ekonomske aktivnosti u tekućoj godini. Takođe, centralna banka očekuje da će u narednoj godini realni rast BDP-a ubrzati na 4,5 odsto. Ovakvom rezultatu doprineće realizacija investicionih projekata u okviru programa “Skok u budućnost – Srbija EXPO 2027”, kao i održavanje međunarodne izložbe Ekspo, koja treba da privuče milione posetilaca.

Širi ekonomski kontekst i značaj BDP-a

U srednjem roku, prema rečima Krvavca, očekuje se stabilan tempo privrednog rasta od oko 3,5 odsto godišnje, što odgovara procenjenom potencijalu srpske ekonomije. On je pojasnio da BDP predstavlja ukupnu tržišnu vrednost svih krajnjih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom određenog perioda. “Bruto domaći proizvod služi kao opšti pokazatelj ekonomske aktivnosti i koristi se za upoređivanje različitih ekonomija, kao i za praćenje nivoa aktivnosti kroz vreme”, naveo je Krvavac. Vlade i centralne banke koriste podatke o BDP-u pri kreiranju fiskalne i monetarne politike, dok preduzeća i investitori procenjuju ekonomske uslove i planiraju poslovanje. Pored toga, međunarodni partneri analiziraju BDP kako bi procenili veličinu i stabilnost tržišta, što je važno za trgovinske sporazume i priliv stranih investicija.

Nominalni i realni rast BDP-a: implikacije za ekonomski razvoj

Krvavac je istakao razliku između nominalnog i realnog BDP-a. Nominalni BDP meri vrednost proizvodnje po tekućim cenama, dok realni BDP eliminiše uticaj inflacije. “Rast realnog BDP-a znači povećanje količine proizvedenih dobara i usluga, dok nominalni rast može biti rezultat samo viših cena”, objasnio je Krvavac. Veći BDP vodi do povećanja fiskalnog prostora, boljih javnih investicija, rasta plata i penzija. Konačno, rast BDP-a znači i veći životni standard građana Srbije. Kao dodatni pokazatelj koristi se BDP po glavi stanovnika, koji može biti korigovan za paritet kupovne moći radi međunarodnih poređenja.

Javni dug i BDP kao merilo održivosti

Krvavac je naglasio važnost praćenja odnosa javnog duga prema BDP-u. On je naveo da je udeo javnog duga Srbije u BDP-u poslednjih godina na opadajućoj putanji i znatno ispod kriterijuma iz Mastrihta od 60 odsto. Na kraju 2013. godine dug sektora države iznosio je 68,4 odsto BDP-a, dok je na kraju prošle godine pao na 44,7 odsto. Kao rezultat toga, rast BDP-a omogućava zemlji da lakše servisira svoje obaveze, bez rizika po fiskalnu održivost.

Pročitaj još

Domaće

Industrijska proizvodnja u Srbiji pala 2,3 odsto, domaća potrošnja podstiče rast BDP-a

Bruto domaći proizvod Srbije porastao 3,8 odsto u drugom kvartalu, dok energetika beleži pad od 8,8 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrijska proizvodnja u Srbiji pala 2,3 odsto, domaća potrošnja podstiče rast BDP-a

Bruto domaći proizvod Srbije porastao 3,8 odsto u drugom kvartalu, dok energetika beleži pad od 8,8 odsto

Republički zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja u Srbiji u julu pala za 2,3 odsto na godišnjem nivou. Istovremeno, bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porastao je 3,8 odsto u drugom kvartalu 2026. godine, prema zvaničnim podacima. Ovi rezultati ukazuju da domaća potrošnja postaje ključni motor rasta BDP-a, iako industrijski sektor slabi.

Struktura pada industrije i rast trgovine

Pad industrijske proizvodnje u julu uglavnom je rezultat slabljenja sektora snabdevanja električnom energijom, gasom i parom, koji je zabeležio pad od 8,8 odsto. Prerađivačka industrija pala je umjereno, za 1,6 odsto, dok je rudarstvo jedini sektor koji beleži rast od 3,0 odsto. Ipak, industrijska proizvodnja za prvih sedam meseci 2026. godine ostaje u blagom plusu, što upućuje na usporavanje, ali ne i na kolaps ovog sektora.

Uporedo sa tim, promet u trgovini raste i na domaćem i na inostranom tržištu. Trgovina motornim vozilima beleži rast od 10,2 odsto u drugom kvartalu, dok je trgovina na veliko (bez vozila) povećana 12,6 odsto. Trgovina na malo porasla je 8,5 odsto, a realni rast u prvih šest meseci iznosi 7,1 odsto. Zbog toga domaća tražnja i dalje ostaje ključna za ekonomski rast, dok istovremeno uvoz raste brže od izvoza.

Spoljna trgovina i BDP: pozitivni pomaci uz izazove

Ukupna robna razmena Srbije u periodu januar–jul 2026. godine iznosila je 54,2 milijarde dolara, što je rast od 12,1 odsto na godišnjem nivou. Izvoz je povećan 14,6 odsto, dok je uvoz porastao 10,1 odsto. Kao rezultat, trgovinski deficit smanjen je za 7,6 odsto, odnosno 12,6 odsto kada se izrazi u evrima. Pokrivenost uvoza izvozom poboljšana je sa 79,4 na 82,7 odsto, iako deficit i dalje iznosi 4,4 milijarde evra u prvih sedam meseci.

Realni rast BDP-a od 3,8 odsto u drugom kvartalu, kao i 1,5 odsto desezonirano u odnosu na prethodni kvartal, premašuje revidiranu projekciju Narodna banka Srbije od 3,0 odsto za celu godinu. Najveći doprinos rastu daju građevinarstvo sa 9,1 odsto, stručne, naučne i tehničke delatnosti sa 5,8 odsto, te trgovina, saobraćaj i ugostiteljstvo sa 4,4 odsto. Uvoz roba i usluga porastao je 5,2 odsto, dok je izvoz rastao 4,1 odsto, što znači da neto spoljna trgovina usporava rast BDP-a, a domaća tražnja i investicije ostaju ključne.

Održivost rasta i potencijalni rizici

Investicije, naročito u kapitalne proizvode, porasle su 8,8 odsto, što je povezano sa velikim projektima kao što je EXPO i izgradnja puteva. Sve komponente potrošnje beleže rast — lična potrošnja porasla je 4,0 odsto, a investicije 3,3 odsto. Međutim, sektor energetike, koji je već sada najveći kočničar rasta sa padom od 8,8 odsto, može predstavljati dodatni rizik ako globalna tražnja ili cene energenata pogoršaju stanje. S druge strane, brži rast uvoza u odnosu na izvoz može povećati trgovinski deficit u narednim mesecima.

Situacija u kojoj usluge, građevinarstvo i domaća potrošnja podstiču rast BDP-a, dok industrijski i energetski sektor usporavaju, održiva je dok god velike investicije nastavljaju da povećavaju kapacitete. Dugoročna stabilnost zavisiće od ravnoteže između svih sektora privrede.

Pročitaj još

Domaće

Broj oglasa za stručnjake pao 18 odsto, konkurencija kandidata jača

Najveći pad oglasa zabeležen u IT sektoru, dok inženjeri i dalje ostaju među najtraženijima na tržištu rada

Objavljeno pre

,

Objavio:

Broj oglasa za stručnjake pao 18 odsto, konkurencija kandidata jača

Najveći pad oglasa zabeležen u IT sektoru, dok inženjeri i dalje ostaju među najtraženijima na tržištu rada

Tržište rada u Srbiji suočava se sa padom broja oglasa za poslove koji zahtevaju specifična znanja i viši nivo kvalifikacija. Prema podacima sajta Poslovi Infostud, u prvoj polovini 2026. godine objavljeno je oko 18 odsto manje oglasa za stručnjake nego u istom periodu 2024. godine, dok je prosečan broj prijava po oglasu porastao gotovo 30 odsto. Ovi podaci pokazuju da konkurencija kandidata postaje sve intenzivnija, a zahtevi poslodavaca selektivniji.

Prosečan oglas za stručne pozicije beležio je oko 63 prijave u prvoj polovini 2024. godine. Već 2025. godine, taj broj je porastao na gotovo 79, a u prvih šest meseci 2026. dostigao je približno 82 prijave po oglasu. Istovremeno, broj oglasa smanjen je sa 20.083 u prvoj polovini 2024, na 17.424 u 2025. i 16.574 u istom periodu 2026. godine, što predstavlja pad od oko 5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje zaostaje za nivoom iz 2024.

Smanjenje broja oglasa za stručnjake i uticaj IT sektora

Na ukupno smanjenje broja oglasa za stručnjake najviše je uticala situacija u IT sektoru. U prvoj polovini 2026. godine objavljeno je oko 45 odsto manje IT oglasa nego u istom periodu 2024. godine. Pad u IT kategoriji čini približno 38 odsto ukupnog smanjenja broja oglasa za stručne pozicije. Drugim rečima, gotovo dve petine ukupnog pada dolazi upravo iz IT sektora. Ipak, i dalje postoji deficit stručnjaka za mašinsko učenje, tehničke vođe timova i IT arhitekte, dok su pozicije sa širim znanjima postale konkurentnije.

Kada se IT oglasi isključe iz analize, broj oglasa za ostale stručne profile manji je za oko 13 odsto nego pre dve godine. Ovaj trend pokazuje da potreba za stručnim kadrovima nije nestala, ali su poslodavci postali izbirljiviji, tražeći specifične licence, iskustvo i praktične veštine.

Traženi inženjeri i prilike u drugim sektorima

Potreba za inženjerima ostala je značajna, posebno u građevinarstvu. Broj oglasa za građevinske inženjere u prvoj polovini 2026. bio je gotovo isti kao 2024, a čak 22 odsto veći nego 2025. godine. Uz građevinske, traženi su i mašinski inženjeri, kao i stručnjaci iz oblasti proizvodnje, energetike, rudarstva i metalurgije. Ove struke ostaju važne i za mlade koji biraju obrazovanje, jer tehnička i inženjerska znanja omogućavaju zaposlenje u različitim industrijama.

Pored tehničkih zanimanja, među najzastupljenijim oglasima nalaze se prodaja, administracija, finansije i logistika. Najčešće tražena zanimanja u ovim sektorima su komercijalisti, administrativni radnici, prodajni savetnici, knjigovođe, računovođe, poslovođe i dispečeri. Logistika je posebno zabeležila blagi rast broja oglasa u prvoj polovini 2026. godine u odnosu na isti period 2024.

Deficit stručnjaka u zdravstvu i farmaciji

Uprkos većoj konkurenciji, deficit stručnjaka i dalje postoji u oblastima zdravstva, farmacije i veterine. Najtraženiji su lekari, diplomirani farmaceuti i veterinari, gde su osim formalnog obrazovanja često neophodne licence i specijalizacije. Dodatno, deo stručnjaka iz ovih oblasti karijeru nastavlja u inostranstvu, što dalje smanjuje broj dostupnih kandidata na domaćem tržištu rada.

U uslovima sve većeg broja prijava po oglasu, formalno obrazovanje više nije dovoljno. Praktično iskustvo, poznavanje konkretnih alata, stranih jezika i sposobnost primene znanja postaju ključni faktori konkurentnosti. Kao rezultat, tržište rada se transformiše, a poslodavci ulažu dodatne napore u selekciju najboljih kandidata.

Pročitaj još

U Trendu