Connect with us

Domaće

Cena brent nafte pala na 107 dolara, gorivo u Srbiji skuplje 2 do 4 dinara

Nafta tokom marta dostigla 115 dolara po barelu, maloprodajna cena benzina BMB95 sada 188 dinara, evrodizela 212 dinara

Published

on

g0077dae7b0a4fb07754040bc2f401ca97576c0ae3d4811f5095fc0ad3a37476eb968aab07ec47bcf919617594e97aaf3359101d99526042403291149a1ca84d6_1280

Nafta tokom marta dostigla 115 dolara po barelu, maloprodajna cena benzina BMB95 sada 188 dinara, evrodizela 212 dinara

Na svetskim berzama cena brent nafte pala je na 107 dolara po barelu, nakon što je tokom marta dostigla i 115 dolara, dok se poslednji berzanski šok nastavlja da preliva na srpske pumpe. U petom uzastopnom poskupljenju goriva u Srbiji, odlučeno je da benzin i dizel budu skuplji za dva do četiri dinara.

Prema poslednjim podacima, nedeljni rast cene brent nafte iznosio je 6,3 odsto, a tokom marta cena je porasla oko 50 odsto. Povećanje cena goriva rezultat je poremećaja u snabdevanju naftom izazvanih ratom na Bliskom istoku, što je dovelo do rasta cena derivata i u mediteranskim lukama.

Vlade u regionu reaguju različitim merama – u Srbiji su smanjene akcize (kumulativno 61 odsto), ograničen je rast cena i korišćeno je 40.000 tona naftnih rezervi nabavljenih po nižim svetskim cenama. Uprkos ovim merama, maksimalno dozvoljene maloprodajne cene goriva ponovo su povećane.

Od danas do narednog petka, maloprodajna cena benzina BMB95 iznosi 188 dinara po litru, dok je cena standardnog evrodizela 212 dinara po litru. To je povećanje od dva dinara za benzin i četiri dinara za dizel u odnosu na prethodnu nedelju.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji određuju se prema Uredbi o ograničenju cena goriva donetoj sredinom februara 2022. godine. Cena derivata formira se na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva, na koju se dodaje maloprodajna marža i PDV. U izračunavanje veleprodajne cene ne ulazi fabrička cena domaće rafinerije, već prosek kotacija na berzi za Mediteran (PLATTS CIF Mediteran za luku u Đenovi/Lavera). Rafinerija u Srbiji trenutno ne radi već dva meseca zbog nedostatka dotoka nafte.

Srbija je, pored smanjenja akciza i ograničenja cena, povukla 40.000 tona iz strateških rezervi kako bi ublažila rast cena goriva i smanjila pritisak na potrošače, ali su cene i dalje u porastu zbog globalnih tržišnih kretanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Udruženje banaka Srbije produžilo mandat Marini Papadakis za još tri godine

Na funkciji generalnog sekretara od marta 2023. godine, Papadakis vodi UBS kroz digitalizaciju i jačanje finansijske pismenosti

Published

on

By

Na funkciji generalnog sekretara od marta 2023. godine, Papadakis vodi UBS kroz digitalizaciju i jačanje finansijske pismenosti

Upravni odbor Udruženja banaka Srbije (UBS) doneo je odluku da Marina Papadakis nastavi da obavlja funkciju generalnog sekretara i tokom drugog trogodišnjeg mandata, saopšteno je na zvaničnom sajtu UBS. Papadakis je na ovoj poziciji od marta 2023. godine.

Tokom prethodnog mandata, UBS je koordinisao proces pristupanja SEPA sistemu sa bankama, pokrenuo regionalni Bankarski samit i sproveo niz kampanja usmerenih na unapređenje finansijske pismenosti i sajber bezbednosti kako banaka, tako i korisnika bankarskih usluga. Udruženje je organizovalo više tradicionalnih stručnih skupova i edukacija u skladu sa Statutom i programskim aktima organizacije.

“Reizbor razumem kao svojevrsno priznanje za sve što je Udruženje uradilo u prethodne tri godine. To je priznanje timu koji vodim, ali i celokupnoj aktivnosti banaka okupljenih u UBS. Istovremeno, reizbor doživljavam i kao ličnu i profesionalnu obavezu da i u naredne tri godine zajedno sa nadležnim državnim institucijama i našim članicama nastavimo, i u ovim izazovnim vremenima, da radimo na daljem jačanju stabilnosti i otpornosti bankarskog sektora, kao i na snaženju poverenja u ovaj sektor. Imajući u vidu proklamovanu misiju Udruženja banaka, ključne teme u narednom periodu biće primena naprednih tehnologija u bankarstvu, informaciona bezbednost i edukacija zaposlenih u bankarskom sektoru i korisnika finansijskih usluga – sadašnjih i budućih”, izjavila je Marina Papadakis.

U narednom periodu, fokus UBS biće na daljoj digitalizaciji, unapređenju informacione bezbednosti i kontinuiranoj edukaciji zaposlenih i korisnika finansijskih usluga, u saradnji sa državnim institucijama i članicama Udruženja.

Pročitaj još

Domaće

Broj registrovanih vozila u Srbiji porastao 4,2 odsto tokom 2025. godine

Najveći rast beleže motocikli i mopedi, dok je broj radnih vozila opao za 15,5 odsto

Published

on

By

Najveći rast beleže motocikli i mopedi, dok je broj radnih vozila opao za 15,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj drumskih motornih i priključnih vozila registrovanih u Republici Srbiji tokom 2025. godine povećan je za 4,2 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Rast je zabeležen kod skoro svih kategorija vozila, osim kod radnih vozila, gde je zabeležen pad od 15,5 odsto.

Registrovanje mopeda poraslo je za 8,9 odsto, motocikala za 13,3 odsto, putničkih automobila za 3,9 odsto, autobusa za 3,2 odsto, teretnih vozila za 3,8 odsto, dok je broj priključnih vozila povećan za 5,7 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Kod teretnih vozila koja su prvi put registrovana, najviše su zastupljena ona sa nosivošću do 999 kilograma, a dominantan pogonski energent je dizel. Kod putničkih automobila novije generacije, vozila sa motorima do 1.999 cm3 su najzastupljenija, a vozila na benzin čine veći udeo u odnosu na dizelaše.

Ukupan broj saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima u 2025. godini smanjen je za 0,2 odsto u odnosu na 2024. godinu. Više od dve trećine, odnosno 74,7 odsto, nesreća sa nastradalima dogodilo se u naseljenim mestima. Broj nastradalih lica tokom 2025. godine smanjen je za 0,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi podaci ukazuju na nastavak rasta broja vozila na drumovima Srbije, uz blagi pad broja saobraćajnih nezgoda i nastradalih lica.

Pročitaj još

Domaće

Srbija beleži pad broja stanovnika za milion u poslednje dve decenije

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Published

on

By

Adult hand holding a newborn baby's hand

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Srbija je u poslednjih dvadeset godina zabeležila smanjenje broja stanovnika za milion, čime je ukupna populacija sada 6,87 miliona, prema podacima iznetim na konferenciji Srpske akademije nauka i umetnosti 20. marta 2026. godine. Prema procenama, do polovine ovog veka očekuje se da broj stanovnika opadne za još jednu petinu.

Demografska kretanja su posledica ekonomskih i društvenih faktora, a ne njihov uzrok, istaknuto je na skupu. Na konferenciji su predstavljeni i podaci da danas svega 3 odsto svetske populacije čine migranti, dok je pre jednog veka mobilnost radne snage bila znatno veća. U svetu trenutno ima blizu 300 miliona međunarodnih migranata, dok je u Kini isti broj unutrašnjih migranata, a svega šest miliona Kineza živi van svoje zemlje.

Unutrašnje migracije u Srbiji su izraženije od međunarodnih, a najveći priliv stanovništva beleže Beograd i Novi Sad, dok su pogranični i planinski regioni u Južnoj i Istočnoj Srbiji, kao i delovi Šumadije i Zapadne Srbije, pogođeni odlaskom mladih. Odliv mladih ljudi između 25 i 34 godine, koji su skoro deset godina mlađi od prosečne starosti stanovništva, dovodi do dodatnog starenja populacije i nižeg fertiliteta u tim regionima u poređenju sa republičkim prosekom.

Žene, posebno one sa sela, češće menjaju prebivalište u potrazi za obrazovanjem i boljim mogućnostima, što u urbanim centrima kao što su Beograd, Novi Sad i Niš dovodi do većeg broja žena nego muškaraca. Demografski stručnjaci ističu da populacione politike koje ne uzimaju u obzir ekonomsku i društvenu realnost imaju minorne efekte, što potvrđuje i situacija u regionu Balkana.

Predsednik Društva demografa Srbije Vladimir Nikitović izjavio je: „Demografski procesi su posledica svih drugih dešavanja u zemlji. Na rast ili opadanje migracija najviše utiču političke i ekonomske promene u društvu.” On je dodao da dosadašnje strategije i sredstva izdvojena za populacione politike daju minimalne rezultate.

Depopulacija je, prema izveštajima, prvenstveno posledica velikih regionalnih razlika i nedovoljne valorizacije domaće radne snage, što se ogleda i u činjenici da se za slabo plaćena fizička zanimanja najčešće angažuju strani radnici.

Pročitaj još

U Trendu