Connect with us

Domaće

Cena brent nafte pala ispod 100 dolara, evropski indeksi rastu iznad 3 odsto

Američka nafta WTI na 97,089 dolara, DAX porastao na 23.315,72 poena, gas na TTF 49,765 evra po megavatsatu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Jack & sue drafahl

Američka nafta WTI na 97,089 dolara, DAX porastao na 23.315,72 poena, gas na TTF 49,765 evra po megavatsatu

Cena nafte tipa brent danas je pala ispod 100 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabeležili snažan rast. Pad cene nafte usledio je nakon najave američkog predsednika Donalda Trampa da bi vojne operacije SAD u Iranu mogle biti okončane u naredne dve do tri nedelje. Tramp će se prema najavama obratiti američkoj javnosti povodom situacije na Bliskom istoku, u četvrtak u 3 sata ujutro po srednjoevropskom vremenu, prenosi CNBC.

Na berzama, cena američke sirove nafte WTI u 9.30 časova pala je za 4,23 odsto na 97,089 dolara po barelu, dok je brent nafta zabeležila pad od 4,1 odsto i iznosi 99,704 dolara. Indeks Frankfurtske berze DAX porastao je za 3,02 odsto na 23.315,72 poena, francuski CAC 40 za 2,32 odsto na 7.998,52 poena, britanski FTSE 100 za 1,76 odsto na 10.353,26 poena, a moskovski MOEX za 0,21 odsto na 2.782,03 poena.

Evropski fjučersi prirodnog gasa za maj na holandskom TTF čvorištu otvorili su se cenom od 49,765 evra za megavatsat. Cena zlata je porasla na 4.732,22 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice pala na 6,0708 dolara za bušel (1 bušel = 27,216 kg).

Na valutnim tržištima, evro je ojačao na 1,15880 dolara, što je rast od 0,3 odsto u poređenju sa početkom trgovanja. Na američkom tržištu akcija, Dow Jones indeks je na zatvaranju u utorak porastao za 2,49 odsto na 46.341,51 poen, S&P 500 za 2,91 odsto na 6.528,52 poena, a Nasdaq za 3,83 odsto na 21.590,63 poena.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Katar smanjuje izvoz helijuma za 14 odsto posle napada, cena raste na 14 dolara

Globalne rezerve helijuma iznose 31,3 milijarde kubnih metara, a najveći deo potrošnje otpada na medicinski sektor i NASA

Objavljeno pre

,

Objavio:

Katar smanjuje izvoz helijuma za 14 odsto posle napada, cena raste na 14 dolara – nestašica helijuma

Globalne rezerve helijuma iznose 31,3 milijarde kubnih metara, a najveći deo potrošnje otpada na medicinski sektor i NASA

Katar je najavio smanjenje izvoza helijuma za 14 odsto nakon iranskih raketnih napada na rafineriju Ras Laffan, što je izazvalo novu nestašicu helijuma na globalnom tržištu, prema ekonomskim analizama. Prema Geološkom zavodu SAD, svetske rezerve helijuma koje se mogu obnoviti pod zemljom iznose 31,3 milijarde kubnih metara, dok cena industrijskog helijuma dostiže 14 dolara po kubnom metru, u poređenju sa 7,57 dolara koliko je iznosila 2019. godine. Vrednost tečnog helijuma u rasutom stanju porasla je sa nešto više od 2,8 milijardi dolara u 2022. na 4,39 milijardi dolara 2025. godine.

Najveće svetske rezerve helijuma nalaze se u Kataru, sa 10,1 milijardu kubnih metara, dok Sjedinjene Države raspolažu sa 8,49 milijardi, Alžir sa 8,2 milijarde, a Rusija sa 6,8 milijardi kubnih metara. Kriza na Bliskom istoku dodatno je pogoršala snabdevanje, s obzirom da je Katar prošle godine proizveo nešto više od trećine ukupne svetske ponude ovog gasa. Nakon napada, državna kompanija Qatar Energy saopštila je da bi obnova postrojenja mogla trajati tri do pet godina.

Iako je helijum drugi najzastupljeniji element u prirodi posle vodonika, njegova eksploatacija moguća je samo iz podzemnih ležišta prirodnog gasa, i to ako rezerve sadrže najmanje 0,3% helijuma po zapremini. Nakon ekstrakcije, helijum se prevozi u tečnom stanju zbog transporta i daljih industrijskih potreba. Helijum je ključan za svemirsku industriju, gde NASA godišnje troši oko 20 miliona kubnih metara ovog gasa, kao i za proizvodnju poluprovodnika i hlađenje superprovodnih magneta u medicinskim aparatima.

Prema izveštaju, zdravstveni sektor koristi više od trećine ukupne globalne potrošnje helijuma, posebno u bolnicama i medicinskim istraživanjima. Većina skladišta tečnog helijuma ima rezervoare dovoljnih kapaciteta za najviše sedam dana proizvodnje, što je znatno manje od potrebnih zaliha kada nastupe poremećaji u snabdevanju.

Tokom poslednje dve decenije zabeležene su četiri velike nestašice helijuma, naročito nakon 2022. godine, usled prekida rada postrojenja, ratnih sukoba i rasta potražnje. Višestruki požari u Amurskom pogonu u Rusiji i obustave zbog održavanja u američkoj kompaniji Exxon Mobil dodatno su ograničili proizvodnju. Helijum je neobnovljiv resurs, jer se stvara radioaktivnim raspadom uranijuma i torijuma tokom milijardi godina, a kada dospe u atmosferu, gubi se zauvek.

Zbog ograničenih skladišnih kapaciteta, nestabilnog tržišta i političkih faktora, tržište helijuma ostaje izuzetno osetljivo na geopolitičke krize i poremećaje u lancu snabdevanja.

Pročitaj još

Domaće

Crafter proširio prodaju na Wolt, proizvodi za dom dostupni odmah

Crafter proizvodi za dom, vrt i uradi-sam projekte sada dostupni putem Wolt aplikacije, isporuka na adresu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crafter proširio prodaju na Wolt, proizvodi za dom dostupni odmah – Crafter proizvodi za dom

Crafter proizvodi za dom, vrt i uradi-sam projekte sada dostupni putem Wolt aplikacije, isporuka na adresu

Crafter proizvodi za dom, vrt i uradi-sam projekte sada su dostupni korisnicima kroz Wolt aplikaciju, uz mogućnost poručivanja i isporuke direktno na adresu, saopšteno je 16. jula 2026. godine. Ova saradnja omogućava korisnicima da naruče alate, opremu i materijale za rad ili popravke bez odlaska u prodavnicu, čime se štedi vreme i olakšava organizacija svakodnevnih aktivnosti.

Detaljna ponuda uključuje širok izbor proizvoda za rad, dom i dvorište, među kojima su sijalice, baterije, posuđe, kućni tekstil i oprema za uređenje prostora. Sve stavke iz asortimana mogu se pronaći u Wolt aplikaciji, a poručivanje se obavlja u svega nekoliko klikova. Partnerstvo posebno olakšava posao profesionalnim majstorima i zanatlijama, kojima je brzina nabavke opreme i materijala ključna za efikasno obavljanje posla.

Wolt, vodeća platforma za dostavu, ovim proširuje svoju retail ponudu i omogućava korisnicima da reše hitne potrebe za alatima i materijalom, što je do sada zahtevalo dodatni odlazak u prodavnicu. Kako je izjavio Aleksandar Nešković, Head of retail za Srbiju i Severnu Makedoniju u Woltu, „Saradnja sa Crafter-om potvrđuje pravac u kom se Wolt razvija – kao platforma koja korisnicima donosi praktična rešenja za različite svakodnevne potrebe i pomaže im da lakše organizuju dan, bez nepotrebnih odlazaka i prekida. Proizvodi za dom, dvorište i majstorske radove možda nisu prva asocijacija na dostavu, ali upravo tu vidimo vrednost ove saradnje: da budemo dostupni korisnicima onda kada im je potrebno brzo i jednostavno rešenje. Ovo partnerstvo donosi novu vrstu praktičnosti i dodatno širi način na koji ljudi koriste našu platformu.“

Iz Crafter-a dodaju da nova usluga predstavlja još jedan korak u razvoju njihove omnichannel strategije. Ines Prijić, Head of Operations u Crafter-u, ističe: „U Crafter-u neprestano tražimo načine da unapredimo uslugu, budemo bliži kupcima i olakšamo im svakodnevne projekte. Partnerstvo sa Wolt-om predstavlja još jedan korak u razvoju naše omnichannel strategije i pokazuje da zajedno slušamo potrebe kupaca. Korisnici sada putem Wolt aplikacije mogu da poruče širok izbor proizvoda za rad, dom i dvorište, od sijalica i baterija, do posuđa, kućnog tekstila i opreme za uređenje prostora. To znači da, bilo da je nešto potrebno majstoru tokom rada ili korisniku za dom, rešenje je dostupno u svega nekoliko klikova.“

Zahvaljujući saradnji sa Wolt-om, korisnici ostvaruju značajnu uštedu vremena i resursa, dok profesionalci i domaćinstva dobijaju pouzdano i brzo rešenje za nabavku potrebnih proizvoda. Ova ponuda dodatno širi mogućnosti u okviru Wolt aplikacije i doprinosi razvoju digitalne trgovine na srpskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Povrtari iz Kikinde prodali sav rod belog luka po ceni od 700 dinara

U Srbiji se godišnje proizvede 3.700 tona belog luka, dok se 70 odsto potreba podmiruje iz uvoza

Objavljeno pre

,

Objavio:

Povrtari iz Kikinde prodali sav rod belog luka po ceni od 700 dinara – kikindski beli luk

U Srbiji se godišnje proizvede 3.700 tona belog luka, dok se 70 odsto potreba podmiruje iz uvoza

Povrtari iz Kikinde ove godine su unapred prodali sav rod domaće sorte belog luka, dostigavši cenu od 700 dinara po kilogramu, što potvrđuje da je kikindski beli luk opet „na ceni“. Prema podacima, godišnja proizvodnja belog luka u Srbiji iznosi oko 3.700 tona, dok čak 70 odsto domaćih potreba pokriva uvoz, najviše iz Kine i Španije.

Ove sezone u Kikindi je završeno vađenje semenskog belog luka, uz primenu sistema „kap po kap“ i korišćenje domaće sorte „bosut“, što je dovelo do rekordnih prinosa i nadprosečnog kvaliteta. „Kvalitet je nadprosečan, iako je proleće bilo bez kiše. Kvalitet je takoreći fantastičan, ne može biti bolji. Tajna je u dobrom semenu, u dobroj genetici, kada posadite krupnu glavicu, da dobijete krupan luk, ali je isto važno znati sa biljkom“, izjavio je proizvođač Goran Lazić, koji je beli luk zasejao na nešto više od pola hektara.

Region severnog Banata ima dugu tradiciju proizvodnje belog luka, a poslednjih godina vojvođanski proizvođači se sve češće odlučuju za ovu kulturu zbog visoke isplativosti i potražnje na tržištu. Sav ovogodišnji rod iz Kikinde prodat je unapred, a povrtari ističu da je cena od 700 dinara po kilogramu opravdala ulaganja i trud.

Stručnjaci navode da je domaći sortiment belog luka veoma kvalitetan i da ova kultura uspeva na različitim tipovima zemljišta, ali upozoravaju na problem nedostatka prerađivačkih kapaciteta. „To što se proizvede belog luka u Srbiji, to se sveže i konzumira, vrlo male su količine koje dospevaju u preradu. To je možda i najograničavajući faktor što se tiče širenja ove biljne vrste“, izjavio je Robert Nemeš iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.

Proizvođači veruju da kvalitetom mogu da pariraju svetskim tržištima, ali za dalji napredak domaći beli luk treba da pronađe put do domaćih prerađivačkih pogona.

Pročitaj još

U Trendu