Connect with us

Domaće

Brent nafta na 106,358 dolara, Siemens pokreće otkup akcija od šest milijardi evra

Evropski berzanski indeksi beleže rast, dok je cena američke WTI nafte pala za 1,36% na 100,810 dolara

Published

on

pexels-photo-5833263

Evropski berzanski indeksi beleže rast, dok je cena američke WTI nafte pala za 1,36% na 100,810 dolara

Evropski berzanski indeksi danas su u porastu, a cena brent nafte iznosi 106,358 dolara po barelu, uz pad od 1,31%. Prema podacima sa berzi u 9.30 sati, američka sirova nafta WTI zabeležila je pad od 1,36% na 100,810 dolara. Prinosi na britanske državne obveznice su opali nakon što je premijer Kir Starmer odbio pozive za ostavku.

Investitori su danas usmereni na poslovne rezultate nemačkih kompanija, među kojima su Alijanc, Dojče telekom, RWE i Porše. Istovremeno, nemački industrijski gigant Siemens najavio je novi program otkupa sopstvenih akcija u vrednosti od šest milijardi evra za narednih pet godina, nakon što je u prvom kvartalu ostvario neto profit od 2,03 milijarde evra, što je iznad očekivanja tržišta.

Na globalnom nivou, pažnja je usmerena na pripreme za sastanak američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga, gde se očekuje da će trgovinski odnosi i rat na Bliskom istoku biti glavne teme. Detaljna agenda posete još nije objavljena i očekuje se potvrda nakon Trampovog dolaska u Peking.

Na amsterdamskoj berzi TTF, evropski fjučersi gasa za jun su na otvaranju prodavani po ceni od 46,640 evra za megavatsat. Indeks Frankfurtske berze DAX porastao je za 0,66% na 24.133,28 poena, francuski CAC 40 za 0,18% na 7.994,44 poena, a FTSE 100 za 0,78% na 10.342,81 poen. Moskovski MOEX indeks beleži pad od 0,24% na 2.683,27 poena, dok je panevropski STOXX Europe 600 jutros porastao za 0,7%.

Na valutnom tržištu, evro se trguje po kursu od 1,17186 dolara. Cena zlata pala je na 4.705,74 dolara za trojnu uncu, dok je pšenica dostigla 6,5931 dolar za bušel (27,216 kg). Na američkom tržištu, Dow Jones indeks je na zatvaranju u utorak porastao za 0,11% na 49.760,56 poena, dok je S&P 500 pao za 0,16% na 7.400,96 poena, a Nasdaq za 0,71% na 26.088,20 poena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

UniCredit Banka lansira investicione fondove u evrima i dinarima za građane Srbije

Novi investicioni fondovi omogućavaju ulaganje u EUR i dinarima uz pristup UCITS modelu i diversifikaciju sredstava

Published

on

By

Novi investicioni fondovi omogućavaju ulaganje u EUR i dinarima uz pristup UCITS modelu i diversifikaciju sredstava

UniCredit Banka proširila je svoju ponudu finansijskih proizvoda na tržištu Srbije lansiranjem investicionih fondova kroz društvo UniCredit Invest a.d. Beograd. Ova nova opcija omogućava građanima da višak sredstava ulože u dva fonda: onemarkets UC Invest Cash EUR Fund i onemarkets UC Invest Cash Dinar Fund, sa ciljem očuvanja vrednosti i stabilnog prinosa. Investicioni fondovi su kategorizovani kao UCITS (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities), što znači da sredstva investitora dominantno ulažu u kratkoročne dužničke hartije od vrednosti i depozite, radi smanjenja rizika i povećanja stabilnosti ulaganja.

Građanima su dostupne dve opcije u zavisnosti od valute: EUR fond za ulaganja u međunarodnoj valuti i dinarski fond za ulaganja u domaćoj valuti, uz zadržavanje likvidnosti i fleksibilnosti. Prednost ovog modela je raspodela sredstava u različite finansijske instrumente, uz kontinuirano praćenje tržišta od strane stručnog tima koji prilagođava investicionu strategiju. Ovi fondovi deo su šire onemarkets platforme, koja objednjava iskustvo UniCredit Grupe i vodećih svetskih kompanija za upravljanje imovinom, što klijentima daje pristup savremenim investicionim rešenjima i međunarodnim tržištima.

Investiranje je omogućeno u svim ekspoziturama UniCredit Banke, kao i putem digitalnih kanala, a dodatne informacije dostupne su na zvaničnoj stranici https://unicreditinvest.rs/. Za građane koji žele da plasiraju višak novca bez gubitka likvidnosti, ovo predstavlja mogućnost da kroz profesionalno upravljanje i diversifikaciju optimizuju očuvanje i rast svojih sredstava.

Pročitaj još

Domaće

IEA prognozira pad globalne proizvodnje nafte na 102,2 miliona barela dnevno u 2026.

Smanjenje zaliha za 129 miliona barela u martu i 117 miliona u aprilu uz pad tražnje za 420.000 barela dnevno

Published

on

By

Smanjenje zaliha za 129 miliona barela u martu i 117 miliona u aprilu uz pad tražnje za 420.000 barela dnevno

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila je da se očekuje pad globalne proizvodnje nafte u 2026. godini za 3,9 miliona barela dnevno, čime bi ukupna proizvodnja iznosila oko 102,2 miliona barela dnevno. Prema izveštaju agencije, procene su zasnovane na pretpostavci da će se transport nafte kroz Ormuski moreuz postepeno normalizovati počev od juna.

Globalna proizvodnja nafte smanjena je u aprilu za dodatnih 1,8 miliona barela dnevno i sada iznosi 95,1 milion barela dnevno, dok su ukupni gubici od februara dostigli 12,8 miliona barela dnevno. Prema podacima IEA, zemlje Persijskog zaliva trenutno proizvode 14,4 miliona barela nafte dnevno manje nego pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku.

Takođe, svetske zalihe nafte smanjene su u martu za 129 miliona barela, a u aprilu za dodatnih 117 miliona barela, što je rekordno povlačenje zaliha, navodi se u analizi. Ovaj trend je posledica poremećaja u pomorskom transportu i smanjenog izvoza iz regiona Bliskog istoka.

IEA prognozira da će globalna tražnja za naftom ove godine pasti za 420.000 barela dnevno, na ukupno 104 miliona barela dnevno, što je za 1,3 miliona barela manje u odnosu na prethodne prognoze pre početka rata. Najveći pad globalne ponude očekuje se u drugom kvartalu 2026, kada bi ona mogla biti niža za 2,45 miliona barela dnevno u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Najviše su pogođeni petrohemijski i avio-transport sektori, dok IEA upozorava da bi rast cena nafte, usporavanje globalne ekonomije i mere štednje energije mogli dodatno da smanje potrošnju goriva tokom godine. U izveštaju se navodi da će svetsko tržište nafte verovatno ostati u deficitu do kraja trećeg kvartala 2026, dok bi povećana potražnja za gorivom tokom letnje sezone mogla uticati na cene energenata.

Pročitaj još

Domaće

Područja sa strogim zabranama pristupa i nadzorom, 1.000 km2 i 1,3 miliona uzoraka semena

Više od 1.000 kilometara kvadratnih u Francuskoj i 1,3 miliona uzoraka na Svalbardu pod posebnim režimom kontrole

Published

on

By

Više od 1.000 kilometara kvadratnih u Francuskoj i 1,3 miliona uzoraka na Svalbardu pod posebnim režimom kontrole

U svetu postoje brojna mesta sa posebnim režimom pristupa, a među njima su i područja koja su zbog bezbednosnih, naučnih ili istorijskih razloga zatvorena za širu javnost. Više od 1.000 kilometara kvadratnih severoistočne Francuske, poznatih kao „Crvena zona”, i Globalni trezor semena sa 1,3 miliona uzoraka na Svalbardu, predstavljaju samo deo ovih lokacija pod strogim nadzorom.

Nakon Prvog svetskog rata, područje od 1.000 kilometara kvadratnih u okolini Verdena u Francuskoj ostalo je opasno za život zbog zaostalih municija i toksičnih ostataka, uključujući živu i arsen. Francuska država je na tim površinama uvela zabranu naseljavanja, poljoprivrede i izgradnje, a „Crvena zona” je i danas pod strogim restrikcijama.

Na arhipelagu Svalbard, duboko ispod arktičkog leda, čuva se Globalni trezor semena sa više od 1,3 miliona uzoraka. Ova kolekcija obuhvata hiljade sorti useva, a cilj je očuvanje genetskog materijala u slučaju ratova, klimatskih katastrofa ili globalnih epidemija. Pristup imaju isključivo ovlašćeni stručnjaci.

U Ukrajini, ispod četvrtog reaktora Černobiljske nuklearne elektrane, nalazi se „Slonovo stopalo” – skoro dvotonska masa očvrslog rastopljenog materijala nastala posle havarije iz 1986. godine. Pri otkriću, nivo zračenja bio je smrtonosan za nekoliko minuta, a područje je i danas pod stalnim nadzorom i masivnim zaštitnim konstrukcijama.

Područje 51 u Nevadi, SAD, i dalje je strogo čuvana vojna baza namenjena razvoju i testiranju aviona i vojnih tehnologija. Pristup civilima je u potpunosti zabranjen, a aktivnosti se nadgledaju i kontrolišu. Iako je baza delimično priznata od američke vlade, detalji o radu ostaju nedostupni javnosti.

Pećine Lasko na jugu Francuske, sa preko 600 crteža starih oko 17.000 godina, zatvorene su za javnost od 1963. godine zbog ugroženosti umetničkih dela mikroklimom i pojavom gljivica. Pristup je dozvoljen samo stručnjacima, a uvedeni su posebni sistemi kontrole.

Vulkansko ostrvo Surtsej, koje je nastalo 1963. godine južno od Islanda, danas je prirodna laboratorija gde naučnici prate razvoj ekosistema. Zbog jedinstvene naučne vrednosti, pristup je ograničen samo na istraživače.

Vatikanska apostolska arhiva, koja se ranije zvala Tajni arhiv Vatikana, sadrži dokumentaciju koja pokriva više od 1.500 godina istorije. Pristup arhivi moguć je samo uz poseban zahtev, a dokumenti obuhvataju period srednjeg veka, renesanse i moderne istorije.

Ova mesta, od Francuske i Ukrajine do Norveške i SAD, povezuje poseban režim kontrole, stroga ograničenja pristupa i čuvanje vrednosti od presudnog značaja za čovečanstvo.

Pročitaj još

U Trendu