Domaće

Beograd zabeležio skor od 5,00 u indeksu održivosti, poslednji među 42 evropska grada

Javni EV punjači sa indeksom 0,01 i potrošnja obnovljive energije 0,04 svrstali srpsku prestonicu na dno evropske liste

Published

on

gce8525bcac5c772a459ebac58648cd66611c23da7e07bc5c0253d9735cbebdb2a9a8f78a24882a074f405772093c921a37d824b2351c391f6fe99f8468a69a52_1280

Javni EV punjači sa indeksom 0,01 i potrošnja obnovljive energije 0,04 svrstali srpsku prestonicu na dno evropske liste

Beograd je prema najnovijem istraživanju o urbanoj održivosti, koje je sproveo iSelect, zauzeo poslednje, 42. mesto među evropskim gradovima i 90. poziciju u globalnoj konkurenciji od 100 urbanih centara. Ukupan skor Beograda iznosi 5,00 poena, dok je grad u gotovo svim analiziranim segmentima daleko ispod evropskog proseka. Najveće slabosti zabeležene su u infrastrukturi za električna vozila, sa indeksom javnih EV punjača od svega 0,01 u poređenju sa Londonom koji ima indeks 1,00, Madridom 0,41 i Glazgovom 0,37. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora u Beogradu ocenjena je sa 0,04, dok Glazgov ima rezultat 1,00, a Hamburg 0,91.

Kvalitet vazduha, merjen kroz prisustvo PM2.5 čestica, takođe je na niskom nivou, sa skromnih 0,09 poena, što ukazuje na dugotrajne probleme sa aerozagađenjem. U dostupnosti zelenih površina, Beograd je postigao rezultat 0,06, dok su Stokholm i Prag ostvarili indekse od 0,46, odnosno 0,44. Istraživanje je sprovedeno na osnovu četiri indikatora – kvalitet vazduha, dostupnost zelenih površina, infrastruktura za punjenje električnih vozila i potrošnja energije iz obnovljivih izvora, pri čemu su svi parametri imali jednaku težinu u ukupnoj oceni.

Podaci su ažurirani do 14. avgusta 2025. godine i prikupljeni iz izvora kao što su IQAir, Svetska zdravstvena organizacija, OpenStreetMap, Open Charge Map i World Population Review. U slučajevima kada nisu bili dostupni podaci za određeni indikator, dodeljen je rezultat nula. Metodologija istraživanja podrazumeva normalizaciju rezultata svakog indikatora u rasponu od 0 do 1, a ukupni skor je sabiran do maksimalnih 100 poena. Na vrhu evropske liste nalaze se London, Glazgov i Hamburg, dok je Bukurešt zauzeo pretposlednje mesto.

Ovaj indeks ukazuje na značajan zaostatak Beograda za evropskim gradovima u zelenoj tranziciji i ističe potrebu za ulaganjima u infrastrukturu, obnovljive izvore energije i unapređenje kvaliteta vazduha, kako bi se obezbedio standard života primeren modernoj evropskoj prestonici.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version