Connect with us

Domaće

Bambi dodelio grantove od 5.000 evra za razvoj lokalnih poslastičara

Program kompanije podržao 12 malih proizvođača iz Braničevskog i Podunavskog okruga kroz edukaciju i promociju

Objavljeno pre

,

Bambi dodelio grantove od 5.000 evra za razvoj lokalnih poslastičara – Bambi podrška iz kraja Foto Izvor: Pexels / Luis Becerra Fotógrafo

Program kompanije podržao 12 malih proizvođača iz Braničevskog i Podunavskog okruga kroz edukaciju i promociju

Bambi je u okviru programa „Bambi podrška iz kraja“ dodelio grantove u ukupnoj vrednosti od 5.000 evra najboljim lokalnim poslastičarima. Grantovi su uručeni na finalnom takmičenju održanom u METRO HoReCa centru, gde je 12 poslastičara iz Braničevskog i Podunavskog okruga predstavilo svoje poslastičarstvo na temu Plazma torte pred stručnim žirijem. Prvo mesto osvojila je pekara Noć i dan, drugo pekara Park S17, a treće radionica Duca Cake Pops. Osim grantova, nagrađenima je obezbeđena promotivna kampanja na prodajnim mestima u blizini njihovih radnji, kako bi njihova ponuda postala vidljivija kupcima.

Program „Bambi podrška iz kraja“: edukacija i ekonomski efekti

Takmičenje je označilo završetak programa koji je Bambi realizovao u saradnji sa Regionalnom privrednom komorom, Gradom Požarevcem i Trag fondacijom. Učesnici su kroz radionice i mentorski rad stekli praktična znanja iz oblasti razvoja autentičnog brenda, digitalnog marketinga, unapređenja proizvoda i vođenja tima. Takođe, naglasak je bio na osnovama održivog rasta, što je posebno važno za male proizvođače u lokalnoj privredi. Kroz praktičan rad, polaznici su mogli da primene naučeno na svakodnevne izazove u poslovanju i identifikuju oblasti za unapređenje.

Izjave učesnika i značaj za lokalnu privredu

„Iza svake lokalne poslastičarnice stoje ljudi koji dobro poznaju svoj zanat, ali često sami brinu o svemu, od proizvodnje do promocije. Želeli smo da im olakšamo deo tog puta i podelimo iskustva koja mogu da primene u svom poslu. Zato su nam razgovori o njihovim konkretnim izazovima bili jednako važni kao i same radionice. Posebno nam znači što smo se kroz ovaj program bolje upoznali sa proizvođačima iz našeg kraja i zajedno pronašli ideje za razvoj njihove ponude i poslovanja“, izjavila je Jovana Važić, menadžerka korporativnih poslova i održivosti u kompaniji Bambi.

Polaznici programa su kroz praktične savete i razmenu iskustava s mentorima iz kompanije dobili uvid u načine unapređenja biznisa. „Ovaj program nam je pomogao da izađemo iz svakodnevne rutine i sagledamo šta možemo da unapredimo u svom poslu. Dobili smo praktične savete, upoznali druge proizvođače i učili od ljudi sa velikim iskustvom. Nagradu ćemo iskoristiti za unapređenje biznisa i kupovinu nove poslastičarske opreme, a iz programa izlazimo i sa jasnijom idejom o tome kako želimo da razvijamo svoj posao“, izjavio je Nikola Stojanović, pobednik takmičenja.

Doprinos razvoju poslastičarstva i lokalne privrede

Kao rezultat programa, Bambi je omogućio malim proizvođačima da steknu znanja i resurse potrebne za dugoročan rast. Grantovi od 5.000 evra i vidljivija ponuda na lokalnim prodajnim mestima mogu doprineti većoj konkurentnosti i održivosti sektora poslastičarstva u regionu. Na taj način, kompanija ne samo da jača svoj brend kroz saradnju sa lokalnim zajednicama, već i podržava ekonomsku stabilnost i razvoj malih preduzeća. Program „Bambi podrška iz kraja“ pokazuje kako ciljano ulaganje u edukaciju i promociju može imati pozitivan uticaj na mikro preduzetništvo i očuvanje tradicionalnih zanata.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Srbiji porasla na 4,4 odsto u oktobru, rast cena hrane i odeće

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u Srbiji više su za 4,1 odsto od decembra 2025. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u Srbiji više su za 4,1 odsto od decembra 2025. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku

Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru dostigla je nivo od 4,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku. Ovaj podatak odnosi se na poređenje oktobra 2026. sa istim mesecom prethodne godine. Mesečna inflacija iznosila je 0,8 odsto, dok su cene proizvoda i usluga lične potrošnje u poređenju sa decembrom 2025. godine porasle u proseku 4,1 odsto.

Rast cena po grupama proizvoda i usluga lične potrošnje

Glavni doprinos povećanju inflacije dolazi iz rasta cena u nekoliko ključnih potrošačkih grupa. Cene odeće i obuće porasle su za 2,4 odsto, što je najveći rast među glavnim kategorijama. Takođe, hrana i bezalkoholna pića skuplji su za 1,7 odsto u odnosu na prethodni mesec. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani pritisak na budžet domaćinstava. Pored toga, obrazovanje beleži rast od 0,9 odsto, dok su predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge poskupeli 0,8 odsto. Restorani i hoteli zabeležili su uvećanje cena od 0,6 odsto, a transport 0,5 odsto.

Detaljna struktura inflacije i kretanje cena

U oktobru su poskupeli i alkoholna pića i duvan, informisanje i komunikacije, kao i rekreacija, sport i kultura – sve za po 0,2 odsto. S druge strane, cene stanovanja, vode, električne energije, gasa i ostalih goriva, kao i usluge zdravstva, osiguranje i finansijske usluge, zabeležile su blagi rast od po 0,1 odsto. Pad cena registrovan je u grupi nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana, za 0,2 odsto. Ovi podaci potvrđuju da inflatorni pritisci nisu ravnomerno raspoređeni, već su najizraženiji u segmentima svakodnevne potrošnje. Kao rezultat, građani se suočavaju sa povećanim troškovima života, posebno kada je reč o osnovnim potrepštinama.

Makroekonomski kontekst i značaj novih podataka

Inflacija predstavlja prosečno povećanje nivoa cena proizvoda i usluga tokom određenog perioda. Njeno praćenje ključno je za monetarnu politiku i planiranje troškova građana i privrede. U Srbiji je rast cena hrane i odeće, kao i usluga iz sektora obrazovanja i lične nege, glavni pokretač trenutnog inflatornog talasa. Takođe, mesečna inflacija od 0,8 odsto ukazuje na nastavak trenda rasta cena i tokom jeseni. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ovakva kretanja zahtevaju pažljivo praćenje, kako bi se izbegli negativni efekti na životni standard i ekonomsku stabilnost.

Uticaj inflacije na domaćinstva i privredu

Povećanje inflacije utiče na realnu kupovnu moć građana, posebno u segmentima sa najizraženijim rastom cena. Osim toga, privreda se suočava sa izazovima u planiranju troškova i investicija. Ipak, pojedine grupe proizvoda, poput nameštaja i opreme za domaćinstvo, beleže pad cena, što može ublažiti ukupne pritiske na potrošače. Inflacija u Srbiji u oktobru zadržava se iznad ciljanog nivoa centralne banke, što podstiče regulatorne institucije da prate dalji razvoj. Očekuje se da će kretanja cena u narednim mesecima zavisiti od promena u globalnim lancima snabdevanja i domaće potražnje.

Pročitaj još

Domaće

Deca u Srbiji izložena govoru mržnje na internetu, rast izloženosti 29 poena

U Srbiji 74 odsto dece bilo izloženo govoru mržnje, dok je evropski prosek 57 odsto prema istraživanju u 19 zemalja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Deca u Srbiji izložena govoru mržnje na internetu, rast izloženosti 29 poena – govor mržnje na internetu

U Srbiji 74 odsto dece bilo izloženo govoru mržnje, dok je evropski prosek 57 odsto prema istraživanju u 19 zemalja

Deca u Srbiji najviše su izložena govoru mržnje na internetu među vršnjacima iz 19 evropskih zemalja, pokazuje najnovije istraživanje “EU kids online 2025/26”. Prema rezultatima, čak 74 odsto dece uzrasta od 11 do 17 godina susrelo se sa govorom mržnje na internetu tokom prethodne godine. Ova izloženost je značajno povećana u poređenju sa prethodnim ciklusom iz 2018. godine kada je iznosila 45 odsto, što predstavlja rast od skoro 30 procentnih poena.

U istom istraživanju prosečno 57 odsto dece od 10 do 16 godina u Evropi videlo je poruke koje sadrže mržnju tokom prethodne godine. Takav sadržaj, kako je pokazano, u velikom broju slučajeva dolazi do dece, iako ga oni ne traže namerno. Naime, 91 odsto dece iz Srbije navelo je da nije tražilo ovakve sadržaje, a svega devet odsto jeste.

Govor mržnje na internetu i uticaj algoritama

Prema rečima Tijane Milošević sa Filološkog fakulteta u Beogradu, izloženost govoru mržnje na internetu nije teško objasniti jer takvi sadržaji često privlače veliku pažnju i interakciju korisnika. Zbog toga ih algoritmi društvenih mreža češće preporučuju deci, što dodatno povećava njihovu izloženost. Ona naglašava da platforme, uprkos korišćenju veštačke inteligencije za moderaciju sadržaja, imaju poteškoća u suzbijanju govora mržnje zbog ogromne količine sadržaja koji se svakodnevno deli.

S druge strane, platforme tvrde da toksicitet i govor mržnje štete njihovom poslovnom modelu jer odvraćaju korisnike, ali i da imaju zakonsku i poslovnu obavezu da uklanjaju takve sadržaje. Ipak, podaci pokazuju da je deci sve teže da izbegnu kontakt sa ovim vrstama poruka.

Odgovornost platformi i potreba za edukacijom

Dobrinka Kuzmanović, takođe član istraživačkog tima, ističe da deca često nisu u mogućnosti da sama izaberu sadržaj, jer algoritmi društvenih mreža nameću preporuke. “Zato nije dovoljno reći detetu da ne klikće, već je potrebno da deca znaju kako da prepoznaju, prijave i blokiraju govor mržnje, kao i kome mogu da se obrate za pomoć”, navodi Kuzmanović. Ona dodaje da odgovornost ne sme biti isključivo na deci i roditeljima, već i na platformama i načinu na koji one uređuju i moderiraju sadržaj.

Tijana Milošević naglašava značaj izgradnje odnosa poverenja sa decom, kao i uloge škole i roditelja u edukaciji o štetnosti govora mržnje. Pored toga, preporučuje korišćenje roditeljskih kontrola i tehničke podrške, ali i kontinuiranu edukaciju kako bi deca stekla neophodna znanja i veštine za bezbedno kretanje digitalnim okruženjem.

Kao rezultat, istraživanje ukazuje da je digitalno okruženje postalo okosnica svakodnevnog života mladih, pa mere zaštite i edukacije postaju ključne za smanjenje izloženosti govoru mržnje na internetu.

Pročitaj još

Domaće

Aukcijska prodaja safira iz kolekcije Romanovih za 4,1 milion švajcarskih franaka

Cejlonski safir od 197,80 karata iz carske ruske kolekcije premašio očekivanja aukcije u Ženevi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aukcijska prodaja safira iz kolekcije Romanovih za 4,1 milion švajcarskih franaka – safir iz kolekcije Romanovih

Cejlonski safir od 197,80 karata iz carske ruske kolekcije premašio očekivanja aukcije u Ženevi

Safir iz kolekcije Romanovih prodat je za više od 4,1 milion švajcarskih franaka na aukciji aukcijske kuće Sotbi u Ženevi. Ovaj cejlonski safir težine 197,80 karata, nekada u vlasništvu ruske carske porodice, premašio je očekivanu cenu od 850.000 do 1,7 miliona franaka. Aukcija je održana kasno sinoć, a identitet kupca, privatnog kolekcionara, nije objavljen.

Prodaja safira iz kolekcije Romanovih i istorijski kontekst

Safir iz kolekcije Romanovih, u kombinaciji sa narukvicom ukrašenom dijamantima, predstavlja jedan od najznačajnijih sačuvanih dragulja sa ruskog dvora iz 19. veka. Prema navodima aukcijske kuće Sotbi, safir je evidentiran u inventaru nakon Ruske revolucije i kasnije ponuđen na prodaju tokom rasprodaje carskog blaga koju je organizovala sovjetska vlada. Ovaj dragulj se ističe retkošću i poreklom, što je doprinelo njegovoj atraktivnosti među kolekcionarima.

Prelazak carskog blaga na globalno tržište luksuznih dragulja

Kao rezultat značajne istorijske vrednosti, safir je privukao pažnju međunarodnih kolekcionara. Aukcija u Ženevi, poznata po rekordnim prodajama luksuznog nakita i dragulja, još jednom je potvrdila globalni interes za predmete sa poreklom iz carske Rusije. S druge strane, procenjena vrednost safira bila je znatno niža od postignute cene, što ukazuje na rastuću potražnju za jedinstvenim istorijskim draguljima na svetskom tržištu.

Tržišni značaj prodaje safira iz kolekcije Romanovih

Aukcijske kuće poput Sotbi često ističu prodaju ovakvih dragulja kao ključne događaje za tržište luksuznih dobara. Ovakve transakcije ne samo da pomeraju granice očekivanih cena, već ukazuju i na to da istorijski predmeti zadržavaju ili čak uvećavaju svoju vrednost kroz vreme. Pre svega, prodaja safira iz kolekcije Romanovih za 4,1 milion švajcarskih franaka pokazuje kako poreklo i retkost mogu značajno uticati na konačnu cenu, posebno kada je reč o aukcijama visokog profila. Osim toga, transakcije ovog tipa dodatno motivišu kolekcionare i investitore da ulažu u luksuzne dragulje sa poznatom istorijom.

Analiza: Uticaj na sektor luksuznih dragulja

Ova prodaja potvrđuje snažnu poziciju Ženeve kao centra aukcija luksuznih dragulja, kao i rastući interes za predmete iz carske Rusije među bogatim kolekcionarima. Tržište luksuznih dragulja, takođe, beleži rast zahvaljujući transparentnosti aukcija i povećanom broju privatnih investitora koji traže alternativne oblike ulaganja. Na kraju, prodaja safira iz kolekcije Romanovih za 4,1 milion švajcarskih franaka osvetljava globalni trend rasta vrednosti istorijskih dragulja.

Pročitaj još

U Trendu