Connect with us

Domaće

Apple App Store identifikovao 26 lažnih aplikacija za kripto-novčanike od jeseni 2025.

Stručnjaci upozoravaju na fišing kampanju koja cilja korisnike u Kini, zlonamerne aplikacije imitiraju poznate brendove

Published

on

g5b08ff66d3b356bef10e77fd7d6a0be930bea65b464ceca0f7248c27de2d65e399c863de7ad37437cf7bd393ba0e40a4a9cf352c5c1ad7843fa3c044faf23ddf_1280

Stručnjaci upozoravaju na fišing kampanju koja cilja korisnike u Kini, zlonamerne aplikacije imitiraju poznate brendove

Stručnjaci za sajber bezbednost otkrili su 26 lažnih aplikacija za kripto-novčanike na Apple App Store, koje od jeseni 2025. godine preusmeravaju korisnike na fišing stranice i predstavljaju ozbiljan rizik za kripto-imovinu. Prema izveštaju tima kompanije Kaspersky, ove aplikacije kopiraju vizuelni identitet popularnih novčanika kao što su Metamask, Ledger, Trust Wallet, Coinbase, TokenPocket, imToken i Bitpie, a cilj im je da prevare korisnike da unesu svoje podatke i seed fraze.

Kampanja je aktivna od jeseni 2025. godine, a sa umerenim stepenom pouzdanosti pripisuje se akterima pretnji povezanim sa SparkKitty malverom. Otkrivene fišing aplikacije bile su dostupne uglavnom korisnicima iOS uređaja u Kini, iako same zlonamerne aplikacije nemaju regionalna ograničenja i mogu ugroziti i korisnike izvan Kine.

Svaka od 26 aplikacija dizajnirana je da imitira određeni kripto-novčanik, koristeći slične nazive i ikone, dok sadrži tzv. stub funkcionalnost, poput jednostavnih igara ili kalkulatora, kako bi delovala legitimno. Nakon instalacije i pokretanja, aplikacija otvara veb-stranicu koja imitira App Store i poziva korisnika na ponovno preuzimanje aplikacije, što dovodi do instalacije zlonamernih softvera van zvaničnog App Store.

Stručnjaci ističu da korisnici, često ne obraćajući pažnju, dozvoljavaju instalaciju developerskog profila na uređajima, čime napadačima omogućavaju instalaciju aplikacija izvan Apple App Store, uključujući i aplikacije zaražene trojanskim malverom. Ove aplikacije ciljaju i ‘hot’ i ‘cold’ novčanike. Kod hot novčanika, malver presreće ekran za kreiranje ili oporavak i nadgleda unos seed fraze, što napadačima daje potpun pristup sredstvima. Kod cold novčanika, poput Ledger uređaja, zlonamerne aplikacije pokušavaju da navuku korisnike na unos seed fraze, iako originalna Ledger Wallet aplikacija to nikada ne traži.

Stručnjaci naglašavaju da korisnici treba da budu posebno oprezni prilikom preuzimanja i instalacije aplikacija za upravljanje kriptovalutama, proveravajući autentičnost izvora i izbegavajući instalaciju developerskih profila, kako bi zaštitili svoju kripto-imovinu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Hrvatska povećala prosečnu neto platu na 1.527 evra, medijalna dostigla 1.282 evra

Medijalna zarada porasla 9,1 odsto, dok farmaceutski sektor beleži najvišu prosečnu platu od 4.281 evro

Published

on

By

Medijalna zarada porasla 9,1 odsto, dok farmaceutski sektor beleži najvišu prosečnu platu od 4.281 evro

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, prosečna mesečna neto plata u februaru 2026. godine iznosila je 1.527 evra, što predstavlja nominalni rast od 7,8 odsto, odnosno realni rast od 3,9 odsto u poređenju sa februarom 2025. godine. Medijalna neto zarada, koju prima najveći broj zaposlenih, bila je 1.282 evra, uz nominalni rast od 9,1 odsto i realni rast od 5,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Najviša prosečna mesečna neto zarada po zaposlenom u februaru 2026. zabeležena je u sektoru proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda, gde je iznosila 4.281 evro. S druge strane, najniža prosečna neto plata registrovana je u proizvodnji odeće i iznosila je 988 evra.

Za poređenje, prosečna neto zarada u Crnoj Gori u februaru iznosila je 1.025 evra, dok zvanična statistika ne objavljuje podatak o medijalnoj plati. U Srbiji je prosečna zarada za januar iznosila 1.010 evra, a medijalna plata bila je 790 evra.

Hrvatska, koja je poslednja od država bivše SFRJ ušla u Evropsku uniju (2013), beleži kontinuirani rast plata, dok Crna Gora kao prva u redu za priključenje EU (pretpostavlja se 2028) i Srbija kao i dalje kandidat, pokazuju niže iznose zarada. Svi podaci zasnovani su na izveštaju Državnog zavoda za statistiku Hrvatske.

Pročitaj još

Domaće

M&I Systems Group beleži 35 godina iskustva u digitalizaciji, 50% izazova u promenama procesa

Kompanije u Adria regionu koriste ERP kao osnovu, dok RPA i veštačka inteligencija povećavaju efikasnost i smanjuju troškove

Published

on

By

Kompanije u Adria regionu koriste ERP kao osnovu, dok RPA i veštačka inteligencija povećavaju efikasnost i smanjuju troškove

M&I Systems Group, sa više od 35 godina iskustva u digitalizaciji poslovanja, ističe da je gotovo 50% izazova tokom implementacije digitalnih sistema povezano sa upravljanjem promenama, a ne samom tehnologijom. U kompanijama Adria regiona osnova digitalnog razvoja najčešće je ERP sistem, dok integracija sa BI, CRM, RPA i AI rešenjima postaje standard u velikim organizacijama, posebno onima koje dolaze sa zapadnih tržišta.

Prema rečima Gorana Varađanina, direktora sektora za inteligentnu automatizaciju u M&I Systems Group, ERP predstavlja polaznu tačku digitalnog ekosistema, dok BI alati omogućavaju upravljanje na osnovu empirijskih podataka. CRM sistemi, koji još uvek nisu široko rasprostranjeni na domaćem tržištu, uvode se pretežno u velikim kompanijama i omogućavaju usmeravanje poslovnih odluka ka potrebama kupaca. U poslednjih pet do deset godina, primetan je snažan rast upotrebe RPA tehnologija i veštačke inteligencije, što omogućava automatizaciju ponavljajućih procesa i oslobađa ljudske resurse za kreativnije i vrednije zadatke, čime se smanjuju operativni troškovi i povećava efikasnost.

“Kroz saradnju sa klijentima primetio sam da je gotovo 50% problema tokom digitalizacije vezano za change management. Implementacija novih sistema zahteva promenu načina rada, razmišljanja i organizacije. Ako ljudi nisu spremni na te promene, ni najbolja tehnologija neće dati očekivane rezultate. Zato je ključno da uvođenje digitalnih sistema prati jasno definisana strategija upravljanja promenama. Samo tako se značajno smanjuje rizik neuspešnih implementacija”, izjavio je Varađanin.

Integracija ERP, CRM, BI i automatizacije omogućava kompanijama jedinstven izvor podataka za brže i informisanije donošenje odluka, kao i za personalizovan pristup kupcima. Rezultati ove strategije mere se kroz prihod i profitabilnost, a kompanije koje uspešno povezuju tehnologiju, procese i ljude ostvaruju konkurentsku prednost i stabilan temelj za budući rast.

M&I Systems Group naglašava da prava vrednost digitalnih sistema dolazi tek kada su projektovani i implementirani kao celovita arhitektura, prilagođena specifičnim potrebama i procesima svake kompanije. Biraju se rešenja koja omogućavaju brz povraćaj investicije, ali su istovremeno fleksibilna i skalabilna, jer su poslovni procesi podložni stalnim promenama.

Kao zaključak, kompanija ističe da u savremenom poslovanju integrisani digitalni sistemi nisu samo skup alata, već nervni sistem preduzeća koji omogućava preciznost i profitabilnost u donošenju odluka.

Pročitaj još

Domaće

Mladi u EU ostvarili 2,06 miliona samozaposlenih u 2025. godini, udeo 7,9 odsto

Najveći udeo mladih preduzetnika u Slovačkoj sa 12,2 odsto, dok je stopa zaposlenosti mladih u Holandiji dostigla 84 odsto

Published

on

By

Najveći udeo mladih preduzetnika u Slovačkoj sa 12,2 odsto, dok je stopa zaposlenosti mladih u Holandiji dostigla 84 odsto

Prema podacima Evropske kancelarije za statistiku, u 2025. godini u Evropskoj uniji je 2,06 miliona ljudi starosti od 20 do 29 godina bilo samozaposleno, što čini 7,9 odsto ukupnog broja samozaposlenih osoba uzrasta od 20 do 64 godine. Ove brojke pokazuju rast interesovanja mladih za preduzetništvo i samozapošljavanje na tržištu rada koje se brzo menja pod uticajem tehnologije.

Među državama članicama EU, najveći udeo mladih preduzetnika među samozaposlenima starosti 20-64 godine zabeležen je u Slovačkoj, gde je ovaj procenat iznosio 12,2 odsto. Malta je imala 10,5 odsto, a Rumunija 10,3 odsto. Sa druge strane, najmanji udeo mladih samozaposlenih registrovan je u Irskoj (5,1 odsto), Bugarskoj (5,3 odsto) i Španiji (5,9 odsto).

U istom periodu, stopa zaposlenosti mladih uzrasta od 20 do 29 godina u EU iznosila je 65,6 odsto, što predstavlja rast od 6,3 procentna poena u odnosu na 2015. godinu. Najvišu stopu zaposlenosti mladih beleže Holandija sa 84,0 odsto, Malta sa 82,1 odsto i Nemačka sa 77,0 odsto. Najniža stopa zaposlenosti registrovana je u Italiji (47,6 odsto), Rumuniji (52,0 odsto) i Bugarskoj (52,7 odsto).

Ovi podaci ukazuju na rastući trend samozapošljavanja među mladima u Evropskoj uniji, uz značajne razlike po državama članicama. Evropska kancelarija za statistiku navodi da se mladi odlučuju za preduzetništvo iz različitih razloga, kao što su inovacije, kreativnost, ali i nužnost usled promena na tržištu rada.

Pročitaj još

U Trendu