Connect with us

Domaće

Anthropic prijavio IPO, OpenAI cilja valuaciju od 1.000 milijardi dolara

Anthropic i OpenAI u trci ka berzi, IPO procesi sa milijardama dolara i strateškim rivalstvom

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Anthropic i OpenAI u trci ka berzi, IPO procesi sa milijardama dolara i strateškim rivalstvom

Kompanije Anthropic i OpenAI, vodeći globalni igrači u oblasti veštačke inteligencije, pokrenule su krajem maja i početkom juna 2026. godine procese izlaska na berzu, čime su ušle u novu fazu finansijskog i tehnološkog nadmetanja. Anthropic je 1. juna podneo poverljivu prijavu regulatorima u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je OpenAI najavio izlazak na berzu svega nedelju dana kasnije. Prema ranijim izveštajima, OpenAI planira IPO sa ciljanom valuacijom od oko 1.000 milijardi dolara (oko 108.000 milijardi dinara).

Banke i finansijski savetnici uključeni su u oba procesa, što je dovelo do uspostavljanja internih barijera u nekim institucijama kako bi se sprečilo curenje informacija između timova, s obzirom na to da se IPO ovih razmera oslanja na ograničen broj globalnih finansijskih partnera.

Nadmetanje nije samo finansijsko. Između kompanija postoji i otvoren spor oko računovodstvenih metodologija. OpenAI optužuje Anthropic da precenjuje prihode za milijarde dolara, navodeći da Anthropic kao prihod prikazuje ukupan iznos koji korisnici plaćaju, bez odbitka sredstava prenetih partnerima poput Amazona i Google-a. OpenAI izveštava samo o neto prihodima, nakon odbitka plaćanja Majkrosoftu. Anthropic odbacuje ove optužbe, tvrdeći da primenjuje opšteprihvaćene računovodstvene standarde i da su partneri distributivni kanali.

Koreni rivalstva datiraju od kraja 2020. godine, kada je Dario Amodei sa timom napustio OpenAI i osnovao Anthropic, što je u OpenAI-u protumačeno kao kritika rukovođenja i pristupa bezbednosti. Prekretnica se dogodila krajem 2022, kada je nakon saznanja da Anthropic razvija čet-bot, OpenAI ubrzao lansiranje ChatGPT-a, koji je 30. novembra 2022. postao najbrže rastuća potrošačka aplikacija u istoriji. Anthropic je nekoliko meseci kasnije lansirao Claude, a krajem 2025. godine objavio je nadogradnju Claude Code alata za programere, na šta je OpenAI odgovorio investiranjem u Codex i fokusiranjem na enterprise segment.

Odnosi su dodatno pogoršani krajem 2023. kada je OpenAI iznenada smenio Altmana, što je dovelo do neformalnih razgovora o potencijalnom spajanju sa Anthropicom pod rukovodstvom Amodeija. Međutim, Altman se vratio na čelo kompanije u roku od nekoliko dana. Sukobi su potom prešli u javnu sferu: Altman je u februaru 2026. godine kritikovao Anthropicove reklame tokom Super Bowla kao “obmanjujuće”, dok je Amodei u martu optužio Altmana za korišćenje spora Anthropica s Pentagonom u korist OpenAI-ja. Na AI samitu u Indiji, obojica su odbila poziv na simbolično pomirenje, što je dodatno skrenulo pažnju javnosti.

Analitičari navode da rivalstvo ubrzava inovacije i stalna unapređenja u razvoju AI alata, primoravajući kompanije na kontinuirani napredak čime korisnici i tržište imaju direktnu korist. “Svaki put kada Anthropic objavi nešto novo, OpenAI uskoro sledi — i obrnuto”, ocenio je Anastasios Angelopulos, izvršni direktor Arena, firme za evaluaciju AI sistema. Iako deo stručnjaka smatra da je dugoročna konsolidacija neizbežna, za sada trka dva giganta nastavlja da oblikuje globalno AI tržište.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Turistička industrija Srbije objedinjuje ponudu, 6.000 domaćinstava na novoj platformi

Digitalna platforma okuplja hotelski i privatni smeštaj, izlete i usluge, uz podršku za 6.000 registrovanih domaćinstava

Published

on

By

Digitalna platforma okuplja hotelski i privatni smeštaj, izlete i usluge, uz podršku za 6.000 registrovanih domaćinstava

U Beogradu je 12. juna 2026. predstavljena digitalna platforma koja će po prvi put objediniti kompletnu turističku ponudu Srbije, izjavio je Aleksandar Seničić, direktor Jute. U inicijalnoj fazi na platformi će biti uključeno oko 6.000 domaćinstava, i to isključivo onih koja su registrovana i kategorizovana prema zakonima Republike Srbije.

Nova platforma nudi objedinjenu mogućnost rezervacije smeštaja, izleta, prevoza i dodatnih usluga, a pokriva i atrakcije poput jezera, planina, banja, hotela, reka i izletišta širom zemlje. Svi korisnici će moći da rezervišu hotelski ili privatni smeštaj, kao i programe iz popularne brošure „52 vikenda u Srbiji”.

Prema rečima Aleksandra Seničića, cilj je da platforma omogući sveobuhvatnu ponudu za inostrane i domaće turiste, uz istovremenu podršku turističkim agencijama. „Želimo da agencije na jednostavan, moderan način imaju direktan pristup korisnicima usluga, a korisnici na jednom mestu pronađu sve što je važno za putovanja”, istakao je Seničić.

Platforma omogućava putnicima da jednim klikom pošalju zahtev za ponudu svim agencijama na aplikaciji, dok je u ponudi i putno zdravstveno osiguranje, osiguranje od otkaza putovanja, kao i asistencija na putu za korisnike sopstvenih automobila. Seničić je najavio da je plan da do kraja septembra 2026. godine počne postavljanje kompletne ponude na platformu, uključujući i proširenje na sve segmente turističke industrije.

Aplikacija „Travelina” dostupna je za preuzimanje na „Gugl pleju” i „Epl storu”, a iz Jute navode da je cilj kontinuirano unapređenje na osnovu korisničkih iskustava.

Pročitaj još

Domaće

Srbija uvodi zakon o veštačkoj inteligenciji, StarTech projekat vredi osam miliona dolara

Nacrt zakona predviđa Agenciju za VI i Registar za visokorizične sisteme, uz sandbox okruženje za startape

Published

on

By

Nacrt zakona predviđa Agenciju za VI i Registar za visokorizične sisteme, uz sandbox okruženje za startape

Srbija je najavila uvođenje Zakona o veštačkoj inteligenciji, kojim prvi put uspostavlja pravno obavezujući okvir za razvoj, primenu i nadzor sistema i modela veštačke inteligencije, oslanjajući se na principe bezbednosti, transparentnosti, odgovornosti, zaštite podataka i nediskriminacije. Ovaj potez deo je šire strategije razvoja VI Srbije do 2030. godine, a na izradi nacrta zakona radi radna grupa Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, uz učešće NALED-a.

Nacrt zakona uvodi podelu VI sistema na četiri kategorije: zabranjene, visokorizične, sisteme sa obavezom transparentnosti i sisteme minimalnog rizika. Zabranjeni sistemi neće biti dozvoljeni, dok će visokorizični podleći strogim uslovima pre izlaska na tržište, naročito oni koji mogu uticati na zdravlje, bezbednost, osnovna prava, obrazovanje i javne usluge. Predviđeno je i osnivanje Agencije za VI i posebnog Registra u koji će se upisivati visokorizični VI sistemi.

Dr Branka Rakić iz Kancelarije za IT i eUpravu navela je da Srbija od 2019. godine kontinuirano ulaže u infrastrukturu i razvoj VI, od naučno-tehnoloških parkova i univerziteta do državne infrastrukture i superkompjuterskih kapaciteta, uz paralelno uspostavljanje pravila za odgovornu primenu ovih tehnologija. Dr Dragiša Mišković iz Instituta za veštačku inteligenciju istakao je da su domaći istraživači spremni za novi zakon zahvaljujući učešću u evropskim projektima i usklađivanju sa EU standardima, a kao primer naveo je primenu VI u javnom sektoru kroz automatsku anonimizaciju sudskih odluka.

Novi zakon predviđa i uvođenje kontrolisanog okruženja za testiranje inovativnih AI rešenja (tzv. sandbox), što je praksa sve više prisutna u zemljama EU. Prema rečima Irene Đorđević Šušić iz NALED-a, ovaj mehanizam može biti značajan za startape, istraživače i kompanije koje žele da razvijaju inovacije u oblastima saobraćaja, zdravstva, finansija i javne uprave, uz napomenu da pristup sandbox-u treba biti jednostavan, brz i po mogućstvu besplatan za startape kako regulativa ne bi ometala inovacije.

Neda Trifunović iz startapa Reputeo ukazala je na rizik od prekomerne regulacije bez dodatnih podsticaja, ističući da je VI još u ranoj fazi razumevanja i iskorišćavanja potencijala. NALED će, kroz dalji rad u radnoj grupi, nastojati da predloži rešenja koja balansiraju zaštitu javnog interesa i podsticanje inovacija.

Projekat StarTech, vredan osam miliona dolara, sprovode NALED i Philip Morris International, uz podršku Vlade Republike Srbije, sa ciljem ubrzanja digitalne transformacije domaće privrede i jačanja inovacionog potencijala zemlje.

Pročitaj još

Domaće

TalentX istraživanje: 87 odsto zaposlenih u Srbiji traži jasno definisane uloge

U anketi među 11.222 ispitanika čak 67% smatra transparentnost zarada važnom, ali samo 24% ima te informacije

Published

on

By

U anketi među 11.222 ispitanika čak 67% smatra transparentnost zarada važnom, ali samo 24% ima te informacije

Prema najnovijem istraživanju TalentX, sprovedenom tokom marta i aprila, percepcija zaposlenih o radnim uslovima u Srbiji značajno se menja – čak 87 odsto od 11.222 anketiranih ističe kao prioritet jasno definisane odgovornosti i očekivanja na radnom mestu. Istraživanje su realizovali Poslovi Infostud i Startuj Infostud na domaćem tržištu rada.

Više od tri četvrtine ispitanika ističe pravično liderstvo, otvorenu komunikaciju i precizno definisane zadatke kao ključne za kvalitet radnog okruženja. Međutim, upravo u ovim segmentima nalazi se najveći jaz između očekivanja zaposlenih i onog što trenutno dobijaju od poslodavaca, pokazuje istraživanje.

Transparentnost u vezi sa politikom zarada i napredovanja takođe je problematična: iako 67% ispitanih smatra jasno komunicirane kriterijume za povećanje zarade veoma važnim, samo 24% navodi da im poslodavac te informacije zaista pruža. Fleksibilno radno vreme ocenjuje kao izuzetno važno 61% anketiranih, a gotovo polovina želi i mogućnost izbora mesta rada – bilo iz kancelarije, od kuće ili kroz hibridni model.

Rezultati iz prethodnog ciklusa TalentX istraživanja iz 2024. godine potvrđuju da je fleksibilnost postala standard, a ne privilegija, jer isti procenat ispitanika i tada je izdvojio ovu karakteristiku kao ključnu. Iako su veštačka inteligencija i digitalne inovacije česta tema, zaposleni ih vide kao manje bitne u poređenju sa vrednostima kao što su poverenje, liderstvo i mogućnost profesionalnog razvoja.

Kako se navodi u saopštenju: „Kvalitet liderstva, međuljudski odnosi, poverenje, transparentnost i mogućnosti razvoja vrednosti su koje zaposleni stavljaju ispred upotrebe AI alata na radnom mestu. Poruka ovogodišnjeg istraživanja je jasna. Kompanije koje žele da privuku i zadrže dobre ljude ne mogu se više oslanjati samo na platu i benefite. Zaposleni danas traže poverenje, smisao, mogućnost razvoja i lidere koji svojim postupcima potvrđuju ono što obećavaju.“

Najveći raskoraci u ispunjavanju očekivanja primećeni su u oblastima psihološke sigurnosti, etičkog liderstva i jasnoće uloga. Ovi nalazi ukazuju na potrebu kompanija u Srbiji da unaprede interne procese, komunikaciju i strategije razvoja zaposlenih ukoliko žele da odgovore na savremene zahteve tržišta rada.

Pročitaj još

U Trendu