Connect with us

Domaće

Američke AI kompanije dostavljaju podatke sudovima u roku od nekoliko dana

Podaci korisnika čuvaju se najmanje 30 dana, a pristup policije i tužilaštva otkriva i lične informacije

Published

on

g646571f16273ce6378fb6d0069c3151d874cddde78f6c0871ac87e8309c4c20d0528c665775fbb3f398a353d8f69736bedc2cca40b43b356337351340593f196_1280

Podaci korisnika čuvaju se najmanje 30 dana, a pristup policije i tužilaštva otkriva i lične informacije

Američke kompanije iz sektora veštačke inteligencije, kao što su OpenAI, xAI i Anthropic, u skladu sa sudskim nalozima dostavljaju kompletne korisničke podatke nadležnim organima najčešće u roku od nekoliko dana, pokazuju najnoviji slučajevi iz 2026. godine. U Sjedinjenim Američkim Državama podaci iz razgovora sa AI sistemima čuvaju se najmanje 30 dana u rezervnim kopijama, a po potrebi i duže, što omogućava policiji i sudovima brz pristup i detaljan uvid u privatne informacije građana.

U aprilu 2026. godine na Floridi, policija je uhapsila Hišama Abugarbijea zbog dvostrukog ubistva, a ključni dokaz u istrazi bili su njegovi razgovori sa ChatGPT-om, gde je postavljao pitanja o temperaturi vode za izazivanje opekotina, mogućnosti da komšije čuju pucanj i načinima skrivanja tela. Ovi podaci su postali deo sudske dokumentacije i doprineli optužnici.

Za razliku od razgovora sa lekarima, advokatima ili sveštenicima, komunikacija sa AI sistemima nije zaštićena istim nivoom privatnosti. Podaci koje korisnici unesu (promptovi) i odgovori koje dobiju (outputi) skladište se na serverima kompanija i koriste se za unapređivanje modela, ali i mogu biti privremeno zadržani na zahtev sudova ili policije. Čak i kada korisnik obriše razgovor, podaci ostaju dostupni kompaniji najmanje 30 dana, a u slučaju istrage taj period može biti produžen.

Korišćenje virtuelne privatne mreže (VPN) ili “incognito” režima ne garantuje anonimnost, jer VPN prikriva samo IP adresu, ali ne i korisnički nalog, dok incognito režim ograničava upotrebu podataka za trening, ali ne sprečava njihovo privremeno čuvanje i dostavljanje nadležnim organima.

Pristup ličnim podacima u Sjedinjenim Američkim Državama odvija se znatno brže nego u Evropskoj uniji. Po američkom zakonu, sudski nalozi obavezuju kompanije da dostave ne samo pojedinačne razgovore, već celokupan korisnički nalog, zbog čega istraga može zahvatiti i zdravstvene ili finansijske podatke korisnika, nevezano za predmet istrage. U praksi, ova procedura često traje samo nekoliko dana.

Suprotno tome, evropske kompanije kao što su Mistral AI i Aleph Alpha podležu strožim pravilima zaštite podataka. U EU, sud izdaje nalog tek nakon što proceni da je zahtev opravdan i neophodan za istragu, a kompanija može biti obavezana da preda isključivo podatke koji su relevantni za konkretan slučaj. Proces traje nekoliko nedelja, a primenjuje se princip minimizacije podataka prema GDPR regulativi.

Ovi slučajevi ukazuju da je iluzija privatnosti u digitalnom dobu posebno izražena kod AI sistema, jer su podaci korisnika često dostupni nadležnim organima i nakon brisanja, a razlika u brzini i obimu pristupa zavisi od jurisdikcije i lokalnih zakona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Registracija novih automobila u EU porasla 5,1 odsto, električna vozila dostigla 19,7 odsto tržišta

U aprilu registrovano 972.314 vozila, dok je tržišni udeo električnih automobila porastao sa 15,3 na 19,7 odsto

Published

on

By

U aprilu registrovano 972.314 vozila, dok je tržišni udeo električnih automobila porastao sa 15,3 na 19,7 odsto

Prema podacima Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), u Evropskoj uniji je u aprilu 2026. registrovano 972.314 novih putničkih automobila, što predstavlja međugodišnji rast od 5,1 odsto i treći uzastopni mesec rasta tržišta. Ovo je ipak sporiji tempo u odnosu na mart, kada je zabeležen skok od 12,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Rast registracija zabeležen je na većini glavnih evropskih tržišta, uz značajan uticaj poreskih olakšica i subvencija. U Nemačkoj je u aprilu rast iznosio 2,7 odsto, u Italiji 11,6 odsto, a u Španiji 8,4 odsto, dok je Francuska zabeležila blagi pad od 0,3 odsto.

U periodu od januara do aprila 2026. godine, ukupna registracija novih automobila u Evropskoj uniji dostigla je 3,79 miliona vozila, što je povećanje od 4,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, uprkos trajnim geopolitičkim tenzijama.

Segment električnih automobila na baterije (BEV) beleži snažan rast – u prva četiri meseca registrovano je 746.899 vozila, što je međugodišnji porast od 33,8 odsto. Najveći rast registracija BEV zabeležen je u Italiji sa 73,1 odsto, u Francuskoj 48,2 odsto i u Nemačkoj 41,3 odsto, dok Belgija beleži rast od 1,1 odsto.

Kada je reč o tržišnom udelu pogonskih tehnologija, u prva četiri meseca 2026. najveći udeo imaju hibrid-električna vozila (HEV) sa 38,2 odsto, zatim slede vozila na benzin sa 22,5 odsto, električna vozila na baterije sa 19,7 odsto, plug-in hibridi sa 9,6 odsto i dizel vozila sa 7,7 odsto. Tržišni udeo BEV u Evropskoj uniji porastao je u odnosu na isti period 2025. godine, kada je iznosio 15,3 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Evropske kompanije šire proizvodnju u Kini, 68 odsto zadržava ili povećava prisustvo

Samo 7 odsto evropskih firmi premešta proizvodnju iz Kine, dok tri četvrtine ocenjuje pogone kao efikasnije

Published

on

By

Samo 7 odsto evropskih firmi premešta proizvodnju iz Kine, dok tri četvrtine ocenjuje pogone kao efikasnije

Evropske kompanije nastavljaju da šire ili zadržavaju svoje proizvodne kapacitete u Kini, uprkos naporima Evropske unije da smanji zavisnost od kineske ekonomije, pokazuje istraživanje Privredne komore EU u Kini. Prema anketi sprovedenoj tokom januara i februara među skoro 300 članica, oko trećine ispitanih kompanija navelo je da dodatno proširuje proizvodnju u Kini, dok je 37 odsto izjavilo da nije menjalo strategiju snabdevanja u poslednje dve godine. Ukupno, 68 procenata evropskih firmi reklo je da zadržava ili širi poslovanje u Kini, dok je samo sedam odsto navelo da premešta proizvodnju ili traži alternativne baze van te zemlje. Oko 24 odsto ispitanih kompanija pokušava da diversifikuje poslovanje tako što istovremeno širi aktivnosti u Kini i razvija alternativne dobavljače u drugim državama. Predsednik Privredne komore Evropske unije u Kini Jens Eskelund izjavio je da smanjenje rizika zavisnosti od Kine za sada nije dominantan trend među evropskim kompanijama. “Naprotiv, podaci pokazuju da evropske firme postaju još više zavisne od Kine kao baze za proizvodnju i nabavku”, istakao je Eskelund. Analiza je pokazala da evropske kompanije povećavaju proizvodnju u Kini pre svega zbog nižih troškova, a oko tri četvrtine njih ocenjuje da su proizvodni pogoni u Kini efikasniji od onih u drugim delovima sveta. Konsultantska kuća Roland Berger navodi da automatizacija dodatno jača kinesku konkurentnost, dok u pojedinim fabrikama praktično nema ljudskih radnika. Kineski proizvođač električnih automobila NIO saopštio je da jedna od njegovih fabrika koristi 941 robota koji mogu potpuno autonomno da proizvode više modela vozila istovremeno, bez prisustva radnika na proizvodnoj liniji.

Pročitaj još

Domaće

Generacija Beta od 2025. prelazi na digitalne veštine i napušta klasično obrazovanje

Deca rođena posle 1. januara 2025. živeće u AI eri, bez tradicionalne kancelarije i penzije, uz snažan fokus na prilagodljivost

Published

on

By

Deca rođena posle 1. januara 2025. živeće u AI eri, bez tradicionalne kancelarije i penzije, uz snažan fokus na prilagodljivost

Nova generacija, poznata kao generacija Beta, počela je da se rađa 1. januara 2025. godine i, prema analizama, biće prva generacija potpuno uronjena u svet veštačke inteligencije i naprednih tehnologija. Stručnjaci predviđaju da će za decu rođenu posle 2025. kancelarija, penzija i klasično obrazovanje postati pojmovi prošlosti, dok će digitalne veštine i prilagodljivost biti ključni faktori za uspeh.

Granice među generacijama nisu strogo definisane, ali se procenjuje da će generacija Beta obuhvatati decu rođenu od 2025. do oko 2039. godine. Prethodne generacije uključuju generaciju Alfa (2010–2024), generaciju Z (1996–2010) i milenijalce (1981–1996). Demograf Mark MekKrindl naglašava da će generacija Beta naslediti svet suočen sa izazovima kao što su klimatske promene, rast populacije i ubrzana urbanizacija, zbog čega održivost postaje očekivana vrednost.

Za razliku od prethodnih generacija, Beta deca će izbeći tradicionalne modele obrazovanja. Njihovi profesori biće AI agenti, a znanja će sticati kroz kratke kurseve i kontinuirano usavršavanje. Njihove osnovne veštine biće kreativnost, komunikacija, liderstvo i emocionalna inteligencija, dok se najvažnijom smatra upravo prilagodljivost. Džejson Dorsi, istraživač generacija, ističe da će deca mlađih milenijalaca i starijih pripadnika generacije Z odrastati u svetu posle pandemije, gde su promene u načinu života postale trajne.

Stručnjaci očekuju da će generacija Beta biti još snažnije povezana sa pametnim uređajima i AI sistemima u svakodnevnom životu. Klimatske promene ostaju centralna tema, a političke i društvene lidere iz generacije X i “bejbi bumera” postepeno će zameniti milenijalci i pripadnici generacije Z. Prema navodima, moguće je da će generacija Z biti na političkim funkcijama u vreme kada Beta generacija bude stasala za glasanje.

Roditelji iz generacije Z, za razliku od starijih milenijalaca, mogli bi imati oprezniji pristup korišćenju društvenih mreža, svesni i prednosti i mana koje donosi digitalni svet. MekKrindl ističe da su to tehnološki najpismeniji roditelji do sada, zbog čega bolje sagledavaju rizike i posledice preteranog vremena pred ekranima.

Pročitaj još

U Trendu