Connect with us

Domaće

A1 Srbija integriše Netflix pretplatu, 78 odsto domaćinstava koristi streaming servise

Globalno 20 odsto streaming pretplata ostvaruje se kroz operatorske pakete, očekuje se rast na 25 odsto do 2028.

Published

on

pexels-photo-5852135

Globalno 20 odsto streaming pretplata ostvaruje se kroz operatorske pakete, očekuje se rast na 25 odsto do 2028.

Kompanija A1 Srbija najavila je integraciju Netflix pretplate u svoju ponudu, čime se pridružila evropskom trendu u kojem 78 odsto domaćinstava ima najmanje jednu aktivnu pretplatu na streaming servise, pokazuju podaci konsultantske kuće Oliver Wyman. Ovaj model omogućava korisnicima da kroz jedan račun upravljaju različitim digitalnim uslugama, što je postalo jedan od četiri ključna faktora pri izboru mobilnog operatora, zajedno sa količinom dostupnog mobilnog interneta, dodatnim roming podacima i besplatnim internetom za chat aplikacije, prema istraživanju koje su sproveli A1 Srbija i agencija Aragon.

Na globalnom nivou, prema analizi kompanija Omdia i Bango iz 2023. godine, oko 20 odsto svih streaming pretplata aktivira se putem partnerskih paketa sa operatorima, dok se očekuje da će taj udeo porasti na 25 odsto do 2028. godine. U Latinskoj Americi se procenjuje da bi u narednih pet godina gotovo polovina streaming pretplata mogla dolaziti upravo kroz operatorske pakete.

Ovi podaci ukazuju na ubrzanu transformaciju telekomunikacionog sektora, sa sve većim naglaskom na povezivanje digitalnih servisa i sadržaja. U tom svetlu, A1 Srbija je jedini mobilni operator u zemlji koji nudi Netflix kao deo svoje ponude, sa pojednostavljenim procesom aktivacije.

„Korisnici danas očekuju sve veću jednostavnost. Naš cilj je da im olakšamo svakodnevni digitalni život. Kako broj digitalnih servisa raste, upravljanje različitim pretplatama, nalozima i načinima plaćanja može da bude komplikovano. Zato nudimo integrisano i jednostavno rešenje – u kojem su konekcija i sadržaj prirodno povezani, a korisničko iskustvo jasno i predvidivo“, izjavio je Đorđe Vuksanović, glavni direktor za rezidencijalne korisnike u A1 Srbija.

Model objedinjene usluge omogućava korisnicima praćenje svih servisa kroz jedan račun i registraciju, što olakšava snalaženje u digitalnom okruženju. „Drago nam je što sarađujemo sa mobilnim operatorima poput A1 kako bismo našim gledaocima omogućili još jednostavniji pristup kvalitetnoj i raznovrsnoj zabavi iz celog sveta. Netflix sadržaje je lako gledati bilo da ste kod kuće na televizoru ili u pokretu, na mobilnom telefonu ili tabletu – a verujemo da i kreiranje naloga i upravljanje pretplatom treba da bude jednako jednostavno“, izjavila je Maja Porczyńska, direktorka poslovnog razvoja Netflixa za centralnu i istočnu Evropu.

Partnerstvo A1 Grupe i Netflixa dostupno je na šest tržišta gde A1 posluje, a u Srbiji je podržano kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu, uključujući optičku mrežu i A1 Ultra 5G, što korisnicima omogućava stabilno i kvalitetno streaming iskustvo kod kuće i u pokretu. Kako digitalni ekosistemi nastavljaju razvoj, integracija usluga i jednostavnost korišćenja postaju odlučujući faktori za korisnike, a operatori koji uspešno povezuju konekciju i sadržaj redefinišu svoju ulogu – od provajdera mreže do partnera u digitalnom životu korisnika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Do 4 odsto ljudi doživljava sinesteziju, oseti ukus reči ili vidi boje pri slušanju muzike

Istraživanja pokazuju da 24 odsto australijskih sinesteta ima kreativna zanimanja, dok je u opštoj populaciji taj procenat manji od dva odsto

Published

on

By

people, woman, earphone, earrings, people, earphone, earphone, earphone, earphone, earphone, earrings, earrings, earrings

Istraživanja pokazuju da 24 odsto australijskih sinesteta ima kreativna zanimanja, dok je u opštoj populaciji taj procenat manji od dva odsto

Sinestezija je neurološki fenomen koji pogađa između jedan i četiri odsto ljudi, omogućavajući im da osete ukus reči ili vide boje dok slušaju muziku. Ovo stanje, koje nije bolest niti poremećaj, karakteriše spontano preplitanje čula i često ostaje nepromenjeno tokom života, navodi se u relevantnim analizama.

Sinestete, kako se nazivaju osobe sa ovim fenomenom, mogu imati različite tipove sinestezije – od auditivno-vizuelnih reakcija, kada zvuci izazivaju vizuelne slike, do grafem-boja sinestezije, kod koje slova i brojevi izazivaju osećaj određene boje. Postoji i ogledalna sinestezija dodira, gde osoba oseća senzacije na svom telu kada vidi da je druga osoba dodirnuta.

Naučna istraživanja sugerišu da je sinestezija češća među ženama, ali i da genetika može igrati značajnu ulogu. Iako sinesteti nemaju kontrolu nad ovim iskustvima, većina ih ne doživljava kao ometajuća za svakodnevni život. Međutim, kod pojedinaca koji osete bol kada vide tuđu patnju, određene situacije, poput odlaska u bioskop, mogu biti emotivno zahtevne.

Uzroci sinestezije još nisu potpuno razjašnjeni, ali postoje dve glavne teorije. Prva, poznata kao teorija unakrsne aktivacije, pretpostavlja da sinestete imaju više veza između različitih delova mozga, što može biti rezultat nedovoljno izraženog sinaptičkog orezivanja tokom razvoja. Druga teorija navodi da su neuronske veze kod sinesteta iste kao kod ostalih ljudi, ali su određeni putevi jači ili aktivniji.

Povezanost sinestezije i kreativnosti potvrđuju podaci iz australijske studije: 24 odsto sinesteta radi kao umetnik, muzičar, arhitekta ili grafički dizajner, dok je u opštoj populaciji u takvim zanimanjima manje od dva odsto ljudi. Mada nije sasvim jasno šta uzrokuje ovu razliku, istraživači navode da neobično povezivanje ideja i senzacija može doprineti kreativnijem razmišljanju i jačim sećanjima kod određenih vrsta sinestezije.

Pročitaj još

Domaće

Kina izgradila veštačku reku dugu 2.700 kilometara, ulaganje 79 milijardi dolara

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Published

on

By

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Najveća veštačka reka na svetu, izgrađena u Kini, koštala je 79 milijardi američkih dolara (oko 8.540 milijardi dinara) i prostire se na 2.700 kilometara kanala, tunela i akvadukta. Ovaj gigantski sistem do sada je prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode sa vlažnog juga Kine na sušni sever, čime je transformisana vodna mapa zemlje.

Prema zvaničnim podacima, projekat koristi oko 185 miliona ljudi u gusto naseljenim i industrijalizovanim regionima severne Kine. Severna Kina se suočavala sa ozbiljnom krizom vodosnabdevanja, dok su reke poput Žute reke i reke Hai beležile značajan pad protoka tokom godine. Realizacijom ovog projekta, Kina je implementirala do sada najveći svetski poduhvat u oblasti bezbednosti vode.

Sistem se sastoji iz tri glavne rečne rute: istočne, centralne i zapadne. Ukupni godišnji kapacitet sistema, kada sve rute budu završene, iznosiće 44,8 milijardi kubnih metara vode. Istočna ruta zahvata 1.112 kilometara kanala i tunela, koristi drevni Veliki kanal Peking-Hangdžou i u funkciji je od 2013. godine sa godišnjim kapacitetom od 14,8 milijardi kubnih metara. Na ovoj trasi instalirano je 13 crpnih stanica sa više od 100 kompleta motornih pumpi, ukupne snage koja na pojedinim deonicama prelazi 454 megavata.

Centralna ruta se prostire između 1.264 i 1.400 kilometara od rezervoara Danđiangkou do Pekinga, a protok vode se uglavnom odvija gravitaciono, bez potrebe za pumpanjem. Ova linija prelazi ispod Žute reke kroz dva velika podzemna tunela i obezbeđuje 70% sve vode koja dolazi iz slavina u Pekingu. Zapadna ruta se još uvek nalazi u fazi planiranja i, po završetku, predviđeno je da prenosi 17 milijardi kubnih metara vode godišnje, ali nailazi na tehničke i ekološke izazove.

Đuzepe Vijeira, brazilski nacionalni sekretar za bezbednost vode, tokom tehničke posete izjavio je: „Imali smo priliku da posetimo neke crpne stanice, koje imaju više od 13 instaliranih stanica samo na istočnom kraku. Ukupno, ovih 13 ima više od 100 kompleta motornih pumpi instaliranih i u radu.“

Prema ekonomskim analizama, izgradnja ovog sistema predstavlja najveći infrastrukturni projekat za vodosnabdevanje u svetu, sa jasnim ciljem da obezbedi dovoljnu količinu vode za stanovništvo i industriju severne Kine.

Pročitaj još

Domaće

Domaće kompanije mogu naplatiti onlajn prodaju strancima u devizama, potvrđeno od NBS

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Published

on

By

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Narodna banka Srbije (NBS) zvanično je potvrdila da domaće kompanije mogu obavljati naplatu proizvoda i usluga od kupaca iz inostranstva u stranim valutama kroz elektronsku trgovinu, čime se otklanja dosadašnja nejasnoća u vezi sa Zakonom o deviznom poslovanju. Ova odluka, objavljena 1. maja 2026, rezultat je pozitivnog mišljenja NBS na inicijativu Saveta za male biznise NALED-a i predstavlja realizaciju jedne od prioritetnih preporuka Sive knjige inovacija.

Prema saopštenju, problem se javljao u završnoj fazi onlajn kupovine, kada se nerezidentnim kupcima prikazivala isključivo obaveza plaćanja u dinarima, iako su cene istaknute i u domaćoj i u stranoj valuti. Takva praksa često je dovodila do odustajanja stranih kupaca i negativno uticala na izvoz i konkurentnost domaćih kompanija, posebno startapa i malih preduzeća koja plasiraju proizvode i usluge putem interneta.

Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, objasnila je da je problem proističe iz različitih tumačenja Zakona o deviznom poslovanju, posebno članova 32. i 34, koji su prethodno ograničavali mogućnost naplate u devizama. NALED je zbog toga zatražio zvanično mišljenje NBS radi razjašnjenja prakse.

NBS je ocenila da nema regulatornih prepreka da rezidenti naplatu od nerezidenata realizuju u devizama, jer se mesto izvršenja transakcije vezuje za banku platioca u inostranstvu, što znači da se takva plaćanja ne smatraju izvršenim u Srbiji. Takođe, NBS je ukazala da prikaz cene u dinarima u završnoj fazi kupovine zavisi od politike platforme i pružaoca platnih usluga, a ne od deviznih propisa.

„Ovo su izuzetno dobre vesti i potvrda od velikog značaja za sve kompanije u Srbiji koje svoje proizvode i usluge plasiraju putem interneta stranim kupcima. Zvaničan stav da je dozvoljena naplata u devizama od nerezidenata donosi nam potrebnu sigurnost u poslovanju“, izjavila je Sofija Popara Parmaković iz Saveta za male biznise NALED-a i platforme Pausal.rs.

NALED ističe da je sledeći korak usklađivanje poslovnih politika banaka, procesora plaćanja i platformi za e-trgovinu. Siva knjiga inovacija, objavljena u okviru projekta StarTech vrednog osam miliona dolara koji sprovode NALED i Philip Morris International uz podršku Vlade Srbije, definiše i druge prioritete, među kojima su regulisanje grupnog finansiranja, ulaganje penzijskih fondova u alternativne investicione fondove i pojednostavljenje transfera novca u inostranstvo za nerezidente.

Pročitaj još

U Trendu