Connect with us

Domaće

Banke u Srbiji naplaćuju kamatu od 17,49 odsto na dozvoljeni minus, nižu na nedozvoljeni

Prosečna kamata na dozvoljeni minus viša za 1,62 procentna poena u odnosu na nedozvoljeno prekoračenje, pokazali podaci Narodne banke Srbije

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Shameersrk

Prosečna kamata na dozvoljeni minus viša za 1,62 procentna poena u odnosu na nedozvoljeno prekoračenje, pokazali podaci Narodne banke Srbije

Prema podacima Narodne banke Srbije sa kraja aprila 2026. godine, prosečna kamata na dozvoljeni minus u 17 poslovnih banaka iznosi 17,49 odsto, dok je prosečna kamata na nedozvoljeni minus 15,87 odsto. Iako je dozvoljeni minus najskuplji bankarski proizvod, njegova kamata je viša u odnosu na nedozvoljeno prekoračenje, što stvara nelogičnost na tržištu bankarskih usluga.

Dozvoljeni minus predstavlja unapred odobreno prekoračenje po tekućem računu, dok nedozvoljeni minus nastaje kada klijent troši sredstva koja nema, najčešće prekoračenjem limita dozvoljenog minusa ili zbog automatske naplate naknada ili rata kredita kada nema dovoljno sredstava na računu. Kako navode bankarski izvori, “nedozvoljeni minus nije proizvod i klijent ne može da koristi sredstva koja nema da nešto plati. Najčešće se dešava da banka naplati održavanje ili skine ratu kredita, pa klijent tako ‘ode u nedozvoljeni minus’ i na to je propisana kamata po zakonu koja je svuda ista”.

Zakonska zatezna kamata, koja se primenjuje na nedozvoljeni minus, iznosi referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije plus osam odsto, što trenutno iznosi 13,75 odsto. Kada se ovom iznosu dodaju administrativne naknade za opomene, praćenje duga i blokadu kartica, ukupni prosečni trošak za nedozvoljeni minus u bankama u Srbiji dostiže gotovo 16 odsto.

Iako je očekivano da kamata na nedozvoljeni minus, zbog većeg rizika za banku, bude viša, analiza pokazuje da su ukupni troškovi za klijente u slučaju dozvoljenog minusa ipak veći. “Evidentno je da je kamata u koju su uračunati svi ovi troškovi niža od one koje banke naplaćuju na dozvoljeni minus, odnosno unapred odobreni kredit sa čijim su se korišćenjem saglasile i za koji imaju obezbeđenje, što u najmanju ruku deluje nelogično”, zaključuje se u ekonomskoj analizi.

Ovakva struktura kamata i dodatnih troškova može uticati na ponašanje korisnika bankarskih proizvoda i njihovu odluku o načinu korišćenja prekoračenja po tekućem računu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Britanski lekari preporučivali tri zime odmora za oporavak od prekovremenog rada u 19. veku

U britanskoj medicinskoj literaturi iz 1870-ih beleži se preporuka da zaposleni provedu najmanje tri uzastopne zime na Mediteranu radi lečenja posledica sagorevanja na poslu

Published

on

By

U britanskoj medicinskoj literaturi iz 1870-ih beleži se preporuka da zaposleni provedu najmanje tri uzastopne zime na Mediteranu radi lečenja posledica sagorevanja na poslu

Sagorevanje na poslu nije isključivo savremeni fenomen – još u 19. veku britanski lekari su ovaj problem prepoznavali i predlagali posebne mere za njegovu prevenciju i lečenje. Prema medicinskim izvorima iz tog perioda, glavni preporučeni način oporavka od posledica prekomernog rada bilo je višemesečno lečenje u evropskim lečilištima, a poseban naglasak stavljen je na tri uzastopne zime provedene na Mediteranu.

Viktorijanski lekar Č. H. F. Raut objavio je 1873. godine knjigu „O prekomernom radu i prevremenom mentalnom propadanju: njegovo lečenje“, koja je do 1888. doživela četiri izdanja. Ovo ukazuje na veliko interesovanje za pitanje uticaja prekovremenog rada na zdravlje zaposlenih još u tom periodu. U isto vreme, američki neurolog Džordž Bird identifikovao je neurasteniju, poremećaj povezan sa iscrpljenošću nervnog sistema, što je pokazatelj da je problem bio prepoznat i van Evrope.

Iako su fizički radnici u Britaniji u 19. veku radili između 12 i 16 sati dnevno, lekarska pomoć i preporuke za oporavak uglavnom su bile usmerene ka zaposlenima u intelektualnim zanimanjima i srednjoj klasi. Postojao je stav da su posledice preopterećenja posebno izražene kod tzv. belih okovratnika, što je dovodilo do specifičnih medicinskih preporuka za ovu populaciju.

Jedan od prvih koji je popularisao odmor u Mentonu na francuskoj rivijeri bio je škotski izdavač Vilijam Čembers, koji je 1870. detaljno opisao sopstveni oporavak nakon zdravstvenog sloma izazvanog preopterećenošću. Njegova iskustva, kao i uticaj lekara Džejmsa Henrija Beneta, doprineli su rastu popularnosti mediteranskih lečilišta. Benet je preporučivao najmanje tri uzastopne zime u takvim mestima, smatrajući da je čist vazduh, sunce i priroda ključ za oporavak, dok su lekovi bili u drugom planu.

Benet je u svojoj knjizi „Zima i proleće na obalama Mediterana“ istakao prednosti boravka u Mentonu, što je dovelo do toga da taj francuski grad postane omiljena destinacija za obolele od tuberkuloze i druge pacijente, naročito iz britanske i ruske aristokratije. Do kraja 19. veka, turizam je postao jedna od glavnih privrednih grana Mentona, a grad je posetila i kraljica Viktorija sa sinom Leopoldom.

Poruka viktorijanskih lekara bila je jasna: za prevenciju sagorevanja i oporavak od posledica prekomernog rada, odmor i boravak u prirodi su neophodni, a preporučene su čak i višesezonske pauze od profesionalnih obaveza.

Pročitaj još

Domaće

Coca-Cola HBC Srbija i Bambi smanjili upotrebu plastike za 35 odsto kroz zelenu nabavku

Više od 150 partnera i stručnjaka na Danu zelene nabavke, 90 odsto emisija CO₂ dolazi od dobavljača

Published

on

By

Više od 150 partnera i stručnjaka na Danu zelene nabavke, 90 odsto emisija CO₂ dolazi od dobavljača

Kompanije Coca-Cola HBC Srbija i Bambi organizovale su 9. juna 2026. godine zajednički Dan zelene nabavke, okupljajući više od 150 predstavnika dobavljača, partnera i stručnjaka radi unapređenja održivosti lanaca vrednosti. Događaj je, po prvi put u ovom formatu, održan pod sloganom „Od obaveze do konkretnog uticaja“, sa fokusom na kvalitetnu saradnju u lancu snabdevanja i razmenu iskustava o odgovornom upravljanju resursima.

Jedna od ključnih tema bila je regenerativna poljoprivreda, o kojoj su govorili predstavnici kompanija Barry Callebaut, ADM Serbia i Coca-Cola HBC. Zaključeno je da klimatske promene i tržišni zahtevi zahtevaju promenu pristupa nabavci, a regenerativni modeli doprinose očuvanju sirovina i stabilnosti poslovanja. Kompanijama Sekopak, RVM, DTS, Moto-Plast, Lindström i ITN Group dodeljena su specijalna priznanja za doprinos održivosti.

Posebna pažnja bila je posvećena dekarbonizaciji lanca snabdevanja, kroz zamenu plastike i prelazak na električne pogone. Moto-Plast je predstavio rezultate unapređenja sekundarne ambalaže za Coca-Cola HBC proizvode, ističući smanjenje debljine termo-folije za 20 odsto i streč folije za 35 odsto tokom prethodne godine. Time je značajno smanjena ukupna masa proizvedenog materijala. „Verujemo da upravo ovakvi merljivi koraci pokazuju kako inovacije i saradnja u lancu snabdevanja mogu da doprinesu ostvarivanju zajedničkih ciljeva održivosti”, izjavila je Darjana Milošević iz Moto-Plasta.

Prema poslednjem izveštaju o održivom poslovanju, dobavljači učestvuju sa više od 90 odsto u ukupnom ugljeničnom otisku Coca-Cola HBC Srbija, dok kod Bambi čine 86 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Partnerstva bazirana na transparentnosti i inovacijama prepoznata su kao ključ za otpornije lance vrednosti. „Uloga nabavke danas prevazilazi pregovaranje o cenama. Ključnu vrednost donose partneri koji posluju transparentno, primenjuju ESG principe i spremni su da zajedno sa nama rade na unapređenju održivosti. 83 odsto naše nabavke realizovano je uz podršku domaćih partnera“, naglasio je Boško Šarac, menadžer nabavke u Coca-Cola HBC Srbija.

Filip Milošević, menadžer direktne nabavke u Bambi, dodao je da „pravo partnerstvo podrazumeva zajedničko učenje, razmenu iskustava i pronalaženje najboljih rešenja, jer nijedna kompanija ne može sama da reši velike izazove“. Poruka ovogodišnjeg Dana zelene nabavke je da dugoročna otpornost lanaca snabdevanja zavisi od saradnje i spremnosti svih učesnika da zajednički rade na održivim rešenjima.

Pročitaj još

Domaće

Angola poziva srpske firme na ulaganja, 5 miliona hektara obradive zemlje ponuđeno investitorima

Na okruglom stolu učestvovalo 110 predstavnika kompanija iz Srbije i Angole, potpisani sporazumi o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

Published

on

By

Na okruglom stolu učestvovalo 110 predstavnika kompanija iz Srbije i Angole, potpisani sporazumi o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

Predsednik Angole Žoao Manuel Gonsalveš Lorens pozvao je danas poslovnu zajednicu Srbije da istraži mogućnosti ulaganja na tržištu Angole, ističući sektore poljoprivrede, govedarstva, mehanizacije, farmaceutske i automobilske industrije, turizma i digitalne ekonomije kao ključne oblasti za srpske investitore. Na okruglom stolu „Srbija i Angola: Od uspešnih projekata do novih partnerstava – 50 godina prijateljstva i saradnje“, održanom u Palati Srbija, predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež naglasio je da je na sastanku prisutno 110 predstavnika kompanija iz obe zemlje, što potvrđuje intenzivan interes za ekonomsko povezivanje.

Lorens je istakao da su politički odnosi dve države izgrađeni na saradnji još iz perioda Jugoslavije, ali da je vreme da se „dobre političke odnose nadogradimo još boljim ekonomskim“. On je naglasio da Angola, kao mlada nacija, ima značajne turističke potencijale i 5 miliona hektara obradive površine, što može biti atraktivno za investitore iz Srbije. „Mi smo omogućili sigurno poslovno okruženje povoljno za strana ulaganja kroz Nacionalni razvojni plan i niz ekonomskih reformi u kojima privatni sektor ima centralnu ulogu u inovacijama i zapošljavanju“, rekao je Lorens. Takođe je naglasio ulaganja u infrastrukturu, električnu energiju, vodosnabdevanje i telekomunikacije, kao i razvoj visoko kvalitetne socijalne infrastrukture.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ekonomski odnosi treba da prate političke i da su danas potpisani važni sporazumi, posebno oni koji se odnose na izbegavanje dvostrukog oporezivanja i podsticaj subvencija za ulaganja između Srbije i Angole. „Nismo dovoljno zadovoljni našom ekonomskom saradnjom, verujemo da možemo mnogo toga da promenimo. Postoje investicije srpskih kompanija u Angoli, a verujemo da će ih biti mnogo više“, izjavio je Vučić. On je naglasio da bi Angola, sa 5 miliona hektara obradive površine, mogla da postane „neka vrsta Brazila za celu Afriku“ i da stručnjaci i instituti iz Srbije mogu značajno doprineti razvoju te zemlje.

Vučić je dodao da je potpisivanje sporazuma sa različitim ministarstvima, Razvojnom agencijom i javnim i privatnim preduzećima osnova za unapređenje saradnje, dok je predsednik Lorens iskoristio priliku da ponovo pozove srpske kompanije da prepoznaju nove poslovne šanse na angolskom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu