Connect with us

Svet

Režiser Stiven Spilberg o vanzemaljcima i novom filmu „Disclosure Day“

Poznati reditelj izjavio da veruje u prisustvo vanzemaljaca, novi film istražuje moguće prikrivanje informacija

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Michaël meyer

Poznati reditelj izjavio da veruje u prisustvo vanzemaljaca, novi film istražuje moguće prikrivanje informacija

Stiven Spilberg, poznati američki reditelj, govorio je o svojoj dugogodišnjoj fascinaciji temom vanzemaljaca tokom intervjua povodom novog filma „Disclosure Day“. Spilberg je istakao da veruje kako su vanzemaljci možda već posetili Zemlju, kao i da su i dalje prisutni, što je motivisalo njegov najnoviji filmski projekat.

Film „Disclosure Day“ bavi se pitanjem šta bi se dogodilo kada bi neko imao pristup celokupnoj arhivi vizuelnih dokaza o mogućim vanzemaljskim kontaktima iz prethodnih osamdeset godina i odlučio da te informacije objavi globalno. Prema Spilbergovim rečima, film kombinuje elemente trilera, naučne fantastike i savremenih teorija zavere, fokusirajući se na likove koji pokušavaju da spreče objavljivanje takvih podataka.

Spilberg je tokom razgovora evocirao uspomene sa snimanja filma „Bliski susreti treće vrste“, ističući zahteve produkcije i atmosferu na setu u Alabami. On je objasnio kako je njegov pristup filmskom pripovedanju često bio zasnovan na postepenom otkrivanju informacija publici, što je posebno izraženo u sceni gde glavni lik, kog tumači Ričard Drajfus, otkriva tragove mogućeg susreta sa vanzemaljcima.

„Disclosure Day“ je, prema reditelju, osmišljen kao film za savremenu publiku, uzimajući u obzir promene u poverenju prema institucijama u odnosu na period sedamdesetih godina prošlog veka. Spilberg navodi da je danas publika otvorenija za razmatranje mogućnosti postojanja široko rasprostranjenih prikrivanja informacija, što ovom filmu daje dodatnu relevantnost.

Film istražuje i uticaj tehnologije i digitalnog doba na širenje i kontrolu informacija, kao i posledice koje bi imala iznenadna globalna objava dokaza o vanzemaljskim kontaktima. Spilbergova izjava o mogućem prisustvu vanzemaljaca na Zemlji izazvala je interesovanje međunarodnih medija i publike, posebno u kontekstu aktuelnih debata o transparentnosti i pristupu informacijama.

Novi film je najavljen kao triler sa elementima naučne fantastike, a njegova premijera planirana je za naredni period. Detalji o zapletu i glumačkoj postavi još nisu u potpunosti objavljeni.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kritike povodom imenovanja Bila Pultea za obaveštajnu funkciju u SAD

Predstavnik Džim Himes izrazio zabrinutost zbog izbora Pultea, navodeći nedostatak bezbednosnog iskustva i uticaj na zakonodavni proces

Published

on

By

Predstavnik Džim Himes izrazio zabrinutost zbog izbora Pultea, navodeći nedostatak bezbednosnog iskustva i uticaj na zakonodavni proces

Predstavnik Džim Himes iz Konektikata, član Odbora za obaveštajne poslove Predstavničkog doma, izneo je kritike na račun odluke tadašnjeg predsednika Donalda Trampa da Bilu Pultea, dosadašnjem zvaničniku iz sektora stambenog finansiranja, poveri funkciju vršioca dužnosti direktora nacionalne obaveštajne službe. Ova odluka izazvala je reakcije kako među demokratama, tako i među pojedinim republikancima, posebno u kontekstu skorog isteka ovlašćenja za primenu odeljka 702 Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti (FISA), koji omogućava prikupljanje podataka bez naloga, a čije važenje ističe u petak.

Himes je u intervjuu istakao da Pulte nema iskustva u nacionalnoj bezbednosti i naveo da tajming imenovanja može uticati na produženje važenja ključnog zakona. “On nema ni trunke iskustva u nacionalnoj bezbednosti, a predsednik ga postavlja na jedno od najosetljivijih mesta”, izjavio je Himes. Naglasio je da bi imenovanje moglo imati posledice po nacionalnu bezbednost ukoliko dođe do prekida ovlašćenja za prikupljanje podataka iz odeljka 702.

Zagovornici produženja važenja ovog zakona tvrde da je on od presudnog značaja za sprečavanje terorističkih napada, otkrivanje špijunaže, borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sajber pretnji. Himes je posebno ukazao na to da je imenovanje usledilo neposredno pred istek važenja zakona i nakon što je Kongres već dvaput privremeno produžavao njegovu primenu. Prema njegovim rečima, trenutni politički kontekst dodatno otežava postizanje dogovora o daljem produženju.

Tokom rasprave u aprilu, Predstavnički dom je usvojio trogodišnje produženje primene odeljka 702, ali je pitanje ostalo aktuelno zbog promena u rukovodstvu obaveštajnih službi i političkih neslaganja. Himes je izneo stav da bi ponovna potreba za glasanjem u kontekstu imenovanja Bila Pultea mogla dodatno zakomplikovati usvajanje novog zakona.

Zvaničnici iz sektora nacionalne bezbednosti više puta su naglašavali važnost kontinuirane primene zakona za operativnu sposobnost službi. S druge strane, deo političara izražava zabrinutost zbog potencijalnog narušavanja prava građana i mogućnosti nedovoljne kontrole nad obaveštajnim aktivnostima.

Imenovanje Pultea ostaje predmet pažnje u političkim krugovima, dok se rasprava o produženju ovlašćenja za nadzor nastavlja. Konačna odluka o budućnosti odeljka 702 i rukovodstvu obaveštajnih službi ostaje u nadležnosti Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Tri poginula u napadima dronovima u Ukrajini, oštećen skladišni centar za nuklearno gorivo kod Černobilja

Ukrajinske vlasti prijavile žrtve u Zaporoškoj oblasti i oštećenje skladišta nuklearnog otpada blizu Černobilja, potvrđeno da je nivo radijacije stabilan

Published

on

By

Ukrajinske vlasti prijavile žrtve u Zaporoškoj oblasti i oštećenje skladišta nuklearnog otpada blizu Černobilja, potvrđeno da je nivo radijacije stabilan

Tri osobe su poginule, a jedna je ranjena u napadu ruskog drona na autobusko stajalište u mestu Balabine u jugoistočnoj Ukrajini, saopštile su ukrajinske vlasti 7. juna 2026. godine. Prema navodima Ivana Fedorova, načelnika regionalne vojne administracije Zaporoške oblasti, napad se dogodio u nedelju, dok su građani čekali prevoz.

U odvojenom incidentu, skladišni centar za istrošeno nuklearno gorivo u Kijevskoj oblasti, oko 15 kilometara od nuklearne elektrane Černobilj, pretrpeo je oštećenja nakon drugog napada dronom, saopštio je Generalštab Ukrajine. Državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom navela je na svom zvaničnom kanalu da je objekat u trenutku napada bio prazan i da je napad izazvao požar na površini od oko 40 kvadratnih metara, koji je ugašen u roku od sat vremena.

Zvaničnici su potvrdili da su svi mereni nivoi radijacije ostali u dozvoljenim granicama i da nije zabeleženo curenje radioaktivnih materija. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izjavila je da je incident “zabrinjavajući” zbog količine nuklearnog materijala koji se nalazi u skladištu. Direktor IAEA Rafael Grosi najavio je da će inspektori uskoro posetiti lokaciju radi dodatne procene situacije.

Pored navedenih događaja u Ukrajini, lokalne vlasti u ruskoj Kurskoj oblasti saopštile su da je jedan muškarac poginuo, a jedna žena ranjena u ukrajinskom napadu na toj teritoriji. Detalji o ovom incidentu nisu dalje precizirani u zvaničnim izveštajima.

Istovremeno, napadi su se dogodili u trenutku kada je britanski premijer Keir Starmer bio domaćin sastanka sa liderima Ukrajine, Francuske i Nemačke o daljoj podršci Kijevu. Sastanak je održan u Londonu, a prisustvovali su predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc. Prethodnog dana, ukrajinske snage izvele su napad dronom na Sankt Peterburg, što je dodatno pojačalo napetosti u regionu.

Sukobi u Ukrajini traju od februara 2022. godine, a poslednji događaji ukazuju na nastavak vojnih i hibridnih operacija na više lokacija. Nezavisna verifikacija svih navoda iz ratnih zona trenutno nije moguća.

Pročitaj još

Svet

Sagrada Familija u Barseloni dobila najvišu kulu posle višedecenijske izgradnje

Lokalni zvaničnici potvrdili završetak najnovije kule, radovi na bazilici i dalje traju, Gaudijeva vizija ostaje centralna

Published

on

By

Lokalni zvaničnici potvrdili završetak najnovije kule, radovi na bazilici i dalje traju, Gaudijeva vizija ostaje centralna

U Barseloni, 7. juna 2026. godine, lokalne vlasti i predstavnici projekta Sagrada Familije potvrdili su da je najnovija kula, posvećena Isusu Hristu, završena i obeležena postavljanjem krsta na vrhu. Ova faza izgradnje označava kulminaciju više od decenije rada na jednoj od najpoznatijih građevina u Španiji, koja se gradi već gotovo 150 godina.

Sagrada Familija, monumentalna bazilika čija izgradnja traje od kraja 19. veka, sada je sa novom kulom najviša crkva na svetu, saopštili su predstavnici projekta. Prema rečima arhitekte Mauricija Kortesa, završetak ove kule bio je deo originalne vizije arhitekte Antonija Gaudija, koji je želeo da stvori „Bibliju u kamenu“. Kortes je istakao da je visina bazilike određena iz poštovanja prema lokalnoj topografiji, navodeći da Gaudi nije želeo da građevina bude viša od obližnjeg brda Montžuik.

„Ovo je ostvarenje sna, ne samo Gaudijevog, već i generacija koje su radile na ovom projektu“, izjavio je Kortes. Istoričar i autor biografije o Gaudiju, Gijs van Hensbergen, ocenio je da su oblici i ukrasi na fasadi bazilike rezultat izuzetno ambicioznog pristupa, karakterističnog za ovog arhitektu. Van Hensbergen navodi da su Gaudijeve građevine širom Barselone prepoznatljive po jedinstvenoj formi i detaljima koji podsećaju na ručnu izradu.

Iako je najnovija kula završena, izgradnja Sagrada Familije se nastavlja, a radovi na ostalim delovima kompleksa su u toku. Bazilika je tokom svoje duge istorije više puta redefinisala panoramu Barselone i privlači veliki broj posetilaca iz celog sveta. Prema rečima lokalnih vodiča, prvi utisci posetilaca koji u jutarnjim satima ulaze u baziliku često su obeleženi pogledom ka impozantnim svodovima i svetlosti koja prodire kroz vitraže.

Zvaničnici podsećaju da je završetak Sagrada Familije planiran za naredne godine, ali rokovi su u više navrata pomerani zbog složenosti radova i potrebe za očuvanjem Gaudijeve originalne zamisli. Bazilika je i dalje jedno od najprepoznatljivijih zdanja u Španiji i predstavlja značajan arhitektonski i kulturni simbol Barselone.

Pročitaj još

U Trendu