Connect with us

Zdravlje

Zašto smrznuto rame najčešće pogađa žene posle četrdesete i traje godinama

Bol i ukočenost ramena posebno otežavaju svakodnevicu ženama između 40. i 60. godine – evo šta treba znati

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Yan krukau

Bol i ukočenost ramena posebno otežavaju svakodnevicu ženama između 40. i 60. godine – evo šta treba znati

Smrznuto rame, poznato i kao adhezivni kapsulitis, predstavlja zdravstveni problem sa kojim se često susreću žene u zrelom životnom dobu, posebno između 40. i 60. godine. Ovu bolest karakterišu intenzivan bol i postepena ukočenost ramena, što značajno otežava svakodnevne aktivnosti i smanjuje pokretljivost ruke. Najveći rizik imaju žene sa dijabetesom tipa 2, poremećajima rada štitne žlezde ili srčanim tegobama, a simptomi su naročito izraženi u menopauzi. Prepoznavanje prvih simptoma i pravovremeno javljanje lekaru od ključnog su značaja.

Smrznuto rame nastaje kada zglobna kapsula ramena – vezivno tkivo koje drži zglob – postane upaljena i zadeblja. Kao rezultat, pokreti su sve teži, a bol se često pojačava noću i može remetiti san. Prema procenama, od 5 do 20 odsto ljudi tokom života prolazi kroz ovu bolest, a kod žena u menopauzi je još češća. Kod osoba sa dijabetesom, smrznuto rame se javlja kod 10-20 odsto pacijentkinja.

Simptomi smrznutog ramena obično započinju bolom, zatim se javlja ukočenost i ograničen raspon pokreta. U početnoj fazi, svaki pokret ramena izaziva bol, naročito noću. Kasnije, bol može da se smanji, ali ukočenost postaje izraženija, što znatno otežava svakodnevne radnje kao što su oblačenje ili podizanje ruke. Oporavak može trajati i do tri godine.

Postoje tri faze ovog stanja: prva je faza smrzavanja, sa pojačanom ukočenošću i bolom i može trajati od 6 nedelja do 9 meseci. Druga je faza ukočenosti, kada bol slabi, ali pokreti ostaju ograničeni i traje od 2 do 6 meseci. Treća faza je oporavak, u kojoj se pokretljivost postepeno vraća i može trajati od 6 meseci do 2 godine. Kod manjeg broja žena, posebno onih sa dijabetesom, može ostati trajno blago ograničenje pokreta.

Hormonske promene povezane sa menopauzom dodatno povećavaju rizik od pojave smrznutog ramena kod žena. Takođe, problemi sa štitnom žlezdom, srčane bolesti ili preboljeni moždani udar predstavljaju dodatne faktore rizika. Nedovoljna upotreba ramena zbog bola dodatno pogoršava stanje, pa je od izuzetne važnosti ne zanemarivati simptome i započeti lečenje što pre.

Prema rečima dr Ivane Marković, fizijatra: “Redovno izvođenje lakih vežbi i pravovremena fizikalna terapija mogu značajno skratiti trajanje bolesti. Nažalost, veliki broj pacijentkinja ignoriše simptome u početku. Kada se javi bol ili ukočenost, najbolje je odmah posetiti lekara.”

Žene koje primete bol u ramenu koji traje duže od nekoliko nedelja, trebalo bi da se odmah obrate lekaru. Pravovremena dijagnoza i fizikalna terapija često omogućavaju brži oporavak. Poželjno je izbegavati nagle pokrete i ne nositi teške torbe na toj ruci. Primena toplih obloga ili lagano razgibavanje može pomoći, ali o svakoj terapiji treba odlučivati u dogovoru sa stručnjakom.

Dobra vest je da smrznuto rame najčešće prolazi bez trajnih posledica, ali je za oporavak potrebno strpljenje i upornost. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Genetika i ličnost: Kako geni oblikuju naše svakodnevne navike

Velika studija otkriva na koje osobine ličnosti najviše utiču nasledni faktori kod žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Genetika i ličnost: Kako geni oblikuju naše svakodnevne navike

Velika studija otkriva na koje osobine ličnosti najviše utiču nasledni faktori kod žena

Novo istraživanje utvrdilo je da genetika i ličnost imaju snažnu vezu, posebno u svakodnevnim navikama žena. Naučnici su analizirali podatke više od milion ljudi iz 46 zemalja. Rezultati su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu. Studija je pokazala da genetske varijante utiču na pet ključnih osobina ličnosti, poznatih kao ‘velikih pet’. Ove osobine uključuju ekstraverziju (društvenost), prijatnost (saosećanje), savesnost (odgovornost), neuroticizam (osetljivost na stres) i otvorenost prema iskustvima (radoznalost).

Zapravo, naučnici su identifikovali 1.260 genetskih varijanti povezanih sa ovim osobinama. Među njima, 824 ranije nije bilo povezano sa ličnošću. Najviše varijanti pronašli su kod neuroticizma (706), a zatim kod ekstraverzije (258), savesnosti (131), otvorenosti (126) i prijatnosti (39). Zbog toga žene koje primete da su sklonije brigama ili lakše reaguju na stres mogu u ovim rezultatima pronaći deo objašnjenja. Ipak, važno je istaći da genetika nije jedini faktor. Okruženje i iskustva takođe imaju velik uticaj.

Kako genetika i ličnost utiču na život žena

Zbog otkrića o genetici i ličnosti, žene dobijaju novo razumevanje svojih emocionalnih reakcija. Mnoge se pitaju zašto lakše brinu ili teže podnose stres. Osim toga, rezultati pomažu ženama da shvate zašto su sklone određenim navikama ili načinima razmišljanja. Istraživači ističu da je ličnost rezultat složene kombinacije gena i uticaja iz okruženja. Dakle, iako geni pružaju osnovu za karakter, detinjstvo, odnosi i životne okolnosti oblikuju naše navike i stavove.

Izjave stručnjaka o značaju genetike i ličnosti

Dr Ana Petrović, genetičarka, objašnjava: „Naša DNK može doprineti određenim sklonostima, ali ne određuje potpuno ko smo.“ Pre svega, ona naglašava da su iskustva iz detinjstva i odnosi ključni za razvoj ličnosti. „Analiza DNK ne može precizno reći kakva je nečija ličnost. To je rezultat složenog spoja gena i sredine“, ističe dr Petrović. Na taj način, žene mogu razumeti da nisu „osuđene“ na određene osobine.

Praktični saveti ženama za bolji život

Pored uticaja genetike i ličnosti, važno je negovati zdrave navike i emocionalnu inteligenciju. Otvoreni razgovori sa bliskim osobama mogu pomoći u razumevanju svojih reakcija i osećanja. Takođe, žene koje osećaju da im je teško da se nose sa stresom ili anksioznošću treba da potraže podršku. Psiholog ili savetnik može pomoći da prepoznate vlastite prednosti i oblasti za lični razvoj. Na kraju, svaka žena ima mogućnost da oblikuje svoju ličnost kroz iskustva i svesne izbore. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Lekovi za mršavljenje povezani sa pojačanim opadanjem kose kod muškaraca

Novo istraživanje otkriva da GLP-1 terapija može uticati na rizik od gubitka kose, što brine mnoge žene i njihove porodice

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lekovi za mršavljenje povezani sa pojačanim opadanjem kose kod muškaraca

Novo istraživanje otkriva da GLP-1 terapija može uticati na rizik od gubitka kose, što brine mnoge žene i njihove porodice

Najnovije istraživanje iz NYU Langone Health ukazuje na vezu koju imaju lekovi za mršavljenje sa pojačanim opadanjem kose kod muškaraca. Naučnici su analizirali kako GLP-1 lekovi za mršavljenje utiču na zdravlje kose, a posebno su pratili uticaj kod osoba sa genetskom sklonošću. Ova tema je posebno važna za žene, jer opadanje kose često utiče na samopouzdanje i može ukazivati na promene u telu. Zbog toga je važno znati da je rizik od pojačanog gubitka kose prisutan i tokom terapije za mršavljenje.

GLP-1 lekovi za mršavljenje i rizik od opadanja kose

GLP-1 lekovi, među kojima su semaglutid i tirzepatid, postali su popularni izbor za mršavljenje. Ipak, istraživači su otkrili da kod muškaraca koji imaju genetsku predispoziciju za androgenetsku alopeciju (muški tip ćelavosti), postoji dodatni rizik. Naime, povećana ekspresija gena GLP1R povećava rizik od opadanja kose za oko 7%. Takođe, brzi gubitak kilograma često znači manji unos kalorija, proteina, gvožđa i cinka, što može dovesti do privremenog i ravnomernog opadanja kose (telogeni efluvijum).

Šta znači ova veza lekova za mršavljenje za žene i porodicu

Iako je studija fokusirana na muškarce, žene koje koriste GLP-1 terapiju ili imaju partnere na ovim lekovima žele da znaju više o mogućim posledicama. Osim toga, žene često prve primete promene kod članova porodice ili kod sebe. Zbog toga je važno obratiti pažnju na simptome kao što su naglo proređivanje kose ili pojačano opadanje tokom češljanja. Gubitak kose može biti prolazan, ali ponekad ukazuje na potrebu za promenom ishrane ili konsultacijom sa stručnjakom.

Izjave stručnjaka i ograničenja istraživanja

Dr Lin Petuhova, genetičarka iz NYU Grossman School of Medicine, izjavila je: „Naša studija pruža prvi genetski dokaz veze između aktivnosti GLP-1 receptora i povećanog rizika od androgenetske alopecije kod muškaraca, veze na koju se dugo sumnjalo, ali koja do sada nije bila naučno pokazana.“
Međutim, važno je napomenuti da istraživači nisu pratili ljude tokom terapije, već su koristili podatke iz genetskih baza. Stoga rezultati ukazuju na potencijalnu vezu, ali ne dokazuju da lekovi direktno izazivaju ćelavost.

Praktični saveti za žene i prevencija gubitka kose

Ako primetite pojačano opadanje kose tokom ili posle mršavljenja, obratite pažnju na ishranu. Pre svega, važno je obezbediti dovoljno proteina, gvožđa i cinka. Takođe, izbegavajte brze i restriktivne dijete koje dodatno opterećuju organizam. Na kraju, ako se simptomi pogoršavaju ili traju duže od nekoliko meseci, obratite se dermatologu ili endokrinologu. Samo stručnjak može proceniti da li je u pitanju privremeno stanje ili je potrebno dalje ispitivanje. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako zaštititi oči i pažnju školaraca tokom svakodnevnog rada na ekranu

Jednostavni saveti pomažu roditeljima da zaštite decu od zamora očiju i gubitka koncentracije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako zaštititi oči i pažnju školaraca tokom svakodnevnog rada na ekranu

Jednostavni saveti pomažu roditeljima da zaštite decu od zamora očiju i gubitka koncentracije

Deca u Srbiji svakodnevno koriste računare, telefone i tablete. Učestalo gledanje u ekrane postaje izazov za koncentraciju i zdravlje očiju školaraca. Zbog toga mnoge majke i očevi primećuju da su deca umorna, žale se na glavobolje ili im pažnja brzo opada tokom učenja. Pre svega, važno je znati zašto je dugotrajno gledanje u ekran posebno štetno za dečje oči i kako možemo reagovati na prve znake problema.

Zašto ekrani više umaraju dečje oči nego knjige

Kada deca provode sate ispred ekrana, trepću ređe nego što je prirodno. Zbog toga oči često postaju suve, peckaju ili svrbe. Takođe, plavo svetlo sa ekrana može remetiti san, pa deca kasnije teže zaspe i ujutru su umornija. S druge strane, loš položaj tela tokom rada dodatno povećava rizik od glavobolje i iscrpljenosti. Na kraju, sve to može dovesti do smanjenja pažnje i motivacije za školu.

Kako roditelji mogu zaštititi oči i pažnju školaraca

Kao rezultat, stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih mera. Prvo, računar ili tablet treba da bude u visini očiju, a stolica nameštena tako da dete sedi uspravno. Osim toga, važno je praviti redovne pauze. Pre svega, posle svakih 45 minuta učenja ili igranja na ekranu, napravite pauzu od 10 minuta. U međuvremenu, dete može prošetati, gledati kroz prozor ili kratko boraviti napolju. Na taj način, oči i mozak dobijaju priliku da se odmore, a pažnja se lakše održava.

Uloga ishrane u očuvanju koncentracije i zdravlja očiju

Pored navedenog, ishrana značajno utiče na koncentraciju i pamćenje dece. Dr Marija Petrović, stručnjakinja za dečju ishranu, ističe: „Riba, orašasti plodovi, jaja i borovnice su odlični za mozak. Za doručak preporučujem ovsenu kašu sa cimetom, jer daje energiju bez naglog skoka šećera.“ Osim toga, redovni obroci i ograničenje slatkiša pomažu da se energija ravnomerno rasporedi tokom dana. Na kraju, obratite pažnju ako dete često spominje umor ili glavobolju.

Praktični saveti za svakodnevnu zaštitu očiju i pažnje

Takođe, ohrabrite decu da više vremena provode napolju, jer prirodno svetlo i kretanje pomažu oporavku očiju. Večeri bez ekrana olakšavaju uspavljivanje i poboljšavaju opšte zdravlje. „Ključno je prepoznati prve znake zamora. Ako dete često trlja oči ili se žali na bol u glavi, obavezno napravite pauzu i proverite osvetljenje u prostoriji,“ naglašava dr Marija Petrović. Ako se simptomi nastave, najbolje je da se javite pedijatru ili oftalmologu. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu