Connect with us

Domaće

Kreativna industrija zapošljava 190.000 ljudi, zakon o AI donosi nova pravila

Na konferenciji u Privrednoj komori Srbije istaknuto da autorska prava i AI zahtevaju usklađivanje sa EU direktivom

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Na konferenciji u Privrednoj komori Srbije istaknuto da autorska prava i AI zahtevaju usklađivanje sa EU direktivom

U sektoru kreativne industrije u Srbiji zaposleno je skoro 190.000 ljudi, a značajan potencijal ovog sektora ogleda se u otvaranju novih radnih mesta, jačanju kulturnog identiteta i inovacijama, rečeno je na konferenciji ‘Internet dijalog 2026’, održanoj 3. i 4. juna u Privrednoj komori Srbije. Prema rečima sekretarke Udruženja za kreativnu industriju PKS, Jelene Vasić, ovaj sektor obuhvata grafičku industriju, muzičku i filmsku industriju, marketing, digitalne medije, a ključnu ulogu imaju autori, umetnici, producenti, scenaristi i kompozitori.

Na drugom danu konferencije, poseban akcenat stavljen je na izazove koje donosi veštačka inteligencija u korišćenju tuđeg lika, glasa i dela. Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dušan Popović naglasio je da tehnološke kompanije ostvaruju profit koristeći AI sisteme trenirane na autorskim delima bez naknade nosiocima autorskih i srodnih prava. Popović je istakao da je potrebno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravom Evropske unije, posebno sa Direktivom o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu, kroz donošenje novog zakona o autorskim pravima.

Vasić je ocenila da veštačka inteligencija ne može da zameni ljudsku kreativnost, već predstavlja alat koji može unaprediti stvaralački proces. “Veštačka inteligencija može da obradi ogromne količine podataka, generiše tekst, muziku ili vizuelni sadržaj, ali ne može da doživi lično iskustvo iz kojeg nastaje umetnost. Budućnost kreativne industrije nije borba čoveka i tehnologije, već njihova saradnja”, izjavila je Vasić.

Konferencija ‘Internet dijalog’ okuplja stručnjake iz oblasti prava digitalnih tehnologija od 2015. godine, a ovogodišnji partneri su organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava: Sokoj, Prava interpretatora i UFUS-AFA Zaštita. Prvi dan konferencije bio je posvećen digitalnim platformama i njihovom sagledavanju iz ugla trgovinskog, naslednog, prava intelektualne svojine i međunarodnog privrednog prava, dok je drugi dan bio rezervisan za teme kreativne industrije i digitalnih platformi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vlada Srbije zadržava cenu narodnog hleba na 65 dinara, proizvodnja najmanje 30 odsto

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Published

on

By

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Vlada Srbije donela je Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500, kojom se cena ovog proizvoda zadržava na 65 dinara po komadu, kao što je određeno 1. februara 2026. godine. Prema uredbi, pekari su obavezni da hleb ovog tipa čini najmanje 30 procenata njihove ukupne dnevne proizvodnje hleba svih vrsta.

Hleb „sava“, poznat i kao „narodni hleb“, trenutno je jedini prehrambeni proizvod kojem je cena ograničena uredbom, nakon što je 2. jula 2025. godine ukinuto ograničenje cena za druge osnovne životne namirnice, uključujući brašno, šećer, suncokretovo ulje, UHT mleko, svinjski but i piletinu.

Na sednici Vlade usvojena je i odluka o listi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda od naročitog značaja za snabdevanje tržišta. Lista precizira potrebu za podelom na kvarljive proizvode sa rokom trajanja do 30 dana, a obuhvata i kućnu hemiju, papirnu i kuhinjsku galanteriju, proizvode za ličnu higijenu i kozmetiku, kao i pelene. Takođe, na listi su i proizvodi važni za poljoprivrednu proizvodnju kao što su sredstva za ishranu i zaštitu bilja i oplemenjivači zemljišta.

Ovim merama Vlada Srbije nastoji da zaštiti životni standard stanovništva i osigura stabilnost snabdevanja osnovnim namirnicama na domaćem tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Savet Evropske unije pokrenuo pregovore o ukidanju roming naknada za Zapadni Balkan

Građani regiona mogli bi uskoro koristiti mobilni internet i pozive u EU bez dodatnih troškova, uz usklađivanje propisa sa pravilima EU

Published

on

By

Građani regiona mogli bi uskoro koristiti mobilni internet i pozive u EU bez dodatnih troškova, uz usklađivanje propisa sa pravilima EU

Savet Evropske unije odobrio je 4. juna 2026. godine početak pregovora o proširenju režima ‘Roming kao kod kuće’ na zemlje Zapadnog Balkana. Ova odluka omogućava građanima regiona potencijalno korišćenje mobilnog interneta, poziva i poruka u EU bez dodatnih roming troškova, navodi se na zvaničnoj stranici Saveta EU.

Proširenje ovog režima trenutno važi u Evropskoj uniji, Evropskom ekonomskom prostoru (Island, Lihtenštajn, Norveška), Moldaviji i Ukrajini. Da bi Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana mogle da pristupe ovom sistemu, potrebno je da u potpunosti usklade nacionalne propise sa pravilima EU o romingu. Evropska komisija će procenjivati ispunjenost uslova pre konačnog uključivanja u režim bez dodatnih naknada.

“Današnja odluka o otvaranju pregovora o proširenju režima ‘Roming kao kod kuće’ na Zapadni Balkan šalje jasan signal posvećenosti EU regionu. Veća povezanost znači veće mogućnosti za građane, preduzeća i ekonomsku saradnju”, izjavila je Marilena Rauna, zamenica ministra za evropske poslove Kipra.

Ona je dodala: “Ovo je više od tehničkog koraka – to je konkretna demonstracija naše zajedničke budućnosti, jačanje veza širom regiona i potvrđivanje evropskog puta Zapadnog Balkana.”

Nakon pozitivne evaluacije Evropske komisije, biće omogućeno međusobno ukidanje roming naknada između Zapadnog Balkana i EU, što podrazumeva da korisnici mobilnih mreža mogu koristiti svoje pakete u inostranstvu bez dodatnih troškova za roming.

Prema ekonomskim analizama, ovakvo rešenje može direktno uticati na mobilnost građana i olakšati poslovanje preduzeća, kao i unaprediti ekonomsku saradnju u regionu.

Pročitaj još

Domaće

World Inequality Lab predlaže rast prihoda i ograničenje zagrevanja ispod dva stepena

Plan predviđa preraspodelu bogatstva i globalne poreze, uz smanjenje nejednakosti i ubrzanu dekarbonizaciju

Published

on

By

Plan predviđa preraspodelu bogatstva i globalne poreze, uz smanjenje nejednakosti i ubrzanu dekarbonizaciju

Grupa ekonomista i istraživača iz različitih zemalja predstavila je izveštaj World Inequality Lab-a, pod vođstvom francuskog ekonomiste Tomasa Piketija, u kojem se predlaže ambiciozan ekonomski plan za smanjenje globalne nejednakosti i ograničenje klimatskih promena. Izveštaj, objavljen 4. juna 2026, ukazuje da društveni napredak treba meriti nivoom blagostanja građana, socijalnom jednakošću i zaštitom životne sredine, a ne isključivo rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema navodima autora izveštaja, sprovođenje predloženih mera omogućilo bi rast prihoda za većinu svetskog stanovništva, uz smanjenje ekstremnog bogatstva i ograničenje globalnog zagrevanja na manje od dva stepena Celzijusa do kraja veka. Plan uključuje ubrzanu dekarbonizaciju privrede, povećana ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, smanjenje radnog vremena u razvijenim državama, kao i nove poreske mehanizme za finansiranje globalnog razvoja i zelene tranzicije.

Predlog je izazvao različite reakcije među ekonomistima i političarima, pre svega zbog oslanjanja na globalne poreze i duboke institucionalne reforme, koje se u aktuelnim geopolitičkim okolnostima ocenjuju kao teško ostvarive. Autori izveštaja ističu da cilj nije predstavljanje konačnog rešenja, već otvaranje debate o alternativnim modelima razvoja, posebno u uslovima rastućih klimatskih rizika, ekonomske nejednakosti i ograničenja tradicionalnog koncepta privrednog rasta.

Kako navode, sprovođenje ovog plana moglo bi da pozitivno utiče na životni standard većine stanovništva i očuva globalnu temperaturu ispod praga od dva stepena Celzijusa. Plan takođe predviđa preraspodelu bogatstva i jačanje uloge države u regulisanju ekonomske politike, uz podršku inovativnim poreskim mehanizmima.

Izveštaj “Global Justice Report” poziva međunarodnu zajednicu da preispita postojeće ekonomske pokazatelje i usmeri pažnju na održiv razvoj i socijalnu pravdu.

Pročitaj još

U Trendu