Connect with us

Svet

Predstavnički dom usvojio rezoluciju za ograničavanje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Zakonodavci izglasali meru o ratnim ovlašćenjima, podrška za vojnu akciju prema Iranu opada među republikancima

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Markus winkler

Zakonodavci izglasali meru o ratnim ovlašćenjima, podrška za vojnu akciju prema Iranu opada među republikancima

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 3. juna 2026. godine rezoluciju kojom se traži okončanje vojne akcije protiv Irana bez prethodnog odobrenja Kongresa. Ova mera predstavlja prvi put da je donji dom američkog Kongresa izglasao protiv politike Bele kuće u vezi sa sukobom sa Iranom, navodi se u izveštajima sa lica mesta.

Ukupno je 215 članova Predstavničkog doma glasalo za rezoluciju, dok je 208 bilo protiv. Četiri republikanska poslanika podržala su meru, a demokratski predstavnik Džared Golden iz Mejna, koji je ranije bio protiv, sada je glasao za, čime su demokrate postigle jedinstvo po ovom pitanju.

Glasanje je prvobitno bilo planirano pre odlaska zakonodavaca na pauzu povodom Dana sećanja, ali je odloženo nakon što je rukovodstvo Republikanske stranke procenilo da nema dovoljno glasova za blokadu rezolucije. Više republikanskih članova nije bilo prisutno tokom glasanja, a pojedini su najavili podršku predlogu.

U Senatu je tokom maja pokrenuta slična inicijativa, nakon što su četiri republikanska senatora zajedno sa gotovo svim demokratama glasala za pokretanje postupka ograničavanja predsedničkih ovlašćenja. Odluka je usledila posle niza neuspešnih pokušaja u prethodnim mesecima. Tri odsutna republikanska senatora takođe su doprinela napretku ove mere. Međutim, proceduralno glasanje u Senatu predstavlja tek prvi korak, a očekuje se da će republikanci imati priliku da ponovo pokušaju da blokiraju predlog narednih dana.

Trenutno nije poznato kada će Senat glasati o verziji rezolucije usvojenoj u Predstavničkom domu. Iako bi eventualno usvajanje u oba doma Kongresa predstavljalo značajan politički signal, predlog se suočava sa gotovo izvesnim predsedničkim vetom. Za prevazilaženje veta bila bi potrebna dvotrećinska većina u oba doma, što prema trenutnim procenama nije ostvarivo.

Podrška među delom članova Republikanske stranke za produženje vojne akcije opala je nakon što je oružani sukob sa Iranom premašio zakonski rok od 60 dana predviđen ratnim ovlašćenjima. Ova pravna odredba nalaže da predsednik mora obustaviti vojne operacije ukoliko Kongres ne odobri produženje u navedenom roku. I dok se debata o ulozi Kongresa u odlučivanju o upotrebi vojne sile nastavlja, odluka Predstavničkog doma signalizira rastuću zabrinutost pojedinih zakonodavaca zbog dužine i obima američkog angažmana u ovom sukobu.

Prethodne inicijative za ograničavanje predsedničkih ovlašćenja nisu uspele da dobiju potrebnu podršku u Kongresu. Najnovije glasanje ukazuje na izmenu političke dinamike i sve veću polarizaciju po pitanju vojne politike prema Iranu. Reakcije zvaničnika iz administracije još nisu objavljene, dok se u narednim danima očekuju dalji koraci u Senatu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američka vojska oborila iranske dronove u Ormuskom moreuzu tokom napada

CENTCOM potvrdio incident, istraga u toku, napad bio usmeren na komercijalne brodove

Published

on

By

CENTCOM potvrdio incident, istraga u toku, napad bio usmeren na komercijalne brodove

Američka vojska oborila je nekoliko iranskih samoubilačkih dronova u Ormuskom moreuzu tokom subote, saopšteno je iz američke Centralne komande (CENTCOM). Prema zvaničnim navodima, incident se dogodio dok su dronovi pokušavali da napadnu komercijalne brodove koji su prolazili kroz ovaj strateški morski prolaz.

Prema izveštaju CENTCOM-a, američke snage su dejstvovale brzo i efikasno kako bi zaštitile plovila i sprečile štetu. U saopštenju je istaknuto da su iranske snage koristile bespilotne letelice sa ciljem ometanja bezbednog prolaska brodova kroz moreuz, a da su američke trupe odgovorile obaranjem više dronova.

Istraga o incidentu je u toku, a američke vlasti su navele da nastavljaju da prate situaciju kako bi osigurale sigurnost komercijalnog saobraćaja u regionu. Zvaničnici su naveli da nije bilo povređenih niti materijalne štete na brodovima koji su se u tom trenutku nalazili u blizini napada.

Američki predsednik Donald Tramp oglasio se povodom događaja, upozorivši iranske vlasti da obustave slanje dronova na brodove u Ormuskom moreuzu i poručio Teheranu da bi trebalo da izbegava dalje provokacije. On je istakao da će Sjedinjene Američke Države preduzeti sve neophodne mere kako bi zaštitile slobodu plovidbe i bezbednost svojih partnera.

Ormuski moreuz je ključna tačka za međunarodni transport nafte i često je poprište tenzija između Irana i zapadnih saveznika. Napadi na komercijalne brodove u ovom regionu ranije su izazivali zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba i poremećaja u globalnom snabdevanju energentima.

“Istraga je u toku i preduzimaju se sve mere bezbednosti kako bi se sprečili slični incidenti u budućnosti”, saopšteno je iz američke Centralne komande.

Pročitaj još

Svet

TRAMP SAOPŠTIO: Vođa bande Tren de Aragua ubijen u zajedničkoj operaciji SAD i Venecuele

Bezbednosne službe SAD i Venecuele potvrdile smrt Hektora Rastenforda Gerero Floresa tokom akcije u državi Bolivar

Published

on

By

Bezbednosne službe SAD i Venecuele potvrdile smrt Hektora Rastenforda Gerero Floresa tokom akcije u državi Bolivar

Navodni vođa kriminalne organizacije Tren de Aragua, Hektor Rastenford Gerero Flores, poznat kao ‘Ninjo Gerero’, ubijen je tokom zajedničke operacije američkih i venecuelanskih bezbednosnih snaga na teritoriji Venecuele, saopšteno je danas. Prema zvaničnim podacima, akcija je izvedena ove nedelje u kompleksu povezanim sa bandom u državi Bolivar.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je američka Južna komanda izvela ‘brz i smrtonosan napad’, naglašavajući da je operacija sprovedena u bliskoj koordinaciji sa venecuelanskim vlastima. On je naveo da članovi Tren de Aragua više nemaju sigurno utočište u Venecueli niti bilo gde drugde.

“Kao rezultat, teroristi Tren de Arague više nemaju sigurno utočište u Venecueli niti bilo gde drugde i, pod mojim rukovodstvom, pronaći ćemo te zločeste ubice i vođe narko kartela bilo kad, bilo gde, i poslati ih u dubine pakla gde i pripadaju”, izjavio je Tramp.

Američki ministar odbrane Pit Hegset potvrdio je da je napad izveden ranije ove nedelje na kompleks povezanim sa bandom, dok je ministarstvo komunikacija Venecuele navelo da je Gerero Flores ubijen tokom zajedničke akcije protiv organizovanog kriminala. Prema navodima američkih vlasti, protiv Gerero Floresa prošle godine podignuta je optužnica u Njujorku za reketiranje, zaveru za pružanje materijalne podrške teroristima i trgovinu kokainom. Državni organi SAD nudili su nagradu od pet miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.

Savezni tužioci ističu da je Gerero Flores više od decenije predvodio Tren de Aragua, organizaciju koja je od zatvorske bande prerasla u međunarodnu kriminalnu mrežu prisutnu širom američkog kontinenta, odgovornu za trgovinu drogom, ljudima, iznude i druga teška krivična dela. Tokom prethodnih godina, Gerero Flores je više puta boravio u zatvoru Tokoron u Venecueli, odakle je navodno upravljao aktivnostima bande. Poslednji put je pobegao 2023. godine i od tada je bio u bekstvu.

Operacija je sprovedena nekoliko meseci nakon promene vlasti u Venecueli i svrgavanja bivšeg predsednika Nikolasa Madura, protiv koga američki tužioci vode istragu zbog trgovine narkoticima i povezanosti sa kriminalnim grupama, uključujući Tren de Aragua. Administracija SAD je ranije označila Tren de Aragua kao stranu terorističku organizaciju, ističući da predstavlja ozbiljnu bezbednosnu pretnju. Istovremeno, deo američkih obaveštajnih izveštaja osporava tvrdnje o direktnom rukovođenju aktivnosti bande od strane venecuelanske vlade.

Pročitaj još

Svet

Jedna osoba poginula, 22 povređene u urušavanju šatorske konstrukcije u Virdžiniji

Lokalne vlasti potvrdile incident tokom crkvenog okupljanja u Moneti, jak vetar uzrokovao urušavanje konstrukcije

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile incident tokom crkvenog okupljanja u Moneti, jak vetar uzrokovao urušavanje konstrukcije

Jedna osoba je izgubila život, dok je 22 povređeno u petak uveče kada je došlo do urušavanja šatorske konstrukcije tokom crkvene službe na otvorenom u mestu Moneta, u saveznoj državi Virdžinija, saopštili su zvaničnici okruga Bedford. Incident se dogodio tokom proslave 20. godišnjice East Lake Community Church, kada je snažan vetar iznenada podigao šator pod kojim su se okupljeni nalazili.

Prema navodima lokalnih vlasti, jedanaest osoba je prevezeno u bolnice sa povredama, dok je još 11 lica zbrinuto na licu mesta zbog lakših povreda. Jedna osoba preminula je na licu mesta, navodi se u zvaničnom saopštenju okruga Bedford, koji je događaj klasifikovao kao masovni incident sa više žrtava.

Pastor East Lake Community Church, Troy Keaton, izjavio je na društvenim mrežama da je do nesreće došlo u trenutku kada je najavljivao kraj događaja i upućivao prisutne ka vozilima. “Upravo dok sam se popeo na binu kako bih otpustio ljude do njihovih automobila, nalet vetra je podigao šator”, naveo je Keaton. On je dodao da je crkvena zajednica pretrpela veliki gubitak.

Zvaničnici okruga Bedford navode da je šator prošao redovnu inspekciju nadležnih službi nekoliko dana pre incidenta. Pre urušavanja, područje je pogodila snažna oluja sa obilnom kišom, jakim vetrom i grmljavinom, što je prema proceni nadležnih i dovelo do nestabilnosti konstrukcije.

Moneta se nalazi oko 65 kilometara jugozapadno od grada Linčburg. Istraga o okolnostima incidenta je u toku, a lokalne vlasti i dalje pružaju podršku povređenima i njihovim porodicama.

Ovakvi incidenti izazvani nepovoljnim vremenskim uslovima nisu česti u ovom delu Virdžinije, ali nadležne službe apeluju na dodatni oprez pri organizovanju događaja na otvorenom tokom perioda povećane atmosferske nestabilnosti.

Prema dostupnim informacijama, svi povređeni su članovi ili posetioci crkvene zajednice, a među njima nije bilo dece sa težim povredama. Zvaničnici apelovali su na građane da slede uputstva nadležnih organa u slučaju iznenadnih promena vremena.

Pročitaj još

U Trendu