Connect with us

Srbija

Istraživanje upozorava na porast oluja sa krupnim gradom širom sveta do kraja veka

Naučnici navode da klimatske promene doprinose češćoj pojavi velikog grada i rastu materijalne štete

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Naučnici navode da klimatske promene doprinose češćoj pojavi velikog grada i rastu materijalne štete

Novo istraživanje objavljeno u časopisu “Nature” ukazuje da će oluje sa gradom prečnika većim od tri centimetra postajati sve češće do kraja veka, uz povećanje učestalosti od 38 do 47 odsto, u zavisnosti od emisija gasova sa efektom staklene bašte. Naučnici ističu da klimatske promene pojačavaju uslove za formiranje oluja sa krupnim gradom, što može dovesti do značajnih ekonomskih i infrastrukturnih šteta širom sveta.

Prema navodima istraživača, područja kao što su Argentina, Evropa, Kanada i severne ravnice Sjedinjenih Američkih Država mogu očekivati najveći porast oluja sa gradom. Sever Italije je u julu 2023. godine zabeležio rekordno zrno grada prečnika 19 centimetara, dok su u SAD tokom 2022. godine gubici od grada premašili 20 milijardi dolara. Procene pokazuju da godišnja šteta od grada u SAD iznosi oko 10 milijardi dolara, dok na globalnom nivou šteta dostiže i do 80 milijardi dolara.

Profesor meteorologije Džon Alen sa Univerziteta u Mičigenu izjavio je da grad retko direktno ugrožava živote ljudi, ali izaziva ozbiljnu materijalnu štetu. “Videli smo rekordna zrna grada poslednjih godina. Ovo smatram izuzetno zabrinjavajućim, jer ne gradimo okruženje koje je otporno na grad. To ne uključujemo u standarde projektovanja kuća, ni u SAD, ni na međunarodnom nivou”, naveo je Alen.

Istraživači upozoravaju da će najveću štetu nanositi upravo krupnija zrna grada, zbog veće mase i brzine pada. Klimatolog Andreas Prajn sa Univerziteta u Cirihu, koji nije učestvovao u studiji, objašnjava da zrna prečnika oko pet centimetara mogu ozbiljno oštetiti vozila, krovove, solarne panele i druge objekte. Alen dodaje da višestruka oštećenja krova često zahtevaju kompletnu i skupu zamenu krovne konstrukcije.

Proces formiranja krupnog grada pojačava se usled zagrevanja atmosfere, jer topliji vazduh zadržava više vlage, što povećava energiju u atmosferi i jače uzlazne struje u olujnim oblacima. Naučnici objašnjavaju da manja zrna grada u toplijoj atmosferi imaju više vremena da se otope pre nego što padnu na tlo, dok veća zrna uspevaju da prežive pad i izazovu veću štetu.

Iako su ovakve oluje često povezane sa SAD, stručnjaci naglašavaju da je reč o globalnom problemu. Profesor meteorologije Voker Ešli sa Univerziteta u Ilinoju ističe da budući gubici neće zavisiti samo od klimatskih promena, već i od načina na koji ljudi grade i planiraju prostor. “Klimatske promene mogu da povećaju potencijal za veći i razorniji grad u nekim regionima, ali budući gubici u velikoj meri će zavisiti i od toga gde ljudi grade, šta grade i koliko su te strukture otporne”, zaključio je Ešli.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Institut za rani razvoj deteta: Jedinstvena podrška deci i porodicama u regionu

U Beogradu je počeo sa radom Institut za rani razvoj deteta i inkluziju, ustanova koja objedinjuje najmoderniju dijagnostiku i individualni pristup deci sa razvojnim rizicima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Institut za rani razvoj deteta: Jedinstvena podrška deci i porodicama u regionu

U Beogradu je počeo sa radom Institut za rani razvoj deteta i inkluziju, ustanova koja objedinjuje najmoderniju dijagnostiku i individualni pristup deci sa razvojnim rizicima.

Institut za rani razvoj deteta i inkluziju u Beogradu predstavlja inovativnu zdravstvenu ustanovu, koja je prema rečima direktorke Tatjane Subotić, jedinstvena ne samo u regionu, već i širom Evrope. Kako je naglasila, ovaj institut je nacionalni centar za unapređenje ranog razvoja deteta do 10. godine života, posebno za decu sa različitim razvojnim rizicima i odstupanjima.

Institut je opremljen najsavremenijom dijagnostičkom i tehnološkom opremom i organizovan tako da na jednom mestu okuplja različite stručnjake i nivoe podrške. Pre svega, tu su rani skrining i dijagnostika, savremeni principi tretmana, stručno savetovanje, terapijska podrška, kao i saradnja sa porodicom i drugim sistemima koji učestvuju u razvoju deteta.

Kako funkcioniše Institut za rani razvoj deteta

Prema rečima Tatjane Subotić, ovaj institut objedinjuje stručnjake iz oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, što omogućava savremeni pristup u kome se razvoj deteta prati kontinuirano, a podrška planira individualno i pravovremeno. Na taj način, institut postaje ne samo mesto za još jedan pregled, već centar stručnosti i razvoja novih modela podrške deci i njihovim porodicama.

Ovakav koncept je jedinstven u Srbiji, dok na nivou Evrope i sveta predstavlja retkost. Institut za rani razvoj deteta stavlja ranu intervenciju u samo središte svog rada, što je, kako ističe Subotić, ključ za uspešan razvoj svakog deteta. „Ne pitamo šta dete ne može, već šta možemo da uradimo da može više“, poručila je direktorka.

Rana intervencija i značaj za društvo

Subotić je posebno naglasila da vreme u razvoju deteta nije samo vreme, već i prilika. Svaki mesec, nedelja, pa čak i dan mogu imati presudan značaj, zbog čega se rana intervencija posmatra kao pitanje jednake zaštite, osnaživanja porodice, podsticanja, sprovođenja inkluzije i budućnosti celog društva.

Kao rezultat, Institut za rani razvoj deteta predstavlja investiciju države u najvažniji resurs svakog društva – zdravlje i decu. Zahvalila je svima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta i istakla da je cilj ustanove da bude centar razvoja inovativnih modela podrške kako bi svako dete dobilo priliku za napredak.

Institut za rani razvoj deteta u Beogradu funkcioniše kao referentni centar koji povezuje stručnjake, roditelje i institucije, uvodeći praksu individualnog i pravovremenog planiranja podrške. Na taj način, ova ustanova nudi jedinstvenu platformu za unapređenje ranog razvoja, ne samo u Srbiji, već i na širem evropskom nivou.

Pročitaj još

Srbija

DVA UPOZORENJA RHMZ-a ODJEKUJU SRBIJOM: Niski vodostaji i ekstremna suša trajaće danima

Dva upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda odnose se na reke i zemljište, a traju više dana širom Srbije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

vreme, upozorenje, vrucina, toplotni talas, vremenska prognoza

Dva upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda odnose se na reke i zemljište, a traju više dana širom Srbije.

Republički hidrometeorološki zavod Srbije izdao je dva važna upozorenja koja se tiču hidroloških i agrometeoroloških uslova u zemlji. Ova upozorenja odnose se na duži vremenski period i obuhvataju veći deo teritorije Srbije, sa posebnim akcentom na reke Dunav, Sava i Tisa kod Titela, kao i na stanje vlage u zemljištu. Prema saopštenju, hidrološko upozorenje važi od 14. do 18. septembra, dok agrometeorološko traje od 15. do 22. septembra.

Prema informacijama sa sajta Republički hidrometeorološki zavod Srbije, očekuje se da će vodostaji na Dunavu, Savi i Tisi kod Titela narednih dana ostati ispod niskih plovidbenih nivoa. Ovi pokazatelji ukazuju na nastavak sušnog perioda, što može uticati na poljoprivredu i plovidbu u regionu.

Hidrološko upozorenje: Niski vodostaji na glavnim rekama

Hidrološko upozorenje naglašava da će proticaji na Kolubari sa pritokama, Jadru, Toplici, Vlasini, pritokama Zapadne Morave, pritokama Velike Morave kao i na Crnom i Belom Timoku biti blizu minimalnih srednje mesečnih vrednosti. To znači da su reke u ovim oblastima trenutno veoma niske, a u nekim slučajevima dostižu biološki minimum. Takva situacija može dodatno otežati plovidbu i uticati na životnu sredinu, naročito u periodu od 14. do 18. septembra.

Upozorenje je posebno važno za lokalno stanovništvo i sve one koji koriste reke za transport ili navodnjavanje. Preporuka je da se prate aktuelne informacije i poštuju eventualna ograničenja ili preporuke nadležnih organa.

Agrometeorološko upozorenje: Suša i deficit vlage u zemljištu

Agrometeorološko upozorenje, koje važi od 15. do 22. septembra, ukazuje na izražen deficit vlage u zemljištu zbog dugotrajnog nedostatka padavina i visokih temperatura. Kako navodi RHMZ, aktuelne vrednosti SPI indeksa pokazuju da na većem delu teritorije Srbije preovlađuju uslovi jake i ekstremne suše.

Prema prognozama, sušni uslovi zadržaće se i tokom narednog perioda. Očekuje se da nastavak deficita vlage može dodatno otežati pripremu zemljišta i setvu ozimih useva, kao i da nepovoljno utiče na stanje višegodišnjih zasada. To je naročito važno za poljoprivredne proizvođače koji planiraju radove tokom septembra.

Preporuke i značaj upozorenja za građane

Ova dva upozorenja RHMZ ističu potrebu za praćenjem vremenskih i hidroloških uslova u narednim danima. Građani i poljoprivrednici treba da prate zvanične informacije i prilagode svoje aktivnosti aktuelnim uslovima. Deficit vlage u zemljištu i niski vodostaji na rekama mogu imati posledice na svakodnevni život, poljoprivrednu proizvodnju i vodni saobraćaj.

Zbog toga je važno da se javnost informiše o svim promenama kako bi se na vreme preduzele odgovarajuće mere. RHMZ će i dalje redovno objavljivati ažurirane podatke o stanju na rekama i u zemljištu, što može pomoći u planiranju i zaštiti resursa.

Pročitaj još

Srbija

Pomeranje sata 25. oktobra: Šta nas očekuje i kako će uticati na organizam

Kazaljke se pomeraju najranije u poslednjih 11 godina, a stručnjaci upozoravaju na moguć umor i probleme sa snom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pomeranje sata 25. oktobra: Šta nas očekuje i kako će uticati na organizam

Kazaljke se pomeraju najranije u poslednjih 11 godina, a stručnjaci upozoravaju na moguć umor i probleme sa snom.

Pomeranje sata 25. oktobra donosi promenu na koju treba da se pripremimo, jer se kazaljke pomeraju najranije u poslednjih 11 godina. Prelazak na zimsko računanje vremena znači da ćemo dobiti 60 minuta sna više, ali stručnjaci upozoravaju da bi naš biološki sat mogao da reaguje burnije nego prethodnih godina. Prema saopštenju lekara, organizam ne prihvata odmah novu satnicu i moguće su posledice kao što su umor, poremećaj sna i pad koncentracije.

Ove godine, poslednji vikend u oktobru dolazi ranije nego što smo navikli, pa će kazaljke biti pomerene u noći između 24. i 25. oktobra. Nedelja će trajati ukupno 25 sati, što zvuči kao poklon u vidu dodatnog vremena za odmor. Ipak, za naš organizam ova promena nije tako jednostavna, već može predstavljati ozbiljan fiziološki šok, čije posledice su ponekad prisutne i nedeljama nakon pomeranja sata.

Kazaljke se pomeraju 25. oktobra: šta znači prelazak na zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena ili Central European Time (CET) predstavlja naše „prirodno“ vreme, a prelazak na njega svake godine donosi iste rutinske promene u rasporedu. Međutim, ove godine pomeranje sata dešava se ranije nego prethodnih 11 godina, što može dodatno otežati prilagođavanje. Stručnjaci ističu da biološki ritam kasni za satnicom, zbog čega mnogi osećaju pospanost, manjak energije i smanjenu pažnju u danima nakon prelaska.

Pored toga, lekari posebno savetuju srčane bolesnike i osobe sa hroničnim oboljenjima da obrate pažnju na svoje zdravlje tokom ovog perioda. Moguće su oscilacije pritiska i šećera u krvi, pa je preporuka da redovno prate svoje vrednosti i pridržavaju se terapije dok se organizam ne prilagodi novom ritmu.

Kako se pripremiti za promene koje donosi pomeranje sata 25. oktobra

Iako nam dodatni sat sna deluje kao prednost, stručnjaci upozoravaju da je važno da se postepeno prilagodimo novom režimu. Zato se preporučuje da nekoliko dana pre pomeranja sata pokušamo da odlazimo na spavanje i ustajemo u približno isto vreme. Takođe, uvođenje rutine može olakšati adaptaciju i smanjiti osećaj umora.

Na kraju, prelazak na zimsko računanje vremena je rutinska promena, ali svake godine nosi sa sobom i određene izazove za naš organizam. Osim toga, ove godine pomeranje sata dolazi ranije nego što je to bilo u poslednjoj deceniji, pa se savetuje da obratimo pažnju na signale koje nam telo šalje i da se postepeno prilagodimo novoj satnici.

Pročitaj još

U Trendu