Connect with us

Svet

Američki i iranski pregovarači postigli preliminarni sporazum o produženju primirja

Preliminarni dogovor potvrđen, čeka se odluka predsednika Trampa, novi pregovori o nuklearnom programu u najavi

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Preliminarni dogovor potvrđen, čeka se odluka predsednika Trampa, novi pregovori o nuklearnom programu u najavi

Američki i iranski pregovarači postigli su 13.06.2024. preliminarni sporazum o produženju primirja za dodatnih 60 dana i pokretanju nove runde razgovora o iranskom nuklearnom programu, saopštio je američki zvaničnik upoznat sa tokom pregovora. Sporazum još nije zvanično potvrđen sa iranske strane, dok je potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država, Džej Di Vens, izjavio da postoji preliminarni dogovor, ali da nije izvesno da li će predsednik Donald Tramp dati konačno odobrenje.

Vens je u četvrtak uveče, obraćajući se novinarima u Zajedničkoj bazi Endrjuz, naveo da su pregovarači ostvarili značajan napredak. Međutim, istakao je da pojedine tačke, uključujući potencijalna ograničenja iranskog nuklearnog programa, ostaju predmet rasprave između strana.

“Pregovaramo s njima. Mislimo da pregovaraju, barem za sada, u dobroj veri i da ostvarujemo određeni napredak. Mislim da je teško tačno reći kada će ili da li će predsednik potpisati memorandum o razumevanju (MOU)”, izjavio je Vens, dodajući da je potrebno usaglasiti još nekoliko formulacija.

Zvaničnici su potvrdili da bi, ukoliko Tramp odobri dogovor, pregovori o iranskom nuklearnom programu mogli biti nastavljeni u narednom krugu, sa fokusom na bezbednosna pitanja i ograničenja u razvoju nuklearnih kapaciteta Irana. Sa iranske strane, zvanična potvrda o postizanju sporazuma još uvek nije stigla.

Razgovori se održavaju nakon višemesečnih tenzija i pokušaja međunarodne zajednice da stabilizuje odnose između dve zemlje i spreči dalje eskalacije. Detalji dogovora i dalje se razmatraju, a konačna odluka o sudbini memoranduma očekuje se nakon izjašnjavanja američkog predsednika.

“Naš cilj je da postignemo održivo rešenje koje će doprineti miru u regionu”, saopštili su američki zvaničnici, dodajući da će javnost biti blagovremeno obaveštena o daljim koracima.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SLUČAJ ‘PELIKO’ U AUSTRIJI ŠOKIRAO SVET! Muž drogirao ženu, nazivao je mrtvim mesom i naplaćivao silovanje 500 €! Ćerka zatekla UŽAS u porodičnoj kući (FOTO)

Tužilaštvo istražuje okolnosti pod kojima je žrtva pronađena, dok su osumnjičeni u pritvoru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sumnja na seksualni napad u Marhtrenku, žrtva preminula nakon povreda

Tužilaštvo istražuje okolnosti pod kojima je žrtva pronađena, dok su osumnjičeni u pritvoru

Austrijska policija istražuje slučaj sumnje na seksualni napad u Marhtrenku, gde je 39-godišnja žena preminula od posledica povreda. Telo žrtve pronašla je njena ćerka tinejdžerka 26. juna u porodičnoj kući, kako je navedeno u zvaničnoj izjavi. Prema saopštenju tužilaštva, obdukcija je pokazala da je smrt nastupila usled seksualnog nasilja.

Istraga i otkrića tužilaštva

Nadležni su saopštili da je suprug preminule, star 51 godinu, osumnjičen za višestruko drogiranje svoje supruge i omogućavanje drugim muškarcima da je seksualno zlostavljaju dok je bila u besvesnom stanju. Za takve radnje, prema tužilaštvu, naplaćivao je iznos od 500 evra po osobi. Poruke koje su otkrivene na njegovom telefonu pokazuju da je suprugu nazivao “mrtvim mesom” i dogovarao zloupotrebu sa komšijom, koji je takođe u pritvoru.

Komšija je, prema izveštaju, priznao da je u dva navrata seksualno zlostavljao ženu, uključujući i noć kada je preminula. Međutim, prema njegovim navodima, on je napustio kuću pre smrti žrtve.

Dalji tok istrage i dodatne okolnosti

Prilikom pretresa, policija je pronašla dokaze da je osumnjičeni suprug nekoliko dana pre smrti pretraživao metode za omamljivanje osoba na internetu. Takođe, nakon događaja, bacio je vodeni krevet na kojem je žrtva preminula i izbrisao aplikaciju sa telefona.

Policija je saopštila da je pod istragom još nekoliko osoba, dok su glavni osumnjičeni i dalje u pritvoru. Istraga o seksualnom napadu u Marhtrenku se nastavlja, uz uključivanje svih relevantnih dokaza i izjava.

Povezanost sa slučajem Peliko iz Francuske

Slučaj seksualnog napada u Marhtrenku podseća na slučaj iz Francuske poznat kao “Peliko”, gde je žrtva bila drogirana i seksualno zlostavljana od strane supruga i drugih muškaraca tokom više godina. Taj slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti zbog obima i težine zločina.

Iako su detalji istrage još uvek pod proverom, slučaj iz Austrije ističe važnost zaštite žrtava seksualnog nasilja i nastavka rada nadležnih organa na otkrivanju svih odgovornih.

Pročitaj još

Svet

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izbegao kontakt sa dronom pri poletanju iz Moldavije

Norveški premijer saopštio da je avion Volodimira Zelenskog bio blizu sudara sa dronom tokom polaska za Oslo.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izbegao kontakt sa dronom pri poletanju iz Moldavije – bliski susret aviona i drona

Norveški premijer saopštio da je avion Volodimira Zelenskog bio blizu sudara sa dronom tokom polaska za Oslo.

Avion kojim je putovao Volodimir Zelenski, predsednik Ukrajine, za malo je izbegao kontakt sa dronom pri poletanju iz Moldavije. Ovaj incident, koji je saopštio norveški premijer Jonas Gar Stjere, dogodio se dok je Zelenski putovao za Oslo radi učešća na sahrani kralja Haralda V i susreta sa norveškim zvaničnicima. Prema njegovim rečima, avion sa ukrajinskim predsednikom bio je blizu sudara sa bespilotnom letelicom.

Bliski susret aviona i drona tokom poletanja

Premijer Norveške je izjavio javnom servisu NRK da je incident sa dronom pri poletanju iz Moldavije najdrastičniji primer direktne ugroženosti bezbednosti šefa jedne države od početka rata u Ukrajini. Iako nije naveo precizne tehničke detalje o udaljenosti letelice ili njenom poreklu, naglašeno je da se ovaj događaj dogodio u trenutku kada je Zelenski bio na putu za Oslo. Bliski susret aviona i drona pri poletanju iz Moldavije ističe ranjivost vazdušnog prostora u ovom regionu.

Ranjivost vazdušnog prostora u regionu

Incident sa dronom dolazi u vreme kada su zabeleženi i ruski udari dronovima na granične prelaze između Ukrajine i Moldavije. Ovakva dešavanja dodatno naglašavaju ranjivost pograničnih zona i bezbednosne izazove sa kojima se suočavaju lideri i državne delegacije tokom letova u ovom regionu. Osim toga, ovaj događaj pojačava zabrinutost međunarodne zajednice u vezi sa sigurnošću vazdušnog saobraćaja iznad konfliktnog područja.

Ograničene informacije o incidentu

Norveški premijer nije izneo više tehničkih detalja o incidentu, kao ni podatke o tome kojoj strani pripadao dron. Ipak, sama činjenica da je avion ukrajinskog predsednika bio u opasnosti od sudara sa bespilotnom letelicom izazvala je pažnju javnosti i diplomatskih krugova. U međuvremenu, vlasti nastavljaju da prate situaciju i analiziraju okolnosti ovog događaja, kako bi procenile dodatne rizike za bezbednost zvaničnih letova u regionu.

Na kraju, bliski susret aviona i drona pri poletanju iz Moldavije ostaje značajan signal o složenosti bezbednosnih izazova sa kojima se suočavaju lideri država tokom putovanja, posebno u pograničnim zonama pogođenim sukobima.

Pročitaj još

Svet

SAD preusmeravaju pregovore: Direktor CIA Džon Ratklif preuzima vodeću ulogu u razgovorima sa Moskvom i Kijevom

Institucionalna diplomatija zamenjuje dosadašnje ad-hoc kanale, a evropski saveznici pozdravljaju veću transparentnost u procesu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD preusmeravaju pregovore: Direktor CIA Džon Ratklif preuzima vodeću ulogu u razgovorima sa Moskvom i Kijevom – institucionalna diplomatija

Institucionalna diplomatija zamenjuje dosadašnje ad-hoc kanale, a evropski saveznici pozdravljaju veću transparentnost u procesu.

Tranzicija američkih pregovora sa Moskvom i Kijevom dobila je novo usmerenje, jer je odlučeno da direktor CIA Džon Ratklif preuzme vodeću ulogu u ovom procesu, čime je označen prelazak na institucionalnu diplomatiju. Ova promena podrazumeva da će dotadašnji uticaj specijalnih izaslanika, kao što su Stiv Vitkof i Džared Kušner, biti smanjen u korist čvršćeg institucionalnog pristupa koji predvodi šef Centralne obaveštajne agencije.

Prema navodima iz zvaničnih izvora, preusmeravanje šatl-diplomatije sa privatnih i političkih emisara na čelo CIA-e ukazuje na prelazak sa početnih, sondirajućih političkih kanala na institucionalne pregovore koji su fokusirani na konkretne bezbednosne parametre. Takođe, kanali komunikacije između direktora CIA-e i ruskih i ukrajinskih obaveštajnih službi omogućavaju veći nivo diskrecije i operativne kontrole, što politički izaslanici nisu mogli da obezbede.

Institucionalna diplomatija i značaj promena

Obaveštajne agencije imaju kapacitet da otvore direktne “backchannel” pregovore, u kojima se raspravlja o realnim crvenim linijama, a ne samo o deklarativnim političkim stavovima. U tom kontekstu, institucionalna diplomatija omogućava da se razmatraju tehnička i bezbednosna pitanja, uključujući potencijalne mehanizme verifikacije prekida vatre, razgraničenja na liniji fronta, nadzor demilitarizovanih zona i razmenu obaveštajnih podataka.

Pored toga, obaveštavanje evropskih partnera o ovoj tranziciji direktan je odgovor Vašingtona na zabrinutost u Briselu i prestonicama NATO-a. Evropski saveznici su do sada sa oprezom posmatrali ad-hoc diplomatiju preko privatnih izaslanika, jer su strahovali od mogućih netransparentnih dogovora van zvaničnih bezbednosnih okvira.

Uloga Džona Ratklifa u novoj fazi pregovora

Ulazak Ratklifa u sam centar šatl-diplomatije signalizira da se pregovori približavaju fazi u kojoj će tehnički i bezbednosni detalji biti u fokusu. Time se omogućava jasnija profesionalizacija i institucionalizacija pregovaračkog procesa, a uloga direktora CIA obezbediće čvršću koordinaciju sa američkim bezbednosnim aparatom i saveznicima u trenutku kada se procenjuje domet i održivost eventualnog mirovnog okvira.

Štaviše, ova tranzicija pokazuje da Bela kuća prepoznaje potrebu da se pregovori vode kroz zvanične institucije, sa naglaskom na sigurnosne aspekte i transparentnost, što je posebno važno za evropske partnere. Na taj način, institucionalna diplomatija doprinosi stvaranju uslova za realne i održive dogovore između svih strana.

Pročitaj još

U Trendu