Connect with us

Domaće

Lidl u Crnoj Gori još bez otvorenih prodavnica uprkos kupovini lokacija u 2023.

Kompanija kupila parcele u Podgorici, Nikšiću, Zeti i Ulcinju, ali potrošači i dalje čekaju konkurentski pritisak na cene

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Shox art

Kompanija kupila parcele u Podgorici, Nikšiću, Zeti i Ulcinju, ali potrošači i dalje čekaju konkurentski pritisak na cene

Nemački maloprodajni lanac Lidl još nije otvorio nijedan objekat u Crnoj Gori, iako je tokom 2023. godine kupio dve lokacije u Podgorici i jednu u Nikšiću, a kasnije najavio planove za prodavnice u Zeti, Bijelom Polju i Ulcinju. Prvi javni planovi o ulasku Lidla na crnogorsko tržište pojavili su se krajem 2021. i početkom 2022. godine, sa očekivanjem otvaranja dvadesetak prodavnica i zapošljavanja oko 1.000 radnika do kraja 2023. godine. Do danas, međutim, nijedna prodavnica nije otvorena, dok su u Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini investicije Lidla u poodmakloj fazi.

Prema podacima iz katastra i izveštajima, Lidl Crna Gora je u Podgorici kupio parcele kod bivše fabrike “Radoje Dakić” i iza zgrade RTCG, dok je u Nikšiću lokacija bivše upravne zgrade Rudnika boksita izabrana za maloprodajni objekat na prometnom bulevaru. U 2025. godini najavljeni su novi planovi: supermarket u Zeti na objektu od preko 2.500 kvadrata i prodajno-skladišni prostor u Ulcinju od 2.650 kvadrata, za šta je dobijena državna saglasnost. Iako Lidl Crna Gora posluje od marta 2021. godine, nijedan objekat nije otvoren.

Zvaničnih objašnjenja za odlaganja nema. Kompanija tradicionalno ne komentariše planove dok operativno ne bude spremna za početak, a ni državni organi nisu dali precizne odgovore. Najčešće se u analizama navode administrativne procedure, potreba za logističkom pripremom i veličina tržišta kao mogući razlozi. Lidl obično ulazi na nova tržišta tek kada može da obezbedi mrežu objekata i stabilnu logistiku, što dodatno produžava pripremnu fazu.

U poređenju sa regionom, Makedonija beleži završnu fazu izgradnje logističko-distributivnog centra u Rečici kod Kumanova, vrednog 115 miliona evra, i gradnju marketa u Đevđeliji i Skoplju. U Bosni i Hercegovini su izgrađeni ili u izgradnji brojni objekti i logistički centar, a prve prodavnice se očekuju krajem 2026. ili početkom 2027. godine. Crna Gora, za razliku od toga, još nema masovnu gradnju ni zvanične rokove otvaranja.

Interesovanje potrošača za dolazak Lidla rezultat je višegodišnjih visokih cena hrane i osnovnih proizvoda u Crnoj Gori, pri čemu tržište maloprodaje ostaje ograničeno i sa slabom konkurencijom. Prema podacima Monstata, potrošačke cene u 2025. godini bile su u proseku više za 3,9% u odnosu na 2024, pri čemu su meso, mleko, mlečni proizvodi, jaja i voće značajno doprineli inflaciji. Lidl se percipira kao potencijalni nosilac konkurentske discipline, iako bi sam ulazak kompanije samo delimično uticao na cene, s obzirom na zavisnost tržišta od uvoza, transportnih troškova i veličine potrošačkog segmenta.

Priča o Lidlu u Crnoj Gori postaje i test efikasnosti poslovnog ambijenta za strane investitore. Višegodišnja priprema bez jasnog roka otvaranja šalje signal o mogućim administrativnim izazovima za velike projekte, što može imati šire posledice po privlačenje budućih investicija.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija raspisala vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar posle raspuštanja Skupštine

Izbori dolaze nakon što je Narodna skupština raspuštena, a predsednik Vučić ističe tenzije i ekonomske izazove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija raspisala vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar posle raspuštanja Skupštine – vanredni parlamentarni izbori

Izbori dolaze nakon što je Narodna skupština raspuštena, a predsednik Vučić ističe tenzije i ekonomske izazove

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić raspisao je vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar, nakon što je prihvatio predlog Vlade i raspustio Narodnu skupštinu. Ova odluka znači da je Srbija i zvanično ušla u novu izbornu kampanju, a svi rokovi za izborne radnje počinju da teku od trenutka objave u “Službenom glasniku Republike Srbije”. Ključni razlog za raspisivanje izbora, kako je naveo predsednik Vučić, jesu tenzije u društvu koje bi, u slučaju daljeg odlaganja izbora, mogle da izazovu još veću štetu.

Vanredni izbori i politički kontekst

Odluka o vanrednim parlamentarnim izborima dolazi manje od tri godine nakon što je prethodni saziv Skupštine izabran 17. decembra 2023. godine. Skupština nije odlučivala o najvažnijim pitanjima države tokom ovog perioda, što je uticalo na političku stabilnost. Vučić je naglasio da demokratija ostaje najbolji politički sistem i pozvao građane da učestvuju u izborima mirno, poštujući građanske slobode. “Demokratija je najbolji vid političkog sistema, bolje nije izmišljeno. Imaćete prilike da birate između brojnih opcija i pozivam vas da izborni dan, ali i sama kampanja proteknu u miru, da poštujete građanske slobode. Odluka naroda mora da se poštuje”, izjavio je Aleksandar Vučić.

Ekonomski izazovi i značaj izbora

U obraćanju naciji, Vučić je ukazao na to da se izbori održavaju u izazovnom ekonomskom trenutku. Prethodne godine bile su, prema njegovim rečima, obeležene krizama na globalnom nivou, uključujući ratove u raznim regionima sveta koji utiču i na ekonomsku stabilnost Srbije. On je istakao da je, uprkos svim preprekama, Srbija uspela da zadrži mir i stabilnost, kao i da bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi ove godine. “Kroz sve to uspeli smo da zadržimo mir i stabilnost. Srbija je uspela da bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi ove godine, uprkos svim preprekama. To ste uspeli vi – građani Srbije”, naglasio je predsednik.

Politički dijalog i naredni koraci

Vučić je izjavio da nemiri i neredi u Srbiji u prethodne dve godine nisu isključivo posledica političkih sukoba, već i dubljih podela u društvu. Istakao je da je više puta pozivao političke protivnike na dijalog, ali da je teško razgovarati sa onima koji dehumanizuju drugu stranu. Ukaz o raspuštanju Skupštine Srbije i odluka o raspisivanju izbora objavljeni su u “Službenom glasniku Republike Srbije”, čime su formalno započeti svi zakonski rokovi u vezi sa izbornim procesom. Kao rezultat, političke partije i građani sada ulaze u period kampanje koji će trajati do 25. oktobra, kada će se održati izbori za novi saziv Skupštine. Očekuje se da naredni izbori, zbog aktuelnih društvenih i ekonomskih izazova, imaju poseban značaj za stabilnost i dalji razvoj Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Rent-a-kar sektor u Srbiji beleži rast konkurencije, 268 firmi i do 9.000 vozila

Sezonske oscilacije i rast troškova utiču na rent-a-kar tržište, prosečne cene najma od 25 do 100 evra dnevno

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rent-a-kar sektor u Srbiji beleži rast konkurencije, 268 firmi i do 9.000 vozila

Sezonske oscilacije i rast troškova utiču na rent-a-kar tržište, prosečne cene najma od 25 do 100 evra dnevno

Rent-a-kar sektor u Srbiji karakterišu snažna konkurencija i sezonske oscilacije potražnje. Prema podacima Agencije za privredne registre, na domaćem tržištu posluje 268 preduzeća koja se bave rentiranjem i lizingom automobila i lakih motornih vozila. Vozni park procenjuje se na između 7.000 i 9.000 vozila, dok je u industriji zaposleno nešto više od hiljadu ljudi, uz dodatnu radnu snagu angažovanu preko agencija.

Sezonske oscilacije i struktura klijenata utiču na poslovanje

Glavni korisnici usluga su turisti, poslovni ljudi i građani Srbije koji žive u inostranstvu, a dolaze tokom odmora. Najveća potražnja za rent-a-kar vozilima beleži se tokom letnjeg i zimskog perioda. U mesecima van sezone agencije često pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti ili dugoročnom iznajmljivanju vozila firmama.
Prema rečima Vladimira Ilića, predsednika Udruženja za rentiranje automobila u Privrednoj komori Srbije, sektor okuplja i gotovo sve svetski poznate brendove kao što su Avis, Sixt, Hertz, EuropCar, Green Motion i Enterprise. Ove kompanije posluju putem franšiznih ugovora i predstavništava stranih firmi, što dodatno pojačava konkurenciju na tržištu.

Cene najma, troškovi i specifične usluge

Kao rezultat pritiska konkurencije, agencije u Srbiji nude raznovrsne dodatne usluge. Klijenti mogu iznajmiti vozilo sa automatskim menjačem, dečjim sedištima ili angažovati profesionalnog vozača. Moguće je preuzeti automobil u jednom gradu, a vratiti ga u drugom. Mnoge firme uvode i programe lojalnosti te popuste za ranije rezervacije preko interneta.
Prema Milanu Vladičiću iz agencije Nova rent, cene najma zavise od kategorije i perioda najma. Za manja vozila dnevni najam iznosi prosečno 25 evra, dok luksuzni modeli dostižu 100 evra i više po danu. U cenu su uključeni svi izdaci vezani za izdavanje vozila, a za standardna vozila depoziti iznose od 200 evra, dok za luksuzne modele mogu dostići i 2.000 evra.

Regulativa i inicijativa za licenciranje sektora

Privredna komora Srbije je pokrenula inicijativu za licenciranje rent-a-kar kompanija kako bi se unapredila regulativa i zaštita korisnika. Prema aktuelnim propisima, kompanija mora imati najmanje pet vozila mlađih od pet godina da bi mogla da posluje. „Konkurencija u ovoj industriji je uvek dobrodošla, ali je važno da postoje jasna pravila“, ocenjuje Ilić.
Pored sezonskih promena potražnje, poslovanje opterećuju rastući troškovi nabavke novih vozila, lizing rate, kasko osiguranje i zarade zaposlenih. Agencije vode detaljnu evidenciju fleet cost-a, koji obuhvata troškove nabavke, registracije, osiguranja, guma i održavanja, kako bi pratile isplativost svakog vozila.

Perspektive i izazovi za rent-a-kar sektor u Srbiji

Rent-a-kar sektor u Srbiji ostaje izuzetno konkurentan, sa prisutnošću globalnih brendova i raznovrsnom ponudom. Međutim, sezonske oscilacije i rast operativnih troškova podstiču firme da šire usluge i sarađuju sa poslovnim klijentima. Inicijativa za licenciranje mogla bi dodatno unaprediti transparentnost i sigurnost na tržištu, a korisnici bi imali koristi od jasnijih pravila i veće zaštite.

Pročitaj još

Domaće

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Rentakar sektor u Srbiji suočava se sa izazovima zbog izraženih sezonskih oscilacija potražnje, pokazuju podaci Agencije za privredne registre. Prema najnovijim podacima, na domaćem tržištu posluje 268 preduzeća koja se bave iznajmljivanjem i lizingom automobila i lakih motornih vozila. Većina prihoda ostvaruje se tokom letnje i zimske sezone, dok van sezone mnoge firme posežu za kratkoročnim pozajmicama kako bi obezbedile likvidnost.

Usluge rentakara u Srbiji najčešće koriste turisti, poslovni ljudi i građani koji žive u inostranstvu, ali dolaze u zemlju tokom odmora. Vozila se često iznajmljuju za različite događaje i skupove, a sve je češći i dugoročni najam za domaća i strana preduzeća. Zbog jake konkurencije, agencije uvode dodatne usluge poput mogućnosti iznajmljivanja automobila sa automatskim menjačem, dečjih sedišta ili angažovanja profesionalnog vozača. Takođe, omogućavaju preuzimanje i vraćanje vozila u različitim gradovima i nude popuste za ranu rezervaciju preko interneta.

Ključni podaci o rentakar industriji u Srbiji

Prema izjavi Vladimira Ilića, predsednika Udruženja za rentiranje automobila u Privrednoj komori Srbije, u martu 2025. godine u rentakar industriji bilo je registrovano nešto više od hiljadu zaposlenih. Uz to, mnoge kompanije koriste usluge agencija za iznajmljivanje radnika, što dodatno povećava broj zaposlenih. Vozni park srpskih rentakar firmi procenjuje se na između 7.000 i 9.000 vozila, od kojih se deo iznajmljuje na period duži od godinu dana u okviru dugoročnog najma.

Na tržištu su prisutni gotovo svi svetski poznati brendovi, uključujući Avis, Sixt, Hertz, EuropCar, Green Motion i Enterprise, koji posluju kroz franšizne ugovore i predstavništva. Zakon propisuje da kompanija mora imati najmanje pet vozila ne starijih od pet godina kako bi mogla da obavlja ovu delatnost. Pored toga, postoje i propisi iz nadležnosti Ministarstva turizma, ali je, prema Iliću, u sektoru još uvek prostora za unapređenje.

Sezonske oscilacije i inicijativa za licenciranje

Sezonske oscilacije u potražnji značajno utiču na poslovanje rentakar sektora u Srbiji. Na primer, agencija Nova rent iznajmljuje van sezone 40 do 50 vozila, dok tokom leta taj broj raste na 100 do 150. Cene najma zavise od kategorije vozila, trajanja najma, perioda godine i pređene kilometraže. Prosečan dnevni najam za manja vozila iznosi oko 25 evra, dok luksuzniji modeli koštaju 100 i više evra dnevno. Depozit za standardna vozila kreće se od 200 evra, a za luksuzna do 2.000 evra.

Prema rečima Milana Vladičića iz agencije Nova rent, trajanje najma varira tokom godine. Tokom zimske sezone i letnjih meseci vozila se obično iznajmljuju na deset dana do dva meseca, dok se van sezone rezervacije kreću od tri do sedam dana. Agencije često uvode programe lojalnosti i dodatne pogodnosti za stalne klijente. Kada klijenti zahtevaju usluge van standardne ponude, poput angažovanja vozača ili dodatne opreme, agencije ih upućuju na partnerske firme.

Privredna komora Srbije je pokrenula inicijativu za uvođenje licenci za rentakar kompanije, uz argument da bi od toga korist imali korisnici, država i sama preduzeća. S obzirom na konkurentnost tržišta i prisustvo globalnih brendova, standardizacija uslova može doprineti većoj sigurnosti i transparentnosti sektora.

Pročitaj još

U Trendu