Connect with us

Svet

Guvernerka Čivave tvrdi da je pod pritiskom zbog istrage o pogibiji američkih zvaničnika

Zvaničnici potvrdili istragu o incidentu u kojem su poginula dva američka i dva meksička službenika tokom policijske akcije u aprilu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Ricardo martínez gonzález

Zvaničnici potvrdili istragu o incidentu u kojem su poginula dva američka i dva meksička službenika tokom policijske akcije u aprilu

Guvernerka meksičke savezne države Čivava, Marija Eugenija Kampos iz opozicione Nacionalne akcione partije, izjavila je 27. maja 2026. godine da se nalazi pod pritiskom vlasti zbog istrage o pogibiji dva američka zvaničnika tokom policijskog upada u laboratoriju za proizvodnju droge u njenoj državi. Kampos je dala izjavu novinarima ispred Saveznog tužilaštva u Meksiko Sitiju, gde je bila pozvana na saslušanje povodom događaja od 19. aprila.

Prema dostupnim informacijama, dva američka državljana, za koje su izvori upoznati sa slučajem naveli da su zaposleni američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), stradala su u saobraćajnoj nesreći dok su pratili meksičke vojnike i državne tužioce tokom policijske operacije protiv laboratorije za drogu u Čivavi. Američka agencija nije komentarisala ove navode.

U istom incidentu, prema zvaničnom saopštenju kancelarije državnog tužioca Čivave, život su izgubila i dva meksička istražitelja, identifikovana kao Pedro Román Oseguera Servantes, prvi komandir državne istražne agencije, i Manuel Genaro Mendez Montes, službenik iste agencije. Saopštenje izražava žaljenje zbog gubitka pripadnika agencije tokom izvršavanja službenih dužnosti.

Guvernerka Kampos je pred tužilaštvom izjavila da smatra da je „progonjena celokupnim državnim aparatom“, dok su, prema njenim rečima, političari iz vladajuće partije Morena „u potpunosti zaštićeni od odgovornosti“. Kampos je naglasila da je spremna da sarađuje sa nadležnim organima u razjašnjavanju svih okolnosti incidenta.

Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum je nakon nesreće naložila pokretanje istrage o samoj operaciji, navodeći mogućnost kršenja nacionalnih propisa koji se odnose na prisustvo i aktivnosti stranih agenata na teritoriji Meksika bez prethodnog odobrenja. Prema zakonima Meksika, aktivnosti stranih bezbednosnih službi podložne su strogim ograničenjima, a svako neodobreno angažovanje može predstavljati povredu nacionalnog suvereniteta.

Incident iz aprila izazvao je značajnu pažnju i u Sjedinjenim Američkim Državama i u Meksiku, s obzirom na složene odnose dve zemlje u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i saradnje bezbednosnih službi. Istraga se nastavlja, a nadležni organi nisu objavili dodatne detalje o okolnostima nesreće.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Saobraćajna nesreća na Halkidikiju: poginuli otac, majka i beba, jedno dete kritično

Policija istražuje uzroke sudara na putu Poligiros–Agios Nikolaos, lekari se bore za život maloletnog deteta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Saobraćajna nesreća na Halkidikiju: poginuli otac, majka i beba, jedno dete kritično

Policija istražuje uzroke sudara na putu Poligiros–Agios Nikolaos, lekari se bore za život maloletnog deteta

Teška saobraćajna nesreća na Halkidikiju odnela je tri života 15.07.2024. na regionalnom putu Poligiros – Agios Nikolaos, saopštili su policijski izvori. U sudaru između putničkog automobila sa stranim tablicama i cisterne, poginuli su otac, majka i beba, dok se lekari bore za život drugog maloletnog deteta.

Prema dostupnim informacijama vatrogasne službe, operativni centar je oko 18:20 primio dojavu o nesreći u kojoj su učestvovali cisterna i automobil. U vozilu su se nalazili roditelji sa dvoje maloletne dece. Na mesto događaja odmah su upućene spasilačke ekipe.

Vatrogasci su izvukli povređene iz vozila i predali ih hitnoj medicinskoj službi. Prema navodima policije, jedno dete je preživelo i nalazi se u kritičnom stanju u bolnici.

Policija je pokrenula istragu o uzrocima nesreće i trenutno prikuplja dokaze sa lica mesta. Saobraćaj na ovom delu puta bio je obustavljen tokom uviđaja.

Kako je saopšteno, identitet žrtava i detalji o uzroku sudara još nisu objavljeni, dok su grčki mediji izvestili o teškim scenama sa mesta događaja.

Pročitaj još

Svet

Lideri u Kijevu usvojili Kijevsku deklaraciju o zajedničkoj odbrani i integracijama

Regionalni lideri i Evropska komisija usvojili deklaraciju u Kijevu, fokus na bezbednosti, EU integracijama i otporu hibridnim pretnjama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lideri u Kijevu usvojili Kijevsku deklaraciju o zajedničkoj odbrani i integracijama – Kijevska deklaracija

Regionalni lideri i Evropska komisija usvojili deklaraciju u Kijevu, fokus na bezbednosti, EU integracijama i otporu hibridnim pretnjama

Na petom Samitu Ukrajina–Jugoistočna Evropa, održanom u Kijevu na Dan ukrajinske državnosti, lideri regiona zajedno sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i predsednicom Evropske komisije usvojili su Kijevsku deklaraciju o zajedničkoj odbrani, evrointegracijama i otporu hibridnim pretnjama, saopšteno je iz zvaničnih izvora.

Deklaracija potvrđuje neraskidivu vezu bezbednosti između Ukrajine, crnomorskog regiona i Jugoistočne Evrope, naglašavajući potrebu za zajedničkim odgovorom na rusku agresiju i ubrzane evroatlantske integracije. Lideri su oštro osudili ruske napade na Kijev i druge gradove, posebno ističući targetiranje civila i infrastrukture kao ratni zločin. Jačanje ukrajinskih kapaciteta protivvazdušne odbrane ostaje prioritet, uz dalju podršku partnera.

U Deklaraciji je istaknut značaj „Koalicije voljnih“ kao mehanizma za pravno obavezujuće bezbednosne garancije Ukrajini, dok su lideri regiona najavili aktivnije učešće u ovim naporima. Povlačenje ruskih snaga sa čitave teritorije Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica postavljeno je kao uslov za trajni mir.

Jedna od centralnih tema bila je proširenje Evropske unije i NATO-a, ocenjeni kao ključni pokretači stabilnosti. Lideri su pozdravili otvaranje pregovaračkih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom i potvrdili podršku za punopravno članstvo država Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU i NATO-u, u skladu sa ispunjenjem potrebnih uslova.

Poseban deo Deklaracije posvećen je otporu hibridnim pretnjama, uključujući sajber napade, dezinformacije i strano mešanje, ističući intenziviranje saradnje u borbi protiv ovih izazova radi očuvanja stabilnosti regiona.

Učesnici su najoštrije osudili rusku okupaciju i militarizaciju Nuklearne elektrane Zaporožje, zahtevajući povlačenje ruskog osoblja i vraćanje kontrole Kijevu, kao i upotrebu hemijskih agenasa, uz poziv na međunarodnu istragu odgovornosti.

Deklaracija poziva na jačanje sankcija prema Rusiji, suzbijanje zaobilaženja ograničenja i podršku osnivanju Specijalnog tribunala za zločin agresije. Lideri su izrazili spremnost za učešće u obnovi Ukrajine, humanitarnom razminiranju i ekološkom oporavku, naglašavajući važnost uloge ukrajinskih veterana. Naredni samit najavljen je za 2027. godinu u Sloveniji.

Pročitaj još

Svet

Darko Obradović analizira uticaj Brisela i Kremlja na antiruske mere u Evropi

Stručnjaci ocenjuju da ruski napad na Ukrajinu izaziva promene u evropskoj bezbednosnoj politici

Objavljeno pre

,

Objavio:

Darko Obradović analizira uticaj Brisela i Kremlja na antiruske mere u Evropi

Stručnjaci ocenjuju da ruski napad na Ukrajinu izaziva promene u evropskoj bezbednosnoj politici

Napad na Ukrajinu, prema analizi Darka Obradovića, programski direktor Centra za stratešku analizu, doveo je do intenziviranja antiruskih mera u evropskoj politici. Obradović ističe da je nakon početka sukoba formirana široka koalicija od 40 država, što je, kako navodi, ključna potvrda da je Rusija napravila stratešku grešku. U tekstu se navodi da je predsednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, uspeo da izgradi snažnu međunarodnu podršku, dok se Vladimir Putin suočava sa ograničenim diplomatskim kontaktima i unutrašnjim problemima.

Obradović posebno ističe da su antiruske mere, poput deklaracija, sankcija i vojnih partnerstava, zapravo protivratne, a ne usmerene protiv Rusije kao države. Kao primer navodi Deklaraciju sa samita Ukrajina — Jugoistočna Evropa u Kijevu, u kojoj se osuđuje napad na Ukrajinu i naglašava važnost teritorijalnog integriteta i evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana.

Prema njegovim rečima, ruska diplomatija nije uspela da objasni ispravnost svojih ciljeva, a upozorenja o energetskoj krizi i propasti Evrope nisu uticala na strateške odluke evropskih država. U tekstu se navodi i da su deklaracije i sankcije protiv Rusije posledica napada na Ukrajinu, a ne inicijative usmerene na suzbijanje ruske kulture ili naroda.

Obradović upozorava i na opasnost od ruskih hibridnih operacija u regionu Jugoistočne Evrope, uključujući informativne manipulacije i mešanje u unutrašnje poslove drugih država. Napominje da su takve aktivnosti već detektovane i da se prostor za delovanje Rusije u Evropi sužava, što potvrđuju i mere proterivanja ruskih diplomata.

U zaključku, Obradović konstatuje da je Evropa odgovorila jedinstvom i promenama u industrijskoj, bezbednosnoj i strateškoj kulturi, dok su ruske mere sve manje efikasne zbog sve slabije međunarodne podrške.

Pročitaj još

U Trendu