Connect with us

Srbija

Državljanka Srbije preminula tokom kupanja na plaži u Haniotiju

Lučka kapetanija potvrdila smrt žene (77), lekari upozoravaju na opasnost visokih temperatura za starije osobe

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Lučka kapetanija potvrdila smrt žene (77), lekari upozoravaju na opasnost visokih temperatura za starije osobe

Državljanka Srbije (77) preminula je jutros na plaži u Haniotiju, u grčkoj regiji Halkidiki, tokom kupanja u moru, potvrđeno je iz Lučke kapetanije u Nea Mudanji. Kako je saopšteno, žena je izvučena iz mora bez svesti i prebačena u Dom zdravlja u Kasandriji, gde je konstatovana smrt.

Prema navodima iz grčkih izvora, događaj se odigrao u jutarnjim satima, a slučaj je odmah prijavljen nadležnim službama. Lučka kapetanija je obavestila da je 77-godišnja državljanka Srbije pronađena bez svesti u vodi na plaži Hanioti, u opštini Kasandra, te da su medicinske ekipe na terenu mogle samo da konstatuju smrt.

Ova tragedija ponovo je pokrenula pitanje bezbednosti starijih osoba i hroničnih bolesnika tokom boravka na letovalištima, naročito tokom perioda visokih temperatura. Prema podacima iz prethodne sezone, najmanje 30 državljana Srbije preminulo je tokom letovanja u Grčkoj, pri čemu su najčešći uzroci smrti bili srčani problemi i komplikacije povezane sa visokim temperaturama.

Medicinski stručnjaci ističu da je kod osoba sa kardiovaskularnim oboljenjima neophodno obaviti lekarski pregled pre putovanja i pridržavati se propisane terapije tokom boravka na moru. “Svaki pacijent sa visokim rizikom od oboljenja srca mora pre putovanja da se konsultuje sa izabranim lekarom i dobije odgovarajuće savete”, objašnjava kardiolog. Prema rečima kardiohirurga prof. dr Miljka Ristića, visoke temperature dodatno opterećuju organizam, posebno kod osoba sa suženim krvnim sudovima, što može dovesti do infarkta ili smrtnog ishoda.

Stručnjaci savetuju da se izbegava boravak na suncu između 10 i 17 časova, redovno uzima terapija, pije dovoljno vode, telo rashlađuje postepeno pre ulaska u more i nosi lagana garderoba svetlih boja. U slučaju pojave vrtoglavice, malaksalosti, bola u grudima ili otežanog disanja, preporučuje se da se odmah potraži medicinska pomoć.

“Posebno apelujemo na starije osobe i hronične bolesnike da preduzmu sve preventivne mere i ne ignorišu simptome koji ukazuju na zdravstvene probleme”, navode lekari.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

RHMZ izdao nova upozorenja: Šta donose hidrološke i agrometeorološke najave za Srbiju?

Dva upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda odnose se na reke i zemljište, a traju više dana širom Srbije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

RHMZ izdao nova upozorenja: Šta donose hidrološke i agrometeorološke najave za Srbiju? – RHMZ upozorenje

Dva upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda odnose se na reke i zemljište, a traju više dana širom Srbije.

Republički hidrometeorološki zavod Srbije izdao je dva važna upozorenja koja se tiču hidroloških i agrometeoroloških uslova u zemlji. Ova upozorenja odnose se na duži vremenski period i obuhvataju veći deo teritorije Srbije, sa posebnim akcentom na reke Dunav, Sava i Tisa kod Titela, kao i na stanje vlage u zemljištu. Prema saopštenju, hidrološko upozorenje važi od 14. do 18. septembra, dok agrometeorološko traje od 15. do 22. septembra.

Prema informacijama sa sajta Republički hidrometeorološki zavod Srbije, očekuje se da će vodostaji na Dunavu, Savi i Tisi kod Titela narednih dana ostati ispod niskih plovidbenih nivoa. Ovi pokazatelji ukazuju na nastavak sušnog perioda, što može uticati na poljoprivredu i plovidbu u regionu.

Hidrološko upozorenje: Niski vodostaji na glavnim rekama

Hidrološko upozorenje naglašava da će proticaji na Kolubari sa pritokama, Jadru, Toplici, Vlasini, pritokama Zapadne Morave, pritokama Velike Morave kao i na Crnom i Belom Timoku biti blizu minimalnih srednje mesečnih vrednosti. To znači da su reke u ovim oblastima trenutno veoma niske, a u nekim slučajevima dostižu biološki minimum. Takva situacija može dodatno otežati plovidbu i uticati na životnu sredinu, naročito u periodu od 14. do 18. septembra.

Upozorenje je posebno važno za lokalno stanovništvo i sve one koji koriste reke za transport ili navodnjavanje. Preporuka je da se prate aktuelne informacije i poštuju eventualna ograničenja ili preporuke nadležnih organa.

Agrometeorološko upozorenje: Suša i deficit vlage u zemljištu

Agrometeorološko upozorenje, koje važi od 15. do 22. septembra, ukazuje na izražen deficit vlage u zemljištu zbog dugotrajnog nedostatka padavina i visokih temperatura. Kako navodi RHMZ, aktuelne vrednosti SPI indeksa pokazuju da na većem delu teritorije Srbije preovlađuju uslovi jake i ekstremne suše.

Prema prognozama, sušni uslovi zadržaće se i tokom narednog perioda. Očekuje se da nastavak deficita vlage može dodatno otežati pripremu zemljišta i setvu ozimih useva, kao i da nepovoljno utiče na stanje višegodišnjih zasada. To je naročito važno za poljoprivredne proizvođače koji planiraju radove tokom septembra.

Preporuke i značaj upozorenja za građane

Ova dva upozorenja RHMZ ističu potrebu za praćenjem vremenskih i hidroloških uslova u narednim danima. Građani i poljoprivrednici treba da prate zvanične informacije i prilagode svoje aktivnosti aktuelnim uslovima. Deficit vlage u zemljištu i niski vodostaji na rekama mogu imati posledice na svakodnevni život, poljoprivrednu proizvodnju i vodni saobraćaj.

Zbog toga je važno da se javnost informiše o svim promenama kako bi se na vreme preduzele odgovarajuće mere. RHMZ će i dalje redovno objavljivati ažurirane podatke o stanju na rekama i u zemljištu, što može pomoći u planiranju i zaštiti resursa.

Pročitaj još

Srbija

Pomeranje sata 25. oktobra: Šta nas očekuje i kako će uticati na organizam

Kazaljke se pomeraju najranije u poslednjih 11 godina, a stručnjaci upozoravaju na moguć umor i probleme sa snom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pomeranje sata 25. oktobra: Šta nas očekuje i kako će uticati na organizam

Kazaljke se pomeraju najranije u poslednjih 11 godina, a stručnjaci upozoravaju na moguć umor i probleme sa snom.

Pomeranje sata 25. oktobra donosi promenu na koju treba da se pripremimo, jer se kazaljke pomeraju najranije u poslednjih 11 godina. Prelazak na zimsko računanje vremena znači da ćemo dobiti 60 minuta sna više, ali stručnjaci upozoravaju da bi naš biološki sat mogao da reaguje burnije nego prethodnih godina. Prema saopštenju lekara, organizam ne prihvata odmah novu satnicu i moguće su posledice kao što su umor, poremećaj sna i pad koncentracije.

Ove godine, poslednji vikend u oktobru dolazi ranije nego što smo navikli, pa će kazaljke biti pomerene u noći između 24. i 25. oktobra. Nedelja će trajati ukupno 25 sati, što zvuči kao poklon u vidu dodatnog vremena za odmor. Ipak, za naš organizam ova promena nije tako jednostavna, već može predstavljati ozbiljan fiziološki šok, čije posledice su ponekad prisutne i nedeljama nakon pomeranja sata.

Kazaljke se pomeraju 25. oktobra: šta znači prelazak na zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena ili Central European Time (CET) predstavlja naše „prirodno“ vreme, a prelazak na njega svake godine donosi iste rutinske promene u rasporedu. Međutim, ove godine pomeranje sata dešava se ranije nego prethodnih 11 godina, što može dodatno otežati prilagođavanje. Stručnjaci ističu da biološki ritam kasni za satnicom, zbog čega mnogi osećaju pospanost, manjak energije i smanjenu pažnju u danima nakon prelaska.

Pored toga, lekari posebno savetuju srčane bolesnike i osobe sa hroničnim oboljenjima da obrate pažnju na svoje zdravlje tokom ovog perioda. Moguće su oscilacije pritiska i šećera u krvi, pa je preporuka da redovno prate svoje vrednosti i pridržavaju se terapije dok se organizam ne prilagodi novom ritmu.

Kako se pripremiti za promene koje donosi pomeranje sata 25. oktobra

Iako nam dodatni sat sna deluje kao prednost, stručnjaci upozoravaju da je važno da se postepeno prilagodimo novom režimu. Zato se preporučuje da nekoliko dana pre pomeranja sata pokušamo da odlazimo na spavanje i ustajemo u približno isto vreme. Takođe, uvođenje rutine može olakšati adaptaciju i smanjiti osećaj umora.

Na kraju, prelazak na zimsko računanje vremena je rutinska promena, ali svake godine nosi sa sobom i određene izazove za naš organizam. Osim toga, ove godine pomeranje sata dolazi ranije nego što je to bilo u poslednjoj deceniji, pa se savetuje da obratimo pažnju na signale koje nam telo šalje i da se postepeno prilagodimo novoj satnici.

Pročitaj još

Srbija

Institut za rani razvoj deteta: Nova podrška deci i roditeljima u Srbiji

Srbija je otvorila Institut za rani razvoj deteta i inkluziju, nastao po inicijativi prve dame Tamare Vučić.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Institut za rani razvoj deteta: Nova podrška deci i roditeljima u Srbiji

Srbija je otvorila Institut za rani razvoj deteta i inkluziju, nastao po inicijativi prve dame Tamare Vučić.

Srbija je dobila Institut za rani razvoj deteta i inkluziju, ustanovu namenjenu pružanju podrške deci sa razvojnim teškoćama, njihovim roditeljima i stručnjacima. Ova nova institucija formirana je nakon inicijative prve dame Tamare Vučić. Prema saopštenju, Institut je osmišljen kao centralno mesto gde će deca, porodice i stručnjaci imati pristup različitim oblicima podrške i savetovanja.

Ministar zdravlja u tehničkoj Vladi Zlatibor Lončar i prva dama obišli su prostorije Instituta, čime je dodatno naglašena važnost ovog projekta za društvo. Institut za rani razvoj deteta biće od posebnog značaja za decu koja imaju razvojne teškoće, ali i za njihove roditelje, koji se svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima. Osim toga, ustanovu će koristiti i stručnjaci iz oblasti zdravlja i obrazovanja, kako bi poboljšali svoja znanja i veštine u radu sa najmlađima.

Institut za rani razvoj deteta: ciljevi i značaj za društvo

Ova ustanova ima za cilj da unapredi ranu detekciju razvojnih problema kod dece i da pruži odgovarajuću podršku kroz timski rad stručnjaka. Na taj način, roditelji će lakše dolaziti do informacija i pomoći koja im je potrebna, dok će deca imati bolje šanse za pravilan razvoj. Kao rezultat, očekuje se da se unapredi kvalitet života porodica širom zemlje.

Takođe, prema saopštenju, Institut za rani razvoj deteta može doprineti razmeni iskustava među stručnjacima iz različitih oblasti, što će dodatno poboljšati sistem podrške deci. Štaviše, ovakvo mesto može postati model i za druge regione koji žele da razvijaju slične inicijative.

U međuvremenu, ministar zdravlja Zlatibor Lončar istakao je važnost saradnje između državnih institucija, stručnjaka i roditelja. On je naglasio da je cilj da svako dete dobije priliku za rani razvoj i inkluziju, bez obzira na teškoće sa kojima se suočava.

Za kraj, osnivanje Instituta za rani razvoj deteta i inkluziju predstavlja važan korak u unapređenju sistema podrške najmlađima u Srbiji. Očekuje se da će ovakva ustanova omogućiti bolju koordinaciju usluga i pružiti znatno veću podršku deci, roditeljima i stručnjacima u narednim godinama.

Pročitaj još

U Trendu