Connect with us

Domaće

ECB planira digitalni evro do 2029, prihodi banaka mogu pasti 9 milijardi evra

Plaćanja karticama u evrozoni dostižu 3,4 biliona evra godišnje, a trgovci plaćaju 3,75 milijardi evra na naknade

Published

on

gd825e17138fa584d0b591182e6ff6cc09bb4be0f9b430af70676a6ad420bdab69fa89210900a72587b3e5c59351860706028b221df2307eb68dba918a14ee913_1280

Plaćanja karticama u evrozoni dostižu 3,4 biliona evra godišnje, a trgovci plaćaju 3,75 milijardi evra na naknade

Evropska centralna banka (ECB) planira da do 2029. godine uvede digitalni evro, što bi moglo značajno da utiče na prihode evropskih banaka i platnih sistema. Prema dostupnim podacima, godišnja vrednost kartičnih plaćanja u evrozoni iznosi oko 3,4 biliona evra, dok bi ograničenje naknada za nove digitalne transakcije moglo da smanji prihode privatnih sistema za 8 do 9 milijardi evra godišnje.

Evropski zvaničnici ističu da je jačanje suvereniteta u oblasti plaćanja strateški prioritet zbog rasta bezgotovinskih transakcija nakon pandemije i povećane zavisnosti od američkih kompanija Visa i Mastercard, koje obrađuju gotovo dve trećine platnih transakcija u evrozoni. U isto vreme, firme poput PayPal i Apple šire svoje prisustvo na evropskom tržištu.

ECB planira da obezbedi besplatnu infrastrukturu za digitalna plaćanja u evrima i da ograniči iznose koje trgovci plaćaju za prihvatanje digitalnog evra. Trgovci trenutno izdvajaju oko 3,75 milijardi evra godišnje samo za naknade za debitne kartice, pri čemu polovina tog iznosa odlazi kartičnim mrežama van EU, a druga polovina evropskim bankama, pokazuju podaci ECB.

Evropski konzorcijum, u kojem su italijanske banke UniCredit, Intesa Sanpaolo i austrijska Raiffeisen Bank International, najavio je da do kraja godine planira lansiranje kriptovalute vezane za evro. Ovaj konzorcijum sada okuplja 37 finansijskih institucija.

Kako bi se zaštitio bankarski sektor, predviđena regulativa ograničava maksimalni iznos koji se može držati u digitalnom „novčaniku” na 3.000 evra. Time bi se omogućilo bankama, platnim kompanijama i tehnološkim startapima da razvijaju sopstvene sisteme, ali se upozorava da paralelni sistemi povećavaju rizik od sajber napada i tehničkih kvarova.

Akademik i bivši zvaničnik ECB Ulrih Bindzajl ocenjuje da je postavljanje limita „ozbiljan poraz“: „Očekivali bismo da novac komercijalnih banaka bude podređen novcu centralne banke, a ne obrnuto“, izjavio je Bindzajl.

Evropski zvaničnici smatraju da novi digitalni evro treba da bude garantovan od strane ECB, dok bi implementaciju sprovodile privatne kompanije iz finansijskog sektora. Zajmodavci izražavaju zabrinutost da bi digitalni evro mogao da podstakne građane da deo sredstava prebace iz tradicionalnih bankovnih računa u digitalne „novčanike”, smanjujući tako likvidnost i prihode banaka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Google Gemini menadžer naručio 3.000 rukavica i potrošio budžet od 200.000 kruna

AI sistem u stokholmskom kafiću ugovorio trogodišnju struju i nabavio 6.000 salveta, što je izazvalo gubitak kontrole nad troškovima

Published

on

By

AI sistem u stokholmskom kafiću ugovorio trogodišnju struju i nabavio 6.000 salveta, što je izazvalo gubitak kontrole nad troškovima

Prvi evropski kafić kojim upravlja veštačka inteligencija, osnovan u Stokholmu i vođen Google sistemom Gemini, suočava se sa nizom operativnih i finansijskih poteškoća nakon više od mesec dana rada. „Digitalna menadžerka“ Mona donela je brojne nelogične odluke, uključujući naručivanje 3.000 pari rukavica i 6.000 salveta za kafić u kome radi samo jedan zaposleni, čime je brzo potrošen početni budžet od 200.000 švedskih kruna (oko 20.000 evra) koji je obezbedila startap kompanija Andon Labs iz San Franciska.

Sistem je pokazao ozbiljna ograničenja u upravljanju, naručujući jaja i paradajz-pire koji nisu na meniju, dok je hleb više puta zaboravljen, što je dovelo do privremenog povlačenja sendviča iz ponude. Mona je samostalno zaključila ugovor o električnoj energiji na tri godine, što je dodatno opteretilo finansije kafića. Osim problema sa nabavkom, veštačka inteligencija šalje poruke zaposlenima tokom noći i za vreme slobodnih dana, zanemarujući važnost ravnoteže između privatnog i poslovnog života, posebno značajnu u Švedskoj.

Iako AI sistemi poput ChatGPT-a mogu da odgovore na gotovo svako pitanje, eksperimenti u realnom poslovanju pokazuju da postoje brojna ograničenja kada je u pitanju upravljanje ljudima i resursima. Uprkos dosadašnjim greškama, kompanija Andon Labs planira da nastavi eksperiment, smatrajući ga važnim za testiranje buduće uloge veštačke inteligencije u poslovanju i etičkih pitanja koja se pojavljuju kada AI preuzima funkciju menadžera.

Pročitaj još

Domaće

Kineski brendovi povećali prodaju premijum automobila u Rusiji za 13 odsto, prodato 11.600 vozila

Voyah sa 1.700 prodatih vozila prednjači, premijum segment sada čini 10 odsto ruskog tržišta automobila

Published

on

By

Voyah sa 1.700 prodatih vozila prednjači, premijum segment sada čini 10 odsto ruskog tržišta automobila

Prodaja novih automobila premijum segmenta u Rusiji porasla je u aprilu za 13 odsto na godišnjem nivou, dostigavši 11.600 vozila, pokazali su podaci ruske analitičke agencije Avtostat. Premijum automobili sada zauzimaju oko 10 odsto ukupnog tržišta automobila u Rusiji, prenela je agencija TASS.

Kineski proizvođač Voyah bio je najprodavaniji premijum brend u aprilu, sa 1.700 isporučenih vozila. Na drugom mestu se nalazi BMW sa 1.500 prodatih automobila, dok je kineski Exeed ostvario prodaju od 1.430 vozila. U prvih pet najprodavanijih brendova ubrajaju se i kineski Tank, kao i Mercedes-Benz i Honqi.

Analitička agencija Avtostat ističe da ovi rezultati potvrđuju nastavak jačanja prisustva kineskih proizvođača na ruskom tržištu automobila, naročito nakon povlačenja ili smanjenja aktivnosti pojedinih zapadnih kompanija. Povećanje broja prodatih premijum vozila od strane kineskih brendova dodatno utiče na promenu strukture ovog segmenta u Rusiji.

Prema dostupnim podacima, tržišni udeo premijum segmenta trenutno je na nivou od oko 10 odsto, što odražava promene koje su usledile nakon što su se neki zapadni proizvođači povukli ili smanjili svoje prisustvo.

Dalji komentari ili planovi proizvođača nisu objavljeni u analizi Avtostata.

Pročitaj još

Domaće

Bombardier ostvario prihod od 9,5 milijardi dolara uz narudžbine od 17,5 milijardi

Srpske kompanije predstavile kapacitete u Torontu, oko 40 privrednika iz 30 firmi traži ulazak u globalni lanac dobavljača

Published

on

By

Srpske kompanije predstavile kapacitete u Torontu, oko 40 privrednika iz 30 firmi traži ulazak u globalni lanac dobavljača

Kompanija Bombardier, globalni lider u poslovnoj avijaciji, ostvarila je godišnji prihod veći od 9,5 milijardi dolara, dok knjiga narudžbina iznosi oko 17,5 milijardi dolara, pokazuju podaci objavljeni povodom posete srpske privredne delegacije Torontu. Oko 40 privrednika iz gotovo 30 srpskih kompanija predstavilo je svoje mogućnosti za saradnju na sastancima sa rukovodstvom Bombardiera i vodećeg kanadskog inovacionog centra ventureLAB, uoči Srpsko-kanadskog poslovnog foruma koji se održava danas.

Delegaciju iz Srbije, organizovanu uz podršku Privredne komore Srbije i Ambasade Republike Srbije u Kanadi, u fabrici Bombardiera dočekao je potpredsednik kompanije Grejam Keli, zajedno sa timovima za međunarodni razvoj, lanac snabdevanja i menadžment proizvodnje. Tokom sastanaka, domaće firme su predstavile kapacitete u preciznoj metalopreradi, CNC obradi, IT i inženjerskim softverskim rešenjima, održavanju i logistici, kao i proizvodnji kablovskih, elektronskih i kabinskih komponenti. Posebno je istaknuto da u Bombardieru rade i inženjerke iz Srbije, što potvrđuje stručnost domaćih kadrova u globalnoj avio-industriji.

Bombardier je trenutno u potpunosti fokusiran na poslovnu avijaciju sa programima Challenger i Global serije aviona i posluje na tržištima SAD, Evrope, Bliskog istoka i Azije. Prihodi kompanije premašuju 9,5 milijardi dolara, dok narudžbine dostižu 17,5 milijardi dolara, što Bombardier svrstava među ključne aktere u svetskoj avio-industriji.

Delegacija je tokom boravka u Torontu obišla i ventureLAB, jedan od vodećih kanadskih deep-tech akceleratora i inovacionih centara. Predstavljeni su programi podrške tehnološkim kompanijama, među kojima je i Hardware Catalyst Initiative, namenjen razvoju hardverskih i deep-tech startapa kroz laboratorije, mentorstvo i investicione mreže. Srpske firme su predstavile potencijale u IT i AI rešenjima, IoT i embedded sistemima, automotiv tehnologijama i istraživačko-razvojnim partnerstvima.

Srpsko-kanadski poslovni forum održava se danas u hotelu Ritz Carlton u Torontu, uz učešće predstavnika institucija i privrede obe zemlje. Na forumu će biti predstavljene investicione mogućnosti i projekat EXPO 2027 Beograd, a planirani su i B2B sastanci srpskih i kanadskih kompanija. Poseta privrednika iz Srbije organizovana je sa ciljem jačanja ekonomskih odnosa i povezivanja sa vodećim svetskim kompanijama iz oblasti visokih tehnologija i napredne industrije.

Srpska delegacija, koju čine predstavnici kompanija kao što su INMOLD GROUP, KONELEK, EATFRUIT, ADVANCED SECURITY TECHNOLOGIES, ALGOMETRIC, COMDATA, EMPINITY, ENIGMATRY, CTRL N, KHAOTICEN, EPAM SYSTEMS, SYMBIOTICA, SIGMA CRVENKA, SYNCHROTEK, W.D. Concord West, TEHNOMARKET, UNIMET, GELID, NIKKA SOLUTIONS, NTP NIŠ, BAKSON LTD, INSTITUT MIHAJLO PUPIN, Kolo Ventures, CodeIT, Mind Group, MD Solution i drugi, doputovala je u Kanadu direktnom linijom Er Srbije, uspostavljenom 23. maja, posle 34 godine.

Pročitaj još

U Trendu