Connect with us

Zdravlje

Savremena ciljana terapija pruža novu nadu ženama sa VHL sindromom

U Srbiji je dostupno moderno lečenje retkog Von Hippel-Lindau sindroma, uz važnost rane dijagnostike i praćenja

Published

on

Foto Izvor:

U Srbiji je dostupno moderno lečenje retkog Von Hippel-Lindau sindroma, uz važnost rane dijagnostike i praćenja

Von Hippel-Lindau (VHL) sindrom je genetski poremećaj koji povećava šansu za razvoj tumora na organima poput mozga, očiju, bubrega i nadbubrežnih žlezda. Ova retka bolest uglavnom pogađa mlade odrasle žene i muškarce, najčešće u dvadesetim i tridesetim godinama života. U Srbiji se procenjuje da trenutno između 150 i 200 osoba živi sa dijagnozom VHL sindroma, a među njima su i žene svih uzrasta.

Uzrok bolesti je promena na VHL genu, koji je zadužen za zaštitu tela od nekontrolisanog rasta ćelija. Kada dođe do mutacija, povećava se rizik od nastanka tumora. Iako se sindrom obično nasledno prenosi, kod oko 20% obolelih dolazi do nove mutacije. Najčešće se javljaju benigni tumori na krvnim sudovima mozga i oka, ali i tumori bubrega, nadbubrežnih žlezda i pankreasa, koji mogu ugroziti zdravlje ako se ne otkriju na vreme.

Simptomi VHL sindroma variraju i zavise od toga gde se tumor formira. Kako ističe dr Dušan Ilić, internista endokrinolog, “ne postoji jedan tipičan simptom, ali pojava glavobolje, poremećaja vida ili sluha, krv u urinu ili problemi sa ravnotežom mogu biti znak da je potrebno dodatno ispitivanje”. Prvi znaci bolesti često se javljaju u mlađem odraslom dobu, dok ozbiljniji problemi poput gubitka vida ili neuroloških smetnji nastupaju kasnije.

Redovno praćenje i rana dijagnostika su ključni, navodi dr Ilić, jer omogućavaju otkrivanje promena dok su još u ranoj fazi i može se sačuvati funkcija organa. Budući da postoji 50% šanse da roditelj sa VHL sindromom prenese mutaciju na dete, preporučuje se i pregled članova porodice.

Novi iskorak u lečenju VHL sindroma u Srbiji predstavlja uvođenje ciljanih terapija za devet pacijenata. Ove terapije pomažu da se rast tumora bolje kontroliše, što značajno poboljšava kvalitet života i smanjuje mogućnost ozbiljnih komplikacija. Žene koje se leče na ovaj način mogu duže biti aktivne, planirati porodicu i svakodnevne obaveze, uz redovne medicinske kontrole.

Svim ženama koje u porodici imaju slične zdravstvene probleme ili su već dijagnostikovane sa VHL sindromom savetuje se da potraže lekarski savet o prevenciji i planiranju trudnoće. “Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru”, poručuje dr Ilić. Pravovremena genetska testiranja i redovni pregledi vida, bubrega i nervnog sistema su od ključne važnosti za rano prepoznavanje promena.

Ako imate pitanja ili sumnjate na simptome, najbolje je da se konsultujete sa genetičarem ili endokrinologom. Centralni registar obolelih od retkih bolesti može pružiti dodatnu podršku i pomoć pacijentkinjama širom Srbije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako ujed krpelja može izazvati alergiju na meso kod žena

Krpelji su povezani sa razvojem alfa-gal sindroma, ozbiljne alergije na crveno meso i mlečne proizvode kod žena

Published

on

Krpelji su povezani sa razvojem alfa-gal sindroma, ozbiljne alergije na crveno meso i mlečne proizvode kod žena

Iako je poznato da krpelji prenose bolesti poput lajmske bolesti, stručnjaci skreću pažnju na još jednu opasnost koju ovi insekti mogu izazvati. U poslednje vreme sve češće se govori o alfa-gal sindromu, odnosno alergiji na meso sisara, koja može biti izuzetno ozbiljna, posebno za žene. Ova alergijska reakcija može dugo ostati neotkrivena, jer se simptomi javljaju sa odlaganjem, čak i nekoliko dana ili meseci nakon ujeda. Žene su posebno ugrožene, jer simptomi često utiču na svakodnevni život.

Alfa-gal sindrom nastaje kada imuni sistem reaguje na šećer alfa-gal, koji se nalazi u mesu životinja poput krave, svinje i ovce. Nakon ujeda krpelja, ovaj šećer dospeva direktno u krvotok osobe, što pokreće stvaranje antitela. Rezultat je alergijska reakcija svaki put kada se kasnije konzumira crveno meso ili mlečni proizvodi. Ova alergija ne obuhvata piletinu, ćuretinu, jaja ili morske plodove.

Simptomi alfa-gal sindroma obično se pojavljuju sa značajnim zakašnjenjem, što otežava prepoznavanje uzroka problema. Najčešći simptomi su osip, svrab, otok, nelagodnost u stomaku, problemi sa varenjem i nadutost. U težim slučajevima može doći do anafilaksije, koja uključuje ozbiljno oticanje, otežano disanje i šok. Kako objašnjava profesor kliničke imunologije Marianne van Hage: “Osoba može da pojede meso uveče, a zatim se tokom noći probudi sa snažnim simptomima. Zbog toga je pacijentima i lekarima teško da povežu alergijsku reakciju sa hranom koja je pojedena nekoliko sati ranije.”

Simptomi se mogu pogoršati novim ugrizima krpelja, pa žene koje često borave na selu ili u prirodi treba da obrate dodatnu pažnju u prolećnim i letnjim mesecima, kada je aktivnost krpelja najveća.

Dijagnoza alfa-gal sindroma se postavlja analizom krvi kojom se izmerava nivo IgE antitela specifičnih za alfa-gal. Međutim, laboratorijski nalaz nije dovoljan bez prisutnih simptoma. Kako ističe dr Scott Commins, istraživač alfa-gal sindroma: “Test krvi je veoma koristan, ali ne može da bude jedini kriterijum za dijagnozu. Potrebni su i stvarni simptomi jer u alergologiji često nailazimo na lažno pozitivne rezultate.”

Kod nekih žena alergija može vremenom nestati, ali većina mora trajno da izbegava određene namirnice. Otprilike 15 do 20 odsto obolelih izgubi alergiju kroz vreme.

Ukoliko primetite neobične simptome nakon boravka u prirodi ili nakon obroka sa crvenim mesom, važno je da se što pre javite lekaru. Preporučuje se savetovanje sa alergologom i redovno praćenje simptoma. Za vreme boravka napolju nosite zaštitnu odeću, koristite sredstva protiv insekata i pažljivo proveravajte kožu po povratku kući. Iako alfa-gal sindrom nije toliko čest kao druge bolesti koje prenose krpelji, važno je biti informisan i obazriv. Prevencija je ključna, a svaka sumnja na alergiju zahteva pregled kod lekara. Za tačnu dijagnozu i savete obavezno se obratite stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Zdrav doručak: Kako izbor namirnica utiče na prevenciju raka kod žena

Stručnjaci otkrivaju koje prehrambene navike mogu smanjiti rizik od raka i daju praktične savete za žene u Srbiji

Published

on

Stručnjaci otkrivaju koje prehrambene navike mogu smanjiti rizik od raka i daju praktične savete za žene u Srbiji

Jutarnji obrok ima značajnu ulogu u zaštiti zdravlja žena, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih bolesti poput raka. Prema onkolozima, sve veći broj žena u Srbiji započinje dan prerađenim i zaslađenim proizvodima, kao što su pekarski proizvodi ili industrijske žitarice, što može imati negativan uticaj na dugoročno zdravlje. Ove navike su rizične jer prerađena hrana i slatkiši mogu doprineti gojaznosti, koja je poznata kao uzročnik preko deset vrsta maligniteta.

Stručnjaci skreću pažnju na to da ishrana ima daleko veći uticaj na zdravlje nego što se često pretpostavlja. Posebno upozoravaju na svakodnevnu konzumaciju prerađenog mesa, poput slanine, kobasica ili viršli. Svetska zdravstvena organizacija klasifikovala je ove proizvode kao kancerogene, jer sadrže konzervanse nitrati i nitriti koji tokom pripreme mogu preći u supstance povezane sa višim rizikom od raka debelog creva i želuca. Naučna istraživanja potvrđuju da čak i male, ali česte količine prerađenog mesa mogu znatno povećati rizik.

Uz to, treba izbegavati i zaslađena pića, pa čak i voćne sokove sa dodatim šećerom, jer doprinose povećanju telesne mase i stvaranju upalnih procesa u organizmu. Ove napitke karakteriše visok sadržaj šećera, često jednak kao kod gaziranih pića, što otežava regulaciju nivoa šećera u krvi.

Za zdrav početak dana, preporučuje se doručak bogat proteinima i vlaknima. Kombinacija celovitih žitarica, jaja, povrća i mlečnih proizvoda bez dodatog šećera idealan je izbor. Doktorka Trejsi Krejn poručuje: “Jedan doručak neće izazvati rak, ali obrazac ishrane tokom godina može povećati ili smanjiti rizik.” Zato je važno svakodnevno birati namirnice koje jačaju otpornost organizma.

Onkolog Ezekijel Dž. Emanuel savetuje: “Jedite više proteina i vlakana.” Ovakva ishrana pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i produženju osećaja sitosti. Doktorka Andrea Tufano-Sugarman ističe značaj dnevnog unosa vlakana, preporučujući cilj od 30 grama dnevno za optimalno zdravlje creva.

Praktični predlozi za doručak uključuju običan grčki jogurt sa bobičastim voćem i orašastim plodovima – kombinaciju bogatu proteinima, antioksidansima i probioticima. Druga opcija su jaja (na oko, omlet ili kajgana) sa integralnim tostom ili povrćem. Nezaslađena ovsena kaša sa svežim voćem i orašastim plodovima još je jedan odličan izbor. Ovakvi obroci usporavaju apsorpciju glukoze i obezbeđuju energiju tokom dana.

Iako nijedna pojedinačna namirnica ne može garantovati zdravlje, dugoročni obrasci ishrane imaju snažan uticaj na rizik od bolesti. Preporuka stručnjaka je da žene postepeno uvode zdravije navike i biraju prirodne, minimalno prerađene proizvode. Za individualne savete i dijagnozu, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Kada vrtoglavica kod žena zahteva odlazak kod lekara

Hormonske promene, dehidracija i stres česti su uzroci vrtoglavice kod žena – evo kada je važno potražiti stručnu pomoć

Published

on

Hormonske promene, dehidracija i stres česti su uzroci vrtoglavice kod žena – evo kada je važno potražiti stručnu pomoć

Vrtoglavica je simptom sa kojim se većina žena susretne bar jednom, ali može ukazivati i na ozbiljnije zdravstvene probleme. Ključno je razlikovati prolaznu vrtoglavicu od one koja se ponavlja ili traje duže vreme. Prema rečima dr Punam Krišan, vrtoglavicu ne bi trebalo zanemarivati, naročito ako utiče na svakodnevne aktivnosti ili se javlja iznenada, bez jasnog uzroka. Najčešći uzroci ovog stanja su dehidracija, dugo izlaganje suncu, nizak krvni pritisak ili nizak nivo šećera u krvi. Nekada je u pitanju i vertigo (osećaj okretanja prostorije), problemi sa unutrašnjim uhom, migrene ili anemija. Stres i umor dodatno mogu pogoršati ove tegobe. Prema podacima NHS-a, žene u perimenopauzi češće osećaju vrtoglavicu zbog hormonskih promena.

Hormonske oscilacije naročito utiču na žene: neposredno pre menstruacije, tokom ciklusa, ali i u perimenopauzi, kada dolazi do pada estrogena i drugih hormona, što može poremetiti krvni pritisak i ravnotežu tečnosti u telu. Takve promene često dovode do češće vrtoglavice ili osećaja nestabilnosti. Kombinacija stresa i umora, česta u savremenom životu, dodatno povećava mogućnost pojave ovog problema.

Važno je znati kada je vreme za odlazak kod lekara – ako vrtoglavica traje duže od nekoliko minuta, javlja se više puta dnevno ili ozbiljno remeti vaše dnevne aktivnosti, potrebno je obratiti se izabranom lekaru. Dr Punam Krišan savetuje: “Ako je vrtoglavica uporna, stalno se vraća i ometa vaš svakodnevni život, vreme je za pregled.” Precizno opisivanje simptoma može pomoći lekaru da postavi tačnu dijagnozu.

Većina slučajeva prolazi sama od sebe, ali postoje načini da ublažite stanje: lezite i odmorite dok se simptomi ne smire, izbegavajte nagle pokrete, pijte dovoljno vode, posebno leti ili pri fizičkoj aktivnosti. Izbegavajte kafu, alkohol i cigarete jer mogu pogoršati tegobe, a dovoljno sna i redovne pauze tokom dana su preporučeni. Tokom vrtoglavice ne vozite, ne penjete se na merdevine niti koristite mašine radi sopstvene bezbednosti.

Ako primetite vezu između vrtoglavice i menstrualnog ciklusa ili perimenopauze, razgovarajte sa ginekologom. Redovno proveravajte krvni pritisak i šećer u krvi, a ukoliko se simptomi pojave nakon početka nove terapije, obavezno se konsultujte sa lekarom. Na kraju, iako je vrtoglavica često bezopasna, ne treba je olako shvatati ukoliko se ponavlja ili pogoršava – za tačnu dijagnozu i savet, konsultujte se sa stručnjakom.

Pročitaj još

U Trendu