Connect with us

Domaće

Cena brent nafte porasla na 105 dolara, evropski i američki berzanski indeksi rastu

Gas na TTF tržištu 47,92 EUR/MWh, zlato palo na 4.525 dolara po unci, pšenica porasla 0,10 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Moni49

Gas na TTF tržištu 47,92 EUR/MWh, zlato palo na 4.525 dolara po unci, pšenica porasla 0,10 odsto

Cena brent nafte danas je zabeležila blagi rast i dostigla 105 dolara za barel, dok je sirova nafta (WTI) porasla na 98,6 dolara. Paralelno sa kretanjem cena energenata, evropski i američki berzanski indeksi otvorili su dan u plusu, pokazuju najnoviji podaci sa tržišta.

Fjučersi brent nafte premašili su 105 dolara po barelu nakon izveštaja da je iranski vrhovni vođa naložio zadržavanje rezervi obogaćenog uranijuma u zemlji, što komplikuje mirovne pregovore, s obzirom na to da SAD zahtevaju demontažu teheranskog nuklearnog programa.

Na tržištu gasa, cena na TTF-u na otvaranju iznosila je 47,92 EUR/MWh, odnosno oko 495 evra za 1.000 kubika, što je pad od 3,01 odsto.

Evropski indeksi su u pozitivnom trendu: Stoxx 600 je na 624,10 bodova (+0,5 odsto), FTSE 100 iznosi 10.484,10 (+0,39 odsto), DAX 40 beleži 24.785,40 (+0,73 odsto), CAC 40 je na 8.134,51 (+0,60 odsto), dok je FTSE MIB dostigao 49.449,50 bodova (+0,57 odsto).

Na američkom tržištu, Dow Jones je otvorio sa 50.395,14 bodova (+0,55 odsto), S&P 500 sa 7.462,70 (+0,17 odsto), Nasdaq sa 29.356,05 (+0,20 odsto), a Russell 2000 sa 2.841,74 bodova (+0,87 odsto).

Zlato je zabeležilo pad na 4.525 dolara po unci, što je smanjenje od 0,35 odsto u odnosu na prethodni dan. Cena pšenice iznosi 648,17 dolara po bušelu (27,2 kg), uz rast od 0,10 odsto.

Na valutnom tržištu, kurs EUR/USD iznosi 1,1615, pri čemu je vrednost evra opala za 0,08 odsto u odnosu na prethodni dan.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Američke kompanije beleže rast od 67 odsto zahteva za odsustvo zbog mentalnog zdravlja

Velike firme prijavile čak 74 odsto više zahteva, a gubici dostižu desetine milijardi dolara godišnje

Published

on

By

Velike firme prijavile čak 74 odsto više zahteva, a gubici dostižu desetine milijardi dolara godišnje

Američke kompanije suočavaju se sa značajnim porastom odsustava zaposlenih zbog mentalnog zdravlja, pri čemu je prema istraživanju advokatske firme Litler Mendelson u poslednjih godinu dana čak 67% poslodavaca registrovalo povećan broj zahteva za bolovanje ili prilagođavanje radnih uslova. Kod velikih kompanija taj procenat iznosi 74%. Ovaj trend je naročito izražen nakon pandemije kovida 19, kada su brojni poslodavci proširili programe podrške, uključujući savetovanje, terapiju i fleksibilnije radne modele.

Zaposleni u SAD sada češće koriste prava iz Zakona o porodičnom i medicinskom odsustvu (FMLA), koji omogućava do 12 nedelja odsustva godišnje uz zaštitu radnog mesta, pod uslovom da postoji odgovarajuća medicinska dokumentacija. Iako je zakon iz 1993. prvobitno bio namenjen porodiljskom, nezi članova porodice i drugim zdravstvenim razlozima, sve više se koristi za probleme kao što su depresija i anksioznost.

Kompanije ukazuju na organizacione i finansijske posledice, među kojima su preraspodela posla, angažovanje privremenih radnika i neplanirani prekidi aktivnosti. Prema podacima instituta Galup, jedan izgubljeni radni dan zaposlenog sa punim radnim vremenom košta privredu oko 340 dolara, dok ukupni godišnji gubici dostižu desetine milijardi dolara zbog smanjene produktivnosti.

Iako postoji zabrinutost zbog mogućih zloupotreba bolovanja, stručnjaci smatraju da je glavni razlog porasta odsustava promena odnosa prema mentalnom zdravlju i veća spremnost zaposlenih da reaguju na prve simptome. Mnoge firme ulažu u preventivne programe, poput onlajn terapije i aplikacija za podršku, kako bi smanjile rizik od dugotrajnog odsustva zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

Alijanc smanjuje do 1.800 radnih mesta u segmentu putnog osiguranja

Kompanija zapošljava više od 22.000 ljudi, program dobrovoljnog odlaska ponuđen u pet evropskih zemalja

Published

on

By

Kompanija zapošljava više od 22.000 ljudi, program dobrovoljnog odlaska ponuđen u pet evropskih zemalja

Nemačka osiguravajuća kompanija Alijanc planira da ukine između 1.500 i 1.800 radnih mesta u okviru svoje jedinice za pomoć na putovanjima i putno osiguranje, Alijanc partners, dok istovremeno ubrzava primenu rešenja zasnovanih na veštačkoj inteligenciji. Ova odluka deo je šire transformacije poslovanja kompanije, a smanjenje broja zaposlenih biće sprovedeno kroz sporazumne raskide ugovora, prevremene penzije i druge dobrovoljne opcije.

Kako je izjavio Tomas Kuncman, izvršni direktor Alijanc partnersa, tokom događaja u Minhenu, pregovori sa predstavnicima zaposlenih već su vođeni u više evropskih zemalja. Programi dobrovoljnog odlaska ponuđeni su radnicima u Španiji, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i zemljama Beneluksa.

Alijanc partners trenutno zapošljava više od 22.000 ljudi širom sveta. Kompanija je prethodno upozorila da bi transformacija poslovanja uz pomoć veštačke inteligencije mogla da utiče na broj zaposlenih u narednom periodu.

“Ovo bi u nekom trenutku moglo da se dogodi svakome od nas”, rekao je Kuncman, naglašavajući da Alijanc nastoji da prema zaposlenima pogođenim ovim promenama postupa “pravedno i odgovorno”.

Primena AI tehnologija postaje ključan faktor u restrukturiranju velikih kompanija, a prema ekonomskim analizama, značajan deo radnih mesta u razvijenim ekonomijama mogao bi biti promenjen usled automatizacije i digitalizacije procesa.

Pročitaj još

Domaće

PAN Europe otkriva PFAS pesticide u 58 odsto uzoraka jagoda iz EU

Analizom 41 uzorka iz 11 zemalja utvrđeno prisustvo do devet različitih pesticida po uzorku

Published

on

By

Analizom 41 uzorka iz 11 zemalja utvrđeno prisustvo do devet različitih pesticida po uzorku

Nevladina organizacija PAN Europe, u saradnji sa partnerskim udruženjima, sprovela je analizu 41 uzorka jagoda iz 11 država članica Evropske unije, uključujući Hrvatsku. Istraživanje je pokazalo da je čak 58 odsto uzoraka bilo kontaminirano pesticidima koji sadrže perfluorisana i polifluorisana alkilna jedinjenja (PFAS). Udeo opasnijih pesticida, koji su prema evropskim propisima trebalo da budu povučeni još 2011. godine, iznosi 56 odsto u detektovanim slučajevima. Analiza je otkrila fludioksonil i ciprodinil kao najčešće prisutne supstance, iako su u EU već trebalo da budu zabranjene. U pojedinačnim uzorcima iz Belgije pronađeno je devet različitih pesticida, iz Mađarske osam, dok je u uzorku iz Irske otkriveno sedam. Od ukupno 41 ispitanog uzorka, 36 je bilo iz konvencionalne proizvodnje, četiri iz organske, a jedan je deklarisan kao proizveden bez pesticida. U Hrvatskoj su analizirana tri uzorka iz konvencionalnog uzgoja, pri čemu je prosečno otkriveno 3,7 različitih pesticida po uzorku, a svi su sadržali PFAS i pesticide sa evropske liste opasnijih supstanci. Iz PAN Europe navode: “Iznenadio nas je broj različitih ostataka pesticida pronađenih u mnogim uzorcima ovog voća. Javnost mora da zna da regulatorna tela ne procenjuju rizike koje predstavljaju ovakvi kokteli pesticida”, izjavio je Gergely Simon iz organizacije. PFAS jedinjenja, koja se koriste više od 70 godina zbog otpornosti na vodu, masnoće i visoke temperature, veoma sporo se razgrađuju u životnoj sredini i mogu ostati prisutna u vodi, zemljištu i organizmima ljudi i životinja. Medicinske studije povezale su izloženost PFAS sa poremećajima imunološkog sistema, funkcije štitaste žlezde, bolestima jetre, metabolizma lipida i insulina, bolestima bubrega, nepovoljnim reproduktivnim i razvojnim ishodima, kao i sa povećanim rizikom od određenih karcinoma, navodi Institut za vode Josip Juraj Strossmayer. Kompanija Fragaria, najveći proizvođač jagoda i bobičastog voća u Hrvatskoj, saopštila je da domaće jagode prolaze veoma stroge kontrole prema evropskim i nacionalnim propisima. “Tvrdnja da su jagode proizvedene u Evropskoj uniji kontaminirane mešavinom veoma toksičnih pesticida je neodgovorna. Takva izjava nanosi štetu ne samo proizvođačima, već i poverenju građana u domaću i evropsku hranu”, naveli su iz kompanije. Većina hrvatskih proizvođača poseduje Global G.A.P. i GRASP sertifikate, dok članovi Udruženja zagrebačkih proizvođača jagoda od 2001. godine sprovode obavezne analize na ostatke pesticida. “Zdravlje je uvek bilo i biće na prvom mestu. Naše jagode su potpuno ispravne”, izjavio je Dubravko Herceg iz udruženja. Proizvođači naglašavaju da su sve aktivne supstance dozvoljene za upotrebu ukoliko se poštuju pravila karence i propisane koncentracije preparata.

Pročitaj još

U Trendu