Connect with us

Svet

Dvojica policijskih službenika podnela tužbu protiv fonda Ministarstva pravde SAD

Bivši pripadnici policije traže obustavu sprovođenja ‘anti-weaponization’ fonda, federalni sud odlučuje o zakonitosti

Published

on

pexels-photo-2950847

Bivši pripadnici policije traže obustavu sprovođenja ‘anti-weaponization’ fonda, federalni sud odlučuje o zakonitosti

Dvojica policijskih službenika koji su bili angažovani tokom nereda na američkom Kapitolu 6. januara 2021. godine podneli su tužbu u sredu sa ciljem da zaustave sprovođenje takozvanog ‘anti-weaponization’ fonda. Fond u vrednosti od 1,7 milijardi dolara uspostavljen je ove nedelje kao deo nagodbe između bivšeg predsednika Donalda Trampa i federalnih vlasti, potvrđeno je u zvaničnom saopštenju Ministarstva pravde SAD.

Tužbu su pred federalnim sudom u Vašingtonu podneli bivši pripadnik Kapitolske policije Hari Dan i službenik Metropolitanske policije Danijel Hodžis. Oni zahtevaju od suda da proglasi uspostavljanje fonda nezakonitim, kao i da poništi eventualne transfere sredstava koje je Ministarstvo trezora već izvršilo prema Ministarstvu pravde u svrhu implementacije fonda.

Obojica tužilaca bili su angažovani u odbrani Kapitola tokom pokušaja sprečavanja potvrde rezultata Elektorskog koledža 6. januara 2021. godine. Prema navodima dostupnim u tužbi, cilj je sprečavanje sprovođenja fonda, za koji smatraju da nije u skladu sa važećim zakonima.

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je u ponedeljak da je fond u iznosu od 1,776 milijardi dolara pokrenut kako bi se uspostavio ‘sistemski proces za razmatranje i rešavanje zahteva onih koji su pretrpeli posledice tzv. weaponization i lawfare’. Privremeni državni tužilac Tod Blanč naveo je u zvaničnom saopštenju da bi fond trebalo da omogući razmatranje ovakvih slučajeva i eventualno obeštećenje.

U ovom trenutku nije poznato kada će sud doneti odluku po tužbi, niti da li je Ministarstvo pravde SAD dalo odgovor na podnesak. Tokom poslednjih godina, događaji na Kapitolu 6. januara 2021. godine bili su predmet brojnih sudskih procesa i javnih rasprava, a upotreba federalnih fondova u vezi sa tim događajima izaziva interesovanje javnosti i pravnih stručnjaka.

Tužba je podneta u trenutku kada se u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje vode rasprave o ulozi različitih institucija tokom i nakon dešavanja na Kapitolu. Prema dostupnim informacijama, sud će razmatrati zakonitost osnivanja i sprovođenja fonda na osnovu argumenata obe strane.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Izraelski premijer osudio ministra zbog postupanja prema pritvorenim aktivistima flotile

Nadležne službe sprovode hitnu deportaciju, međunarodne reakcije zbog objavljenog snimka

Published

on

By

Nadležne službe sprovode hitnu deportaciju, međunarodne reakcije zbog objavljenog snimka

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu javno je osudio ministra nacionalne bezbednosti Itamara Ben-Gvira nakon što je objavljen snimak na kojem se ministar ruga pritvorenim aktivistima flotile za Gazu. Događaj se odigrao u Izraelu, a prema dostupnim informacijama, aktivisti su na snimku imali poveze na očima i bili su primorani da kleče pred ministrom, dok im je upućivao poruke: “Dobro došli u Izrael, mi smo gospodari ove kuće”.

Netanjahu je izjavio da Izrael ima pravo da sprečava flotile koje pokušavaju da uđu u teritorijalne vode zemlje, ali je naglasio da ponašanje ministra Ben-Gvira nije u skladu sa vrednostima Izraela. On je dodao da je naložio nadležnim organima da pritvoreni aktivisti budu deportovani u najkraćem roku.

Na događaj su reagovali i međunarodni zvaničnici. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro pozvao je izraelskog ambasadora u Parizu na razgovor zbog načina postupanja prema aktivistima. Vlada Italije takođe je ocenila ponašanje izraelskih vlasti kao neprihvatljivo i najavila pozivanje izraelskog ambasadora u Rimu.

Flotila pod nazivom Global Sumud, prema navodima organizatora, sastojala se od 50 brodova i isplovila je iz južne Turske sa ciljem da dostavi pomoć Gazi. Izraelske snage presrele su flotilu u istočnom Mediteranu, a 428 učesnika iz više od 40 zemalja je pritvoreno.

“Način na koji je ministar Ben-Gvir postupao prema aktivistima flotile nije u skladu sa vrednostima i normama Izraela. Naložio sam da provokatori budu deportovani što pre”, izjavio je Netanjahu u zvaničnom obraćanju.

Prema navodima nadležnih, deportacija pritvorenih aktivista je u toku, a međunarodne reakcije na incident se nastavljaju.

Pročitaj još

Svet

Bivši policajac iz Tenesija dobio odštetu nakon pritvora zbog objave na društvenim mrežama

Zvaničnici Tenesija potvrdili nagodbu u iznosu od 835.000 dolara, sudski proces pokrenut zbog postupanja prema objavi na Fejsbuku

Published

on

By

Zvaničnici Tenesija potvrdili nagodbu u iznosu od 835.000 dolara, sudski proces pokrenut zbog postupanja prema objavi na Fejsbuku

Zvaničnici države Tenesi pristali su da isplate odštetu u iznosu od 835.000 dolara bivšem policajcu koji je proveo 37 dana u pritvoru zbog objave na društvenim mrežama povodom ubistva konzervativnog aktiviste. Prema navodima iz zvaničnih dokumenata, Larry Bushart, 61-godišnji penzionisani policajac, uhapšen je u septembru nakon što nije uklonio meme sa Fejsbuka koji se odnosio na smrt Charlieja Kirka. Optužba protiv njega kasnije je povučena u oktobru.

Bushartova objava sadržala je sliku bivšeg predsednika sa citatom “Moramo da pređemo preko toga”, uz dodatno objašnjenje vezano za prethodni incident u srednjoj školi u Ajovi. U opisu objave Bushart je naveo: “Ovo danas deluje relevantno…”. Tokom boravka u pritvoru, Bushart je izgubio posao i propustio važne porodične događaje, prema navodima iz njegove tužbe protiv lokalnih vlasti.

Slučaj je privukao pažnju javnosti jer su mnogi građani u Sjedinjenim Državama doživeli različite posledice zbog komentara na društvenim mrežama, ali su retki slučajevi kada je ovakva aktivnost dovela do krivičnog gonjenja. Prema sudskim podacima, Bushart je bio optužen za krivično delo zbog odbijanja da ukloni sporni sadržaj, ali su vlasti kasnije odustale od gonjenja.

U saopštenju povodom postignute nagodbe, Bushart je izjavio da je zadovoljan što su njegova prava na slobodu izražavanja potvrđena sudskim putem. On je naglasio važnost slobodnog učešća građana u javnoj debati, navodeći da je to ključno za funkcionisanje demokratije.

Lokalne vlasti iz Perry County, kao i šerif i istražitelj koji su učestvovali u postupku, bili su obuhvaćeni tužbom koju je Bushart podneo u decembru. U dokumentaciji se navodi da je zbog pritvora propustio godišnjicu braka i rođenje unuke. Zvaničnici nisu komentarisali odluku o nagodbi.

Slučaj je deo šire debate u Sjedinjenim Državama o granicama slobode govora na internetu i posledicama javnih izjava na društvenim mrežama. Ovakvi slučajevi podstiču rasprave o tome kako lokalne institucije tumače i primenjuju zakone u vezi sa slobodom izražavanja i načinom procesuiranja sličnih incidenata.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD Donald Tramp poručio da ne žuri sa sporazumom sa Iranom

Tramp izjavio da izraelski premijer Netanjahu podržava američke stavove, sve opcije ostaju otvorene

Published

on

By

Tramp izjavio da izraelski premijer Netanjahu podržava američke stavove, sve opcije ostaju otvorene

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas u Vašingtonu da nije u žurbi da postigne sporazum sa Iranom, istakavši da će izraelski premijer Benjamin Netanjahu postupiti u skladu sa američkim zahtevima po pitanju eventualnih vojnih poteza prema Iranu, saopšteno je iz zvaničnih izvora.

Odgovarajući na pitanja novinara, Tramp je naglasio da ima dobar odnos sa Netanjahuom i očekuje potpunu saglasnost oko iranskog pitanja. “On će uraditi sve što ja želim. Veoma je dobar čovek, i ne zaboravite da je bio premijer u ratnom periodu”, naveo je američki predsednik.

Na pitanje o mogućnosti ograničenog sporazuma sa Iranom, koji bi uključivao otvaranje Ormuskog moreuza i produženje prekida vatre, Tramp je izjavio da ne žuri sa dogovorom. Istakao je da bi izbegavanje ljudskih žrtava bilo poželjno, ali da sve opcije ostaju otvorene.

Tramp je odbacio tvrdnje da predstojeći međuizbori utiču na njegove odluke u vezi sa Iranom. “Svi pričaju o tome, ‘Oh, međuizbori’. Uopšte ne razmišljam o međuizborima kada proučavam iransko pitanje i ne žurim da postignem dogovor”, rekao je Tramp.

Govoreći o stanju u Iranu, američki predsednik je ocenio da je situacija napeta zbog loših ekonomskih uslova i nezadovoljstva građana, dodajući da “postoji mnogo besa u zemlji”. Tramp je uporedio trenutnu situaciju sa prethodnim američkim vojnim angažmanima, naglasivši da je proces oko Irana znatno kraći i da traje svega nekoliko meseci. “U Iranu smo tri meseca, a većinu vremena imamo prekid vatre”, zaključio je Tramp.

Pročitaj još

U Trendu