Connect with us

Svet

Pet ruskih dezinformacija koje su obeležile nedelju u digitalnom prostoru

Centar za strateške komunikacije identifikovao ključne dezinformacije, naglašava važnost provere izvora informacija

Published

on

Foto Izvor:

Centar za strateške komunikacije identifikovao ključne dezinformacije, naglašava važnost provere izvora informacija

Tokom protekle nedelje, prema podacima Centra za strateške komunikacije, digitalni prostor bio je preplavljen ruskim dezinformacijama usmerenim na destabilizaciju Ukrajine i njenih saveznika. Identifikovano je pet najistaknutijih propagandnih narativa, od manipulacije anketama do lažnih tvrdnji o zdravstvenim krizama i vojnim incidentima.

Jedna od ključnih dezinformacija odnosila se na navodnu anketu prema kojoj Ukrajinci zahtevaju povlačenje vojske iz Donjecke oblasti. Međutim, stvarni rezultati ankete pokazuju da se 57% građana Ukrajine protivi bilo kakvoj predaji Donjecke oblasti Rusiji, čak i uz bezbednosne garancije. Ova manipulacija imala je za cilj da stvori utisak o kapitulaciji ukrajinskog naroda.

Na društvenim mrežama proširila se i tvrdnja o izbijanju smrtonosnog hantavirusa među ukrajinskim vojnicima. Provera relevantnih izvora pokazuje da ne postoji potvrda o masovnom obolevanju, a zabeleženi su samo izolovani slučajevi ove bolesti koja se ne prenosi među ljudima, što ukazuje na pokušaj izazivanja panike i demoralisanja trupa.

Treći slučaj odnosi se na izveštaje o navodnom napadu ukrajinskog drona na putnički voz u Letoniji. Zvanične službe Letonije potvrdile su da je incident izazvan tehničkim kvarom na motoru dizel voza, a da napada dronom nije bilo. Ova dezinformacija imala je za cilj prikazivanje Ukrajine kao pretnje državama članicama EU i NATO-a.

U ratnim izveštajima ruskih blogera pojavile su se tvrdnje o napretku ruskih snaga u pravcu Male Tokmačke i približavanju Orihivu. Portparol Južnih odbrambenih snaga, Vladislav Vološin, demantovao je ove navode, ističući da ruske trupe nisu ostvarile uspeh na tim pravcima.

Peti primer dezinformacije odnosio se na video snimak navodnog istopolnog venčanja u Lavovu, uz komentare o urušavanju tradicionalnih vrednosti. Proverom je utvrđeno da je ceremonija zapravo održana u švedskom gradu Malmeu, gde su takvi brakovi legalizovani još 2009. godine.

Centar za strateške komunikacije upozorava da su ovakve dezinformacije deo šire strategije hibridnog ratovanja i apeluje na javnost da proverava izvore informacija. „Provera izvora informacija postaje jednako važna kao i fizička bezbednost“, navodi se u njihovom saopštenju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Porodica oslobođenog u slučaju ‘Texas yogurt shop’ postigla nagodbu sa gradom Austin

Porodica Maurica Pirs potvrdila postizanje milionske nagodbe, dok vlasti ističu važnost pravosudnih reformi

Published

on

By

Porodica Maurica Pirs potvrdila postizanje milionske nagodbe, dok vlasti ističu važnost pravosudnih reformi

Udovica i ćerka Maurica Pirsa, jednog od četvorice muškaraca koji su pogrešno optuženi za ubistva u slučaju poznatom kao ‘Texas yogurt shop murders’ iz 1991. godine, potvrdile su da su postigle milionsku nagodbu sa gradom Austin. Kimberli i Marisa Pirs izjavile su da su potpisale sporazum nakon višegodišnjeg procesa, kojim je priznato da je Maurice Pirs pogrešno optužen i da je njegova porodica time pretrpela značajne posledice.

Prema navodima porodice, prioritet u ovom procesu nije bila finansijska nadoknada, već ukazivanje na potrebu za reformama u policijskim i pravosudnim postupcima. “Za nas je ovo ‘krvavi novac’. On je izgubio život zbog ovoga”, izjavila je Kimberli Pirs, ističući da je cilj njihove borbe bio da se izbegnu slični slučajevi u budućnosti, ne samo u Ostinu, već i širom Sjedinjenih Američkih Država.

Maurice Pirs je bio jedan od četvorice muškaraca, zajedno sa Majklom Skotom, Robertom Springstinom i Forestom Velbornom, koji su optuženi za ubistvo četiri tinejdžerke u Ostinu 6. decembra 1991. godine. Eliza Tomas, Emi Ajers i sestre Dženifer i Sara Harbison bile su pronađene vezane i upucane, a objekat je potom zapaljen. Osam dana nakon tog događaja, 16-godišnji Pirs uhapšen je u tržnom centru sa pištoljem kalibra .22, istog tipa kakav je korišćen u zločinu. Policija je tada povezala oružje sa zločinom, a Pirs je, prema rečima supruge, tokom istrage upućen da razgovara sa prijateljem Forestom Velbornom dok je bio ozvučen.

Svi optuženi su kasnije oslobođeni kada su istražitelji pronašli dokaze koji su povezali drugu osobu, Roberta Judžina Brašersa, sa ubistvima. Grad Austin je potom ponudio nagodbu u ukupnom iznosu od 35 miliona dolara, od čega će, zbog smrti Maurica Pirsa 2010. godine, njegov deo od 10 miliona dolara pripasti njegovoj supruzi i ćerki.

Porodica Pirs je detaljno iznela i svoja saznanja o okolnostima pod kojima je Maurice Pirs preminuo tokom susreta sa policijom 2010. godine. Njihova izjava u javnosti usledila je nakon što je grad Austin zvanično potvrdio postizanje nagodbe, naglašavajući važnost poboljšanja procedura kako bi se izbegle slične greške u budućnosti.

Slučaj ‘Texas yogurt shop murders’ ostaje predmet interesovanja javnosti i stručnjaka zbog složenosti istrage i posledica po porodice svih uključenih. Pravosudne institucije u SAD u više navrata su isticale potrebu za unapređenjem metoda istrage i zaštite prava optuženih.

Pročitaj još

Svet

Rekordna aukcija umetničkih dela u Londonu: Modiljani i Freud među najskupljima

Međunarodni aukcijski dom potvrdio prodaju dela Modiljanija za 63,9 miliona dolara, ostvaren značajan promet

Published

on

By

Međunarodni aukcijski dom potvrdio prodaju dela Modiljanija za 63,9 miliona dolara, ostvaren značajan promet

Prva faza aukcije privatne umetničke kolekcije u Londonu donela je ukupni promet od 392,6 miliona dolara 25. i 26. juna 2026. godine, saopštio je međunarodni aukcijski dom. Ključni događaj bio je prodaja akta Amedea Modiljanija „Nu assis au collier“ (Sedeći akt sa ogrlicom) za 63,9 miliona dolara, čime je postavljen novi evropski rekord za umetnikovo delo prodato na aukciji.

Na aukciji su ponuđena 48 dela poznatih umetnika, uključujući Pikasa, Magrita i Klimta, iz kolekcije Džoa Luisa, bivšeg vlasnika fudbalskog kluba Totenhem Hotspur. Prema izveštajima, Lewis je 2022. godine većinski udeo u ovom klubu prebacio u porodični trust.

Pored Modiljanijevog dela, značajnu pažnju privukla je i slika Gustava Klimta „Bildnis Gertrud Loew“, koja je prodana za 47,9 miliona dolara privatnom kolekcionaru iz Azije, nakon nadmetanja sedam ponuđača.

Delo Luciana Freuda, unuka Sigmunda Freuda, nazvano „Sleeping by the Lion Carpet“, dostiglo je cenu od 38,8 miliona dolara. U pitanju je akt umetnikovog modela i muze Sue Tilley, koji je deo kolekcije od 1996. godine, kada je i nastao. Tilley je u izjavi za međunarodne medije navela da je sada, za razliku od drugih poznatih modela, živa da svedoči o popularnosti slike.

Organizatori aukcije ističu da su sva dela iz kolekcije Džoa Luisa izazvala veliko interesovanje na tržištu umetnina. Aukcija je održana u prostorijama aukcijske kuće u centru Londona, a prodaja se odvijala tokom dva dana uz prisustvo brojnih kolekcionara i stručnjaka iz oblasti umetnosti.

Ova aukcija ocenjena je kao jedan od najznačajnijih događaja na umetničkom tržištu u 2026. godini, s obzirom na vrednost i poreklo ponuđenih dela. Nadležne institucije potvrdile su transparentnost i regularnost prodaje.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija potvrđuje ulazak Bugarske u evrozonu po fiksnom kursu

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Published

on

By

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Savet ministara finansija Evropske unije (ECOFIN) potvrdio je danas završne tehničke korake za ulazak Bugarske u evrozonu, određujući fiksni konverzioni kurs od 1,95583 leva za jedan evro. Bugarska sada raspolaže sa manje od šest meseci da sprovede sve potrebne tehničke pripreme za zamenu nacionalne valute, a planirano je da 1. januara naredne godine postane 21. članica evrozone, kako je zvanično saopšteno.

Bugarska je još od pristupanja Evropskoj uniji 2007. godine težila ulasku u evrozonu, ali je proces više puta bio odlagan. Evropska komisija i Evropska centralna banka su tokom juna navele da je Bugarska ispunila uslove za uvođenje evra, dok je podrška građana ovoj promeni oslabila, navodi se u istraživanju Evrobarometra iz maja prema kojem polovina Bugara izražava skepticizam i strahuje od mogućeg rasta cena.

“Čitav proces vezan za članstvo Bugarske u evrozoni praktično se danas završava. Ništa ne može zaustaviti Bugarsku na putu ka evrozoni”, izjavila je bugarska ministarka finansija Temenužka Petkova.

Ulaskom Bugarske, u Evropskoj uniji će ostati još šest država van evrozone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Danska. Nijedna od ovih zemalja trenutno nema konkretne planove za prelazak na evro.

Pročitaj još

U Trendu