Connect with us

Zdravlje

Zašto pod stresom češće biramo slatkiše: ženski odgovor tela

Stručnjaci otkrivaju zašto je šećer često prvi izbor za olakšanje kada nas napetost savlada

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Polina tankilevitch

Stručnjaci otkrivaju zašto je šećer često prvi izbor za olakšanje kada nas napetost savlada

Mnoge žene primećuju da u trenucima stresa spontano posežu za čokoladom, kolačima ili drugim slatkišima. Ova pojava je prilično česta i, prema najnovijim istraživanjima, predstavlja prirodnu reakciju organizma na napetost. Kada doživimo stres, telo počinje da luči hormon kortizol, koji nas priprema na brzu reakciju – bilo emotivno ili fizički. U takvim situacijama, mozak traži brz izvor energije, a slatkiši se nameću kao najdostupniji odgovor.

Endokrinolog dr Tamara Petrović pojašnjava: „Kada stres pokrene lučenje kortizola, mozak šalje poruku telu da mu je potrebna energija odmah. Najbrži izvor su ugljeni hidrati, posebno šećeri, jer oni trenutno podižu nivo glukoze u krvi i daju osećaj olakšanja.“

Osim što šećeri brzo obezbeđuju energiju, oni istovremeno utiču i na dopamin – hormon zadovoljstva u mozgu. Zato slatkiši u stresnim trenucima donose kratak osećaj mira i nagrade. Ipak, ukoliko ova navika postane česta, mozak može početi da povezuje stres sa potrebom za slatkišima, što vodi do emocionalnog jedenja.

Važno je napomenuti da žene koje često osećaju ovakvu potrebu ne treba da sebe krive zbog nedostatka volje. Ovaj impuls je rezultat biohemijskih procesa u telu. Psihološkinja Maja Ilić ističe: „Emocionalno jedenje je način na koji telo pokušava da se izbori sa neprijatnim osećanjima. Umesto da se krivite, pokušajte da prepoznate šta vas pokreće i uvedete zdravije strategije.“

Stručnjaci savetuju nekoliko praktičnih koraka za prevazilaženje ovakvog obrasca. Kratka šetnja na svežem vazduhu, vežbe disanja ili neka fizička aktivnost mogu pomoći u smanjenju stresa i prekidanju ustaljenih navika. Takođe, korisno je imati pri ruci zdrave grickalice, poput orašastih plodova ili voća, kako bi izbor bio lakši kada nastupi želja za slatkim.

Ako često osećate potrebu za hranom u stresnim periodima, razgovor sa nutricionistom ili psihologom može biti od pomoći. Za preciznu dijagnozu i savet obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Povlačenje serija antidepresiva zbog mogućih štetnih primesa

Više od 370.000 bočica duloksetina skinuto sa tržišta zbog povišenih nivoa nitrozamina – proverite svoju terapiju

Published

on

Više od 370.000 bočica duloksetina skinuto sa tržišta zbog povišenih nivoa nitrozamina – proverite svoju terapiju

Skoro 375.000 bočica antidepresiva duloksetin povučeno je sa američkog tržišta nakon što je utvrđeno da određene serije sadrže povišene nivoe nitrozamina, potencijalno kancerogenih supstanci. Ovaj lek, koji koristi veliki broj žena za lečenje anksioznosti i depresije, povučen je iz predostrožnosti kako bi se smanjio rizik od mogućih zdravstvenih posledica. Prema saopštenju američke agencije za lekove (FDA), povlačenje se odnosi na određene serije kapsula od 30 mg i 60 mg, sa rokom upotrebe između novembra 2026. i aprila 2027. godine.

Ovo nije prvi put da su ovakvi problemi zabeleženi kod ovog leka, a stručnjaci napominju da su žene svakodnevno izložene nitrozaminima kroz hranu i vodu, ali dodatni unos preko lekova može biti zabrinjavajuć. Povučene su serije kapsula duloksetina od 30 mg (broj serije 241180C, rok april 2027) i više serija od 60 mg (rokovi od novembra 2026. do januara 2027). Povlačenje je okarakterisano kao „klasa II“, što znači da postoji mogućnost kratkoročnih ili reverzibilnih nuspojava, dok je rizik od ozbiljnijih posledica vrlo mali.

Žene koje koriste ovaj lek savetuju se da provere broj serije na pakovanju. Ako je njihova serija među povučenima, potrebno je da se konsultuju sa lekarom ili farmaceutom i ne prekidaju terapiju na svoju ruku. Povučene su samo određene serije, a ne svi proizvodi sa duloksetinom.

Toksikolog dr Kelly Johnson-Arbor objašnjava: „Nitrozamini se nalaze u različitim namirnicama, vodi i duvanskim proizvodima. Problem nastaje kada njihov nivo u lekovima pređe bezbednu granicu, jer tada mogu predstavljati dugoročni rizik po zdravlje.“ Farmakolog dr Jamie Alan dodaje: „Zabrinutost postoji uglavnom zbog produženog izlaganja ovim hemikalijama. Svakodnevni unos iz hrane i vode je minimalan, ali dodatni unos iz lekova može predstavljati problem.“

Ako koristite duloksetin, najbolje je da proverite broj serije na kutiji ili pitate u apoteci. U slučaju da je vaš lek iz povučene serije, obavezno razgovarajte sa svojim lekarom koji će predložiti dalje korake ili zamenu terapije. Povlačenje ovih serija je mera opreza, a za većinu žena koje su kratkotrajno koristile sporni lek, rizik je minimalan. Pravovremena konsultacija sa lekarom je najbolja zaštita. Za svaku dilemu, obratite se svom izabranom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Letnje vrućine i njihovo dejstvo na psihičko zdravlje žena

Tokom letnjih talasa vrućine, žene mogu iskusiti pojačanu napetost, a posebno su ugrožene korisnice određenih lekova.

Published

on

Tokom letnjih talasa vrućine, žene mogu iskusiti pojačanu napetost, a posebno su ugrožene korisnice određenih lekova.

Visoke temperature tokom leta ne utiču samo na fizičko zdravlje, već mogu narušiti i psihičku ravnotežu, posebno kod žena. U poslednjem periodu, ekstremne vrućine širom Evrope dovode do promena raspoloženja i osećaja napetosti kod mnogih žena. Stručnjaci naglašavaju da toplotni talasi mogu izazvati psihičku nelagodnost, a žene koje uzimaju određene lekove moraju biti dodatno oprezne. Psihološkinja L. J. Jones ističe da visoke temperature direktno utiču na emocionalnu stabilnost, što često dovodi do osećaja preopterećenosti i ‘zarobljenosti’. Nije retkost da se kod žena javi povećana nervoza ili čak napadi panike, što je prirodna reakcija tela na ekstremne klimatske uslove.

Vrućina može dodatno pogoršati simptome anksioznosti, jer fiziološki stres izazvan visokim temperaturama, ubrzanim radom srca i dehidracijom može proizvesti simptome slične anksioznosti. To rezultira razdražljivošću, problemima sa snom i osećajem gubitka kontrole nad svakodnevnim obavezama. Kada ne uspevamo da obavimo rutinske aktivnosti ili se rashladimo, javlja se osećaj nemoći. Dugotrajna izloženost nelagodnosti i nedostatak kvalitetnog sna mogu dodatno iscrpeti emocionalnu energiju i smanjiti otpornost na stresne situacije.

Dr Asim Cheema naglašava da žene koje koriste određene lekove moraju biti posebno pažljive tokom vrućih dana. Određeni medikamenti, poput antidepresiva (SSRI, SNRI i triciklički antidepresivi), antipsihotika, beta-blokatora, diuretika i antihistaminika, mogu narušiti termoregulaciju organizma i smanjiti sposobnost znojenja. Posledica toga je veći rizik od dehidracije i toplotnog udara. ‘Korisnici ovih lekova ne moraju se bojati leta, ali bi tokom ekstremnih vrućina trebalo da povećaju oprez. Ako primetite bilo kakve promene u zdravstvenom stanju, odmah se posavetujte sa lekarom’, ističe dr Cheema.

Stručnjaci savetuju ženama da se fokusiraju na ono što mogu da kontrolišu – fizičke aktivnosti treba obavljati rano ujutru, kada su temperature niže, a prostorije redovno rashlađivati kroz provetravanje ili korišćenje ventilatora. Ograničavanje praćenja vesti i vremenske prognoze može doprineti smanjenju dodatnog stresa. Prihvatanje da je povišena razdražljivost normalna reakcija na toplotu može olakšati letnji period. Ukoliko anksioznost ili loše raspoloženje potraju i ometaju svakodnevicu, preporučuje se traženje stručne pomoći. Najvažnije je zapamtiti: ‘Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.’

Pročitaj još

Zdravlje

Kako sprečiti nagomilavanje kilograma nakon 40. godine

Nove studije pokazuju da su životne navike ključne u održavanju telesne težine u zrelijim godinama

Published

on

Nove studije pokazuju da su životne navike ključne u održavanju telesne težine u zrelijim godinama

Mnoge žene nakon četrdesete godine primećuju da se telesna težina lakše povećava, što često izaziva zabrinutost i utiče na samopouzdanje. Iako je rasprostranjeno mišljenje da je usporavanje metabolizma glavni krivac za ove promene, najnovija naučna istraživanja ukazuju na drugačije uzroke. Obimno istraživanje objavljeno u časopisu Science, koje je obuhvatilo više od 6.000 ispitanika, pokazalo je da se potrošnja energije između dvadesete i šezdesete godine života praktično ne menja značajno. Tek nakon šezdesete dolazi do postepenog pada bazalnog metabolizma, odnosno broja kalorija koje telo troši u mirovanju.

Pravi razlog lakšeg dobijanja kilograma kod žena u ovom periodu najčešće leži u gubitku mišićne mase, poznatom kao sarkopenija. Posle tridesete godine, ukoliko ne vežbaju redovno, žene gube deo mišićnog tkiva, pa organizam sagoreva manje kalorija u toku dana. Osim toga, promene navika, poput smanjenja fizičke aktivnosti i promena u ishrani, dodatno utiču na povećanje telesne mase.

Hormonske promene koje prate perimenopauzu i menopauzu takođe mogu otežati kontrolu kilaže, ali stručnjaci ističu da svakodnevne navike često imaju veći uticaj od hormona ili samih godina.

Ohrabrujuća vest je da žene ipak imaju mogućnost da utiču na svoju težinu. Redovno uvođenje vežbi snage može pomoći u očuvanju mišićne mase, dok promišljen izbor hrane i smanjenje unosa prerađenih namirnica doprinosi stabilizovanju težine. Dr Ana Petrović, specijalista za ishranu, naglašava: „Najvažnije je da žene ne okrivljuju isključivo godine za promene na telu. Pravilna ishrana i fizička aktivnost mogu znatno smanjiti rizik od neželjenog dobijanja kilograma. Redovno vežbanje od samo 30 minuta dnevno može napraviti veliku razliku.”

Takođe, važno je obratiti pažnju na kvalitet sna i upravljanje stresom, jer nedostatak sna i stalni stres mogu dodatno povećati apetit i otežati mršavljenje. Ključ je u postizanju ravnoteže u svim segmentima života, što direktno utiče na zdravlje i dobro raspoloženje. Za individualne savete i tačnu dijagnozu, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

U Trendu