Connect with us

Domaće

Ukupan broj zaposlenih u Srbiji pao na 2.355.857, u pravnim licima 1.886.501

Godišnji pad zaposlenosti iznosi 0,4%, dok je broj preduzetnika i samostalnih delatnika porastao za 1,3%

Published

on

pexels-photo-8101496

Godišnji pad zaposlenosti iznosi 0,4%, dok je broj preduzetnika i samostalnih delatnika porastao za 1,3%

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu ove godine u Srbiji je bilo zaposleno ukupno 2.355.857 lica. Od tog broja, 1.886.501 lice zaposleno je u pravnim licima, dok preduzetnici, zaposleni kod njih i lica koja samostalno obavljaju delatnost čine 425.737 zaposlenih. Registrovani individualni poljoprivrednici učestvuju sa 43.619 lica.

U poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine, ukupan broj zaposlenih je smanjen za 9.037 lica ili 0,4%. Broj zaposlenih u pravnim licima smanjen je za 10.965 lica, odnosno 0,6%. Nasuprot tome, broj preduzetnika, zaposlenih kod njih i samostalnih delatnika povećan je za 5.442 lica, što predstavlja rast od 1,3%. Istovremeno, broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen je za 3.514 lica ili 7,5%.

U odnosu na prethodni kvartal, evidentan je pad ukupnog broja zaposlenih za 609 lica. Analiza po segmentima pokazuje da je broj zaposlenih u pravnim licima porastao za 1.535 lica (0,1%), dok je broj preduzetnika, zaposlenih kod njih i lica koja samostalno obavljaju delatnost smanjen za 1.492 lica (0,3%). Broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen je za 652 lica ili 1,5%.

Ovi podaci ukazuju na blage promene na tržištu rada u Srbiji, sa blagim padom ukupne zaposlenosti, ali i rastom segmenta preduzetnika i samostalnih delatnika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Apatinska pivara proširila kapacitet na 50.000 limenki na sat povodom 270 godina poslovanja

Kompanija zapošljava preko 600 ljudi, uz nagrađivano radno okruženje i specijalnu jubilejsku ambalažu do kraja godine

Published

on

By

Kompanija zapošljava preko 600 ljudi, uz nagrađivano radno okruženje i specijalnu jubilejsku ambalažu do kraja godine

Apatinska pivara, jedan od najstarijih industrijskih sistema u Srbiji i regionu, obeležava 270 godina neprekidnog poslovanja tokom 2026. godine. Osnovana 1756. godine kao Carska pivara, kompanija danas posluje u sastavu Molson Coors grupacije i zadržala je autentičan stari deo zgrade u Apatinu, koji je proglašen nepokretnim kulturnim dobrom. U portfoliju pivare nalaze se domaći i internacionalni premium brendovi, među kojima se ističe Jelen pivo, koje ove godine nosi lentu jubileja. Do kraja godine, na tržištu će biti dostupna i specijalna jubilarna ambalaža kao omaž dugoj tradiciji.

Kako navode iz kompanije, Apatinska pivara je značajan privredni subjekt sa snažnim uticajem na lokalnu ekonomiju kroz zapošljavanje više od 600 ljudi, saradnju sa domaćim dobavljačima i ugostiteljima. U skladu sa strategijom održivog rasta, kompanija kontinuirano unapređuje proizvodne i logističke operacije, s fokusom na efikasnost i održivo poslovanje.

Jubilej je obeležen i proširenjem kapaciteta za proizvodnju u limenkama – instalirana je nova linija kapaciteta 50.000 limenki na sat, što će udvostručiti godišnji kapacitet na toj liniji. “Za nas 270 godina nije samo broj, već odgovornost da nastavimo da gradimo budućnost oslanjajući se na iskustvo, znanje i poverenje koje traje generacijama. Pivo je oduvek bilo deo naše tradicije, ali istovremeno kontinuirano ulažemo u inovacije van kategorije piva kako bismo odgovorili na potrebe savremenih potrošača i ostali relevantni kod različitih generacija. Nastavljamo da razvijamo naš portfolio oslanjajući se na snažno nasleđe, ali i jasnu ambiciju da kroz nove kategorije proizvoda ne samo pratimo, već i postavljamo standarde u industriji pića”, izjavio je Igor Vukašinović, direktor Apatinske pivare.

Kompanija je od 2023. godine dobitnik priznanja „Top Employer Serbia“ i „Top Employer Europe“, što potvrđuje posvećenost stvaranju kvalitetnog radnog okruženja i negovanju dugoročnih odnosa sa zaposlenima. Apatinska pivara kroz jubilej potvrđuje da su tradicija, kvalitet i sposobnost prilagođavanja ključni za dugovečnost i ostanak među liderima u industriji.

Pročitaj još

Domaće

Apatinska pivara ulaže u novu liniju kapaciteta 50.000 limenki na sat povodom 270 godina poslovanja

Kompanija zapošljava više od 600 ljudi i proširuje proizvodne kapacitete, najavljujući specijalnu ambalažu za jubilej

Published

on

By

Kompanija zapošljava više od 600 ljudi i proširuje proizvodne kapacitete, najavljujući specijalnu ambalažu za jubilej

Apatinska pivara, jedan od najstarijih industrijskih sistema u Srbiji i regionu, obeležava 270 godina neprekidnog rada tokom 2026. godine. Osnovana 1756. godine kao Carska pivara, kompanija je danas najstariji član Molson Coors grupacije i značajan privredni subjekt u zemlji. U Apatinu, deo zgrade pivare ima status nepokretnog kulturnog dobra, dok portfolijo uključuje domaće i internacionalne premium brendove, sa posebnim naglaskom na Jelen pivo koje ove godine nosi lentu jubileja.

Kompanija je najavila da će do kraja godine na tržištu biti dostupna specijalna jubilarna ambalaža, kao omaž dugoj tradiciji. U sklopu strategije održivog rasta i povećanja proizvodnih kapaciteta, instalirana je nova linija za proizvodnju u limenkama kapaciteta 50.000 limenki na sat, čime se udvostručuje godišnji kapacitet ove linije.

Apatinska pivara trenutno zapošljava više od 600 ljudi širom Srbije i poznata je po negovanju dugoročnih odnosa sa zaposlenima, što potvrđuju brojni primeri zaposlenih sa višedecenijskim radnim stažom u kompaniji. Od 2023. godine, pivara je dobitnik priznanja „Top Employer Serbia“ i „Top Employer Europe“, čime je potvrđena posvećenost kvalitetnom radnom okruženju.

„Za nas 270 godina nije samo broj, već odgovornost da nastavimo da gradimo budućnost oslanjajući se na iskustvo, znanje i poverenje koje traje generacijama. Pivo je oduvek bilo deo naše tradicije, ali istovremeno kontinuirano ulažemo u inovacije van kategorije piva kako bismo odgovorili na potrebe savremenih potrošača i ostali relevantni kod različitih generacija. Nastavljamo da razvijamo naš portfolio oslanjajući se na snažno nasleđe, ali i jasnu ambiciju da kroz nove kategorije proizvoda ne samo pratimo, već i postavljamo standarde u industriji pića“, izjavio je Igor Vukašinović, direktor Apatinske pivare.

Pivara ima snažan uticaj na lokalnu ekonomiju kroz zapošljavanje, saradnju sa domaćim dobavljačima, kupcima i ugostiteljskim sektorom. U skladu sa strategijom održivosti, kontinuirano unapređuje proizvodne operacije i logistiku, uz fokus na efikasnost i održivo poslovanje. Obeležavajući 270 godina postojanja, Apatinska pivara potvrđuje da su tradicija, kvalitet i sposobnost prilagođavanja ključ dugovečnosti, vrednosti koje će nastaviti da oblikuju njenu budućnost.

Pročitaj još

Domaće

PCK rafinerija koristi 2,1 milion tona kazahstanske nafte godišnje, opasnost za 12% nemačkog tržišta

Nemačka rizikuje gubitak više od dva miliona tona nafte, što može dovesti do rasta cena goriva i regionalnih nestašica

Published

on

By

Nemačka rizikuje gubitak više od dva miliona tona nafte, što može dovesti do rasta cena goriva i regionalnih nestašica

Rafinerija PCK Švet, ključni snabdevač Berlinu i Brandenburgu, koristi 2,1 milion tona kazahstanske sirove nafte godišnje, a obustava isporuke od 1. maja može ugroziti čak 12% ukupnih naftnih potreba Nemačke, prema podacima industrije. Iako nemačka vlada tvrdi da je snabdevanje gorivom sigurno, stručnjaci upozoravaju na moguće nestašice i rast cena goriva u severoistočnoj Nemačkoj i zapadnoj Poljskoj.

PCK rafinerija u Švetu koristi naftovod Družba za uvoz sirove nafte iz Kazahstana, a prošle godine ovim putem pristiglo je ukupno 2,1 milion tona, što se koristi za proizvodnju benzina, dizela, kerozina i bitumena. Devet od deset vozila u Berlinu i Brandenburgu puni se gorivom iz ove rafinerije, a i aerodrom Berlin Brandenburg se značajno oslanja na njen kerozin, posebno zbog blokade Ormuskog moreuza koja ograničava dopremu sa Bliskog istoka.

Rafinerija PCK, zajedno sa MiRo i Bayernoil, pokriva 12% nemačkih potreba za sirovom naftom. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Berlin je stavio Rosneft Deutschland, vlasnika ovih postrojenja, pod privremeno starateljstvo. Od tada je naftovod Družba korišćen isključivo za transport kazahstanske nafte.

Stručnjaci za energetsku bezbednost, poput Franka Umbaha i profesora Andreasa Lošela, izražavaju sumnju u spremnost nemačkih vlasti da pronađu zamenu za kazahstansku naftu, jer su postrojenja u Švetu projektovana za sirovu naftu sličnih karakteristika. “Ključni faktor sada je koliko su dobro savezna i pokrajinske vlade pripremljene za ovaj predvidivi scenario”, izjavio je Umbah. Ministarstvo energetike insistira da rafinerija može “održati trenutni nivo proizvodnje” i bez kazahstanske sirovine, ali analitičari upozoravaju da je pronalazak odgovarajuće zamene izuzetno zahtevno.

Ekonomsku održivost dodatno otežava činjenica da se rad rafinerije smatra neprofitabilnim kada padne ispod 80% kapaciteta, dok rad ispod 60% kapaciteta ugrožava njen ekonomski opstanak. Maksimalni kapacitet skladišta u Švetu iznosi nešto više od 250.000 tona sirove nafte, što omogućava rad bez prekida četiri do šest nedelja, ukoliko ne dođe do zamene za kazahstansku naftu.

Zvaničnici ističu da neće biti nestašica, ali ne isključuju mogućnost privremenog i regionalnog rasta cena goriva. Uslovljenost rafinerije na određeni tip sirove nafte, uz ograničenja na globalnom tržištu zbog krize na Bliskom istoku, dodatno komplikuje mogućnost brze diversifikacije izvora.

Prema industrijskim podacima, od početka ruske invazije do sada je više od milijardu tona ruske sirove nafte transportovano Družbom, ali je snabdevanje iz Rusije zaustavljeno početkom 2023. godine. Ukoliko ne dođe do hitnog pronalaska zamene za više od dva miliona tona sirove nafte, severoistočna Nemačka i zapadna Poljska mogu se suočiti sa smanjenjem ponude goriva i pogoršanjem ekonomske održivosti rafinerije.

Pročitaj još

U Trendu