Connect with us

Domaće

Inflacija u Srbiji pala na 2,5 odsto, cene stabilne posle ukidanja uredbe o maržama

Cene nisu porasle nakon isteka uredbe; nafta dostigla 111 dolara, energenti u 2026. rastu 24 odsto

Published

on

pexels-photo-27312375

Cene nisu porasle nakon isteka uredbe; nafta dostigla 111 dolara, energenti u 2026. rastu 24 odsto

Nakon isteka vladine uredbe o ograničenju marži, cene proizvoda u Srbiji nisu porasle niti su se vratile na nivo pre 1. septembra 2025. godine, izjavila je ministarka trgovine Jagoda Lazarević. Dva meseca po isteku uredbe, a ukupno osam meseci cenovne stabilnosti, nije zabeležen rast cena, što je iznenadilo i predstavnike MMF-a. Tokom sastanaka sa misijom MMF-a, navodi Lazarevićeva, očekivanja su bila da će cene, posebno proizvoda koji su bili obuhvaćeni uredbom, rasti znatno više nakon njenog isteka, međutim to se nije dogodilo.

Cenovna stabilnost pozitivno se odrazila i na inflaciju. Prema zvaničnoj statistici, inflacija je sa 4,9 odsto u julu i 4,7 odsto u avgustu smanjena prvo na 2,9, a potom na 2,5 odsto. U martu, kada su turbulencije na tržištu energenata i najave rasta cena hrane bile intenzivne, inflacija je iznosila 2,8 odsto, a po rečima ministarke, Srbija je uprkos eksterim šokovima uspela da održi stabilnost. “Ne postoji magično rešenje, ali uredba je pokazala da možemo doći do kvalitetnih zakona i uticati na faktore na koje imamo mogućnost”, navodi Lazarevićeva.

Na pitanje o mogućnosti zamrzavanja cena u narednim mesecima, ministarka je naglasila da je nemoguće potpuno zamrznuti cene ako su uzroci problema spoljnog karaktera. “Pratimo kretanja cena energenata, koja se već preliva na određene proizvode. Nafta je juče ponovo probila 111 dolara za barel, a izlazak Emirata iz OPEC-a posle mnogo decenija ukazuje na ozbiljne poremećaje. Ipak, ugovori za jul i avgust nagoveštavaju pad cena”, dodala je Lazarevićeva. Svetska banka predviđa da će cena energenata u 2026. godini biti viša za oko 24 odsto, dok će cene velikog broja proizvoda porasti za oko 16 odsto.

Ministarka je istakla otpornost srpske ekonomije, podsećajući da je tokom pandemije koronavirusa Srbija pokazala sposobnost da ublaži višestruke eksterne šokove. Zakonodavne izmene u oblasti trgovine, zaštite potrošača i trgovačkih praksi, koje su nedavno usvojene, omogućavaju dodatnu zaštitu potrošača i primarnih proizvođača. Lazarevićeva smatra da država treba da interveniše kada je to potrebno i ističe da je moguće ponovo aktivirati uredbu o ograničavanju marži ukoliko se ukaže potreba: “Država mora, koliko god je u mogućnosti, da drži stvari pod kontrolom”.

Takođe, ministarka je naglasila da rast cene ambalaže, uzrokovan višom cenom nafte, može uticati na troškove proizvodnje, ali da za sada nema bojazni za značajnije poskupljenje osnovnih prehrambenih proizvoda dok su inputi stabilni. U zaključku, Lazarevićeva je poručila da će država nastaviti da prati situaciju na tržištu i pravovremeno reaguje radi zaštite potrošača i stabilnosti cena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Svetska banka smanjuje prognozu rasta BDP-a Srbije na 2,7 odsto za 2026. godinu

Ekonomista Ričard Rekord najavio je smanjenje sa 3,0% na 2,7%, dok je za 2027. prognoza korigovana na 3,0%

Published

on

By

Ekonomista Ričard Rekord najavio je smanjenje sa 3,0% na 2,7%, dok je za 2027. prognoza korigovana na 3,0%

Svetska banka je u najnovijem Redovnom ekonomskom izveštaju za Zapadni Balkan smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije za 2026. godinu sa 3,0 odsto na 2,7 odsto, dok je za 2027. godinu očekivani rast revidiran sa 3,1 odsto na 3,0 odsto, saopštio je vodeći ekonomista Svetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord na predstavljanju izveštaja u Beogradu.

Prema podacima iz izveštaja, kombinovani privredni rast zemalja Zapadnog Balkana trebalo bi da dostigne 2,8 odsto u 2026. godini, što je za 0,3 procentna poena manje u odnosu na prethodne prognoze. Rekord je izjavio: „Očekuje se skromno ubrzanje rasta na Zapadnom Balkanu na 3,2% u 2027. godini.“

U izveštaju se navodi da privredni rast zemalja regiona usporava, uz napomenu da će ekonomski oporavak tokom 2026. i 2027. godine ostati ograničen zbog nastavka geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, uporne inflacije i povećane neizvesnosti.

Rekord je istakao da su najnovije projekcije rezultat uticaja globalnih faktora na privredu regiona, uz napomenu da ostaju izazovi za ubrzanje privrednog rasta u Srbiji i ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Prognoze Svetske banke ukazuju na potrebu za strukturnim reformama radi jačanja otpornosti i održivosti ekonomskog razvoja.

Pročitaj još

Domaće

Američki građani izgubili 2,1 milijardu dolara zbog prevara na društvenim mrežama u 2025.

Gubici porasli osam puta, Facebook beleži najviše žrtava dok investicione prevare odnose 1,1 milijardu dolara

Published

on

By

Gubici porasli osam puta, Facebook beleži najviše žrtava dok investicione prevare odnose 1,1 milijardu dolara

Prema najnovijem izveštaju Federalne trgovinske komisije (FTC), tokom 2025. godine američki građani su izgubili ukupno 2,1 milijardu dolara zbog prevara koje su započete na društvenim mrežama. Ovaj iznos predstavlja rast gubitaka od čak osam puta, što društvene mreže čini najprofitabilnijim alatom za prevarante, ispred svih drugih kanala kontakta sa žrtvama.

Najveći broj žrtava registrovan je na Facebooku, dok su WhatsApp i Instagram zauzeli drugo i treće mesto po broju prevarenih korisnika. Analiza pokazuje da su gubici ostvareni putem Facebooka značajno premašili ukupne iznose izgubljene kroz prevare poslate SMS porukama ili putem e-maila.

Prema podacima FTC-a, najčešće su prevare vezane za kupovinu, koje su činile više od 40 odsto svih slučajeva. Tipičan scenario podrazumeva da korisnici naručuju proizvode prikazane u oglasima, poput odeće, kozmetike ili auto-delova, ali naručena roba nikada ne stigne do kupca. Oglasi često vode na nepoznate veb sajtove ili lažne stranice poznatih brendova, nudeći nerealne popuste.

Investicione prevare su ređe, ali su finansijski najteže – samo u prošloj godini iznosile su 1,1 milijardu dolara. Prevaranti se predstavljaju kao investicioni savetnici, nude kurseve o investiranju ili kreiraju WhatsApp grupe sa lažnim svedočanstvima o brzoj zaradi.

Romantične prevare takođe su u porastu, a napadači često pažljivo proučavaju profile žrtava, prilagođavaju priču i izmišljaju hitne slučajeve kako bi izvukli novac ili naveli žrtve da ulože sredstva na lažne platforme.

Federalna trgovinska komisija savetuje korisnicima da ograniče vidljivost svojih profila, ignorišu investicione savete nepoznatih osoba i detaljno provere prodavca pre svake kupovine.

Pročitaj još

Domaće

Brent nafta dostigla 112,540 dolara, evropski indeksi u padu

Američki WTI porastao 0,99% na 100,910 dolara, gas na TTF-u 43,540 evra za megavatsat

Published

on

By

Američki WTI porastao 0,99% na 100,910 dolara, gas na TTF-u 43,540 evra za megavatsat

Cene nafte su u utorak porasle, pri čemu je evropska nafta brent dostigla 112,540 dolara po barelu, što predstavlja rast od 1,12%. Istovremeno, američka sirova nafta WTI zabeležila je rast od 0,99% i iznosi 100,910 dolara. Na tržištu energenata dodatnu neizvesnost izaziva odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata da 1. maja napuste OPEK, što komplikuje globalno snabdevanje, navodi se u izveštajima.

U Evropi, investitori prate ekonomsko raspoloženje u EU, kao i inflaciju u Nemačkoj i Španiji. Posebna pažnja usmerena je na finansijske izveštaje velikih kompanija, među kojima su Adidas, Porše, Mercedes-Benc, Karlsberg, Total Enerži i Iberdrola. Tehnološki sektor je pod lupom nakon što je objavljeno da su prihodi kompanije Open AI i broj novih korisnika ispod internih ciljeva.

Na berzi u Holandiji, fjučersi gasa za maj na TTF čvorištu otvorili su trgovanje po ceni od 43,540 evra za megavatsat. Vrednost evra na Foreks tržištu iznosi 1,17051 dolara. Cena zlata pala je na 4.577,03 dolara za trojnku uncu, dok je cena pšenice zabeležila vrednost od 6,4626 dolara za bušel (27,216 kg).

Evropski berzanski indeksi beleže različite rezultate: DAX je porastao 0,13% na 24.072,25 poena, CAC 40 opao za 0,24% na 8.084,83 poena, FTSE 100 pao za 0,47% na 10.285,36 poena, a MOEX je u minusu 0,21% i iznosi 2.691,19 poena.

Na američkom tržištu, Dow Jones je na zatvaranju u utorak pao za 0,05% na 49.141,93 poena, S&P 500 za 0,49% na 7.138,80 poena, dok je Nasdaq izgubio 0,9% i sada je na 24.663,80 poena.

Tržišni analitičari očekuju odluku Federalnih rezervi o kamatnim stopama, kao i izveštaje o poslovanju vodećih američkih tehnoloških kompanija Amazon, Alfabet, Meta i Majkrosoft.

Pročitaj još

U Trendu