Connect with us

Svet

Osoba privedena tokom istrage nestanka dvoje doktoranata Univerziteta Južne Floride

Šerifova kancelarija okruga Hillsborough potvrdila hapšenje, potraga za nestalim studentima iz Tampe se nastavlja

Published

on

pexels-photo-10464475

Šerifova kancelarija okruga Hillsborough potvrdila hapšenje, potraga za nestalim studentima iz Tampe se nastavlja

Šerifova kancelarija okruga Hillsborough saopštila je u petak da je jedna osoba privedena u vezi sa nestankom dvoje doktoranata Univerziteta Južne Floride. Prema navodima zvaničnika, osoba koja je pritvorena nije među studentima za kojima se traga, ali je povezana sa slučajem njihovog nestanka.

Zvaničnici navode da se privođenje dogodilo nakon što je osoba bila barikadirana u kući u blizini kampusa Univerziteta Južne Floride u Tampi. Šerifova kancelarija nije iznela dodatne detalje o statusu osobe u pritvoru, niti je navela da li se ona smatra osumnjičenom, već samo da je povezana sa istragom nestanka.

Policija Univerziteta Južne Floride potvrdila je da su Zamil Limon i Nahida Bristy, oba stara 27 godina, poslednji put viđeni u oblasti Tampe 16. aprila. Njihov nestanak je prijavljen nadležnim organima, a istraga je u toku.

Vlasti nisu iznele dodatne informacije o okolnostima nestanka ili o mogućim motivima, niti su objavile da li postoje tragovi koji ukazuju na lokaciju nestalih studenata. Zvaničnici su saopštili da je istraga u toku i da će javnost biti obaveštena o novim saznanjima kako budu dostupna.

Ovaj slučaj je privukao pažnju lokalne zajednice u Tampi, a univerzitetska policija pozvala je sve koji imaju informacije da se obrate nadležnim organima. Potraga za Zamilom Limon i Nahidom Bristy se nastavlja, a vlasti su navele da preduzimaju sve raspoložive mere kako bi utvrdile okolnosti njihovog nestanka.

Zvaničnici nisu izneli podatke o mogućim žrtvama u ovom slučaju, kao ni o eventualnim drugim osobama koje bi mogle biti povezane sa istragom. Javnost je pozvana na oprez i saradnju, dok istraga nastavlja da se razvija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ministarstvo pravde SAD uvodi streljanje kao metodu izvršenja smrtne kazne

Američko ministarstvo pravde najavilo ubrzanje sprovođenja smrtnih kazni i proširenje metoda izvršenja

Published

on

By

Američko ministarstvo pravde najavilo ubrzanje sprovođenja smrtnih kazni i proširenje metoda izvršenja

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je da planira ubrzanje sprovođenja saveznih smrtnih kazni, uključujući ponovno uvođenje streljačkih vodova kao jedne od metoda izvršenja. Ova odluka predstavlja zaokret u odnosu na prethodnu politiku, koja je smanjivala primenu smrtne kazne na federalnom nivou.

Prema zvaničnom saopštenju, Ministarstvo pravde ponovo uvodi protokol o smrtonosnoj injekciji korišćen tokom prethodnog predsedničkog mandata Donalda Trampa. Takođe, metode izvršenja smrtne kazne proširuju se i na streljanje, uz najavu pojednostavljenja internih procedura sa ciljem ubrzanja celokupnog procesa.

Kako je navedeno, smrt streljanjem trenutno je dozvoljena u pet američkih saveznih država za osuđenike koji su iscrpeli sva pravna sredstva. U martu je u Južnoj Karolini na ovaj način pogubljen muškarac osuđen za dvostruko ubistvo, što je četvrto takvo izvršenje smrtne kazne u Sjedinjenim Državama od 1970-ih godina.

Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš izjavio je da prethodna administracija nije ispunila svoju dužnost. “Prethodna administracija nije ispunila svoju dužnost zaštite američkog naroda jer je odbijala da sprovede i izvrši najstrožu kaznu protiv najopasnijih kriminalaca, uključujući teroriste, ubice dece i ubice policajaca. Pod vođstvom predsednika Trampa, Ministarstvo pravde ponovo sprovodi zakon i staje uz žrtve”, rekao je Blanš.

Ministarstvo pravde saopštilo je i da želi da pojednostavi postupak traženja smrtnih kazni i skrati vreme koje prolazi između izricanja presude i njenog izvršenja.

Pročitaj još

Svet

Automobil sleteo u Dunav kod Kremsa, pronađeno telo vozača

Policija i spasioci pretražili reku, istraga o uzrocima nesreće u toku

Published

on

By

Policija i spasioci pretražili reku, istraga o uzrocima nesreće u toku

Najmanje jedna osoba poginula je danas nešto posle 17 časova kada je crveni automobil izleteo sa puta i upao u reku Dunav u mestu Krems, Donja Austrija, potvrđeno je iz policijskih izvora. Na lice mesta su odmah pristigli spasioci, pripadnici hitne pomoći i vatrogasci.

Prema navodima očevidaca, vozilo je izletelo sa puta nedaleko od kružnog toka, nakon čega je počelo da tone. Devetnaestogodišnji mladić, koji je prolazio sa prijateljem, skočio je u reku pokušavajući da spasi putnike. “Automobil je odmah počeo da tone… Pokušavao sam da otvorim vrata. Video sam čoveka sede kose za volanom”, izjavio je mladić, koji je nakon izlaska iz vode zbrinut na licu mesta.

U akciji spasavanja učestvovalo je više od 60 spasilaca, a reku su pretraživali i dronovi, budući da je na tom delu dubina i do šest metara. Oko 19:30 časova, pronađen je automobil i telo vozača u vozilu. Prema prvim informacijama, reč je o muškarcu starom 87 godina iz Kremsa.

Istraga o okolnostima pod kojima je došlo do izletanja vozila sa puta je u toku. Prema dosadašnjim saznanjima, na vozilu nisu pronađeni znaci kočenja, a svi relevantni dokazi biće predmet policijske analize.

“Istraga je u toku”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još

Svet

Američki apelacioni sud blokirao primenu novih mera za azil na granici sa Meksikom

Sud u Vašingtonu doneo odluku protiv predsedničke uredbe o ograničenju pristupa azilu, federalni imigracioni zakon ostaje na snazi

Published

on

By

Sud u Vašingtonu doneo odluku protiv predsedničke uredbe o ograničenju pristupa azilu, federalni imigracioni zakon ostaje na snazi

Federalni apelacioni sud u Vašingtonu doneo je 24. aprila 2026. godine odluku kojom se blokira sprovođenje predsedničke uredbe kojom su ograničena prava na azil za migrante koji nezakonito prelaze južnu granicu Sjedinjenih Američkih Država. Odluku je donelo tročlano veće Apelacionog suda za okrug Kolumbija, pri čemu je većina sudija ocenila da aktuelni imigracioni zakon ne dozvoljava sprovođenje novih mera za ubrzano udaljavanje migranata niti suspenziju prava na podnošenje zahteva za azil.

Sudija Dž. Mišel Čajlds, koja je autor odluke, navela je da tekst, struktura i istorija Zakona o imigraciji i državljanstvu jasno ukazuju da Kongres nije nameravao da predsedniku odobri proširena ovlašćenja za udaljavanje migranata putem predsedničke proklamacije. Čajlds je zaključila da ni sama predsednička proklamacija ni prateće smernice ne mogu suspendovati zakonski utvrđeno pravo na traženje azila.

Većina u sudskom veću, koju čine sudije Čajlds i Kornelija Pilar, zauzela je stav da mera administracije ne odgovara postojećem zakonskom okviru. Treći sudija, Džastin Voker, saglasio se sa pojedinim delovima odluke, ali je izneo izdvojeno mišljenje u pogledu tumačenja ovlašćenja predsednika da ograniči pristup azilu na granici SAD-a i Meksika.

U odluci se navodi da ovlašćenja predsednika da suspenduje ulazak migranata ne uključuju pravo na ubrzano udaljavanje ili ukidanje prava na azil. Sud je podvukao da je pravo na azil zakonski garantovano i da mere koje bi ga suspendovale ne proizilaze iz postojeće zakonodavne osnove.

Ova odluka ima direktan uticaj na politiku prema migrantima koji pokušavaju da pređu južnu granicu SAD-a bez odgovarajućih dokumenata. Prethodno uvedene mere omogućavale su ubrzano udaljavanje migranata i ograničenje pristupa azilu, što je izazvalo reakcije i pravne sporove.

Sud je istakao da izvršna vlast može koristiti određene alate za kontrolu ulaska na teritoriju SAD-a, ali da ti alati ne uključuju ukidanje prava na podnošenje zahteva za azil kako je definisano federalnim zakonom. U obrazloženju se navodi i da je Kongres jasno propisao okvir i procedure za dodelu azila, te da predsedničke uredbe ne mogu menjati te zakonske odredbe bez izričite zakonodavne izmene.

Presuda dolazi u trenutku kada se imigraciona politika nalazi u centru političkih rasprava u SAD-u, a granica sa Meksikom ostaje tema brojnih izazova i sudskih procesa. Odluka apelacionog suda može imati dugoročne posledice po pristup migranata pravima na zaštitu i azil, a očekuje se da administracija razmotri dalje pravne korake.

Pročitaj još

U Trendu