Connect with us

Domaće

Mađarska smanjila udeo stranih investicija sa 76 na 60 odsto BDP-a od 2009. do 2022.

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Published

on

pexels-photo-18986762

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Mađarska, pod vođstvom stranke Fides i Viktora Orbana, sprovela je između 2010. i 2022. godine ekonomske reforme koje su dovele do pada udela stranih direktnih investicija u BDP-u sa 76 odsto u 2009. na 60 odsto u 2022. godini. Vlada je povećala podršku domaćim preduzećima na 1,3 milijarde dolara, dok je njihov udeo u raspodeli državnih sredstava povećan desetostruko, posebno u sektorima medija, bankarstva i energetike.

U istom periodu, mađarski automobilski sektor, zahvaljujući nemačkim kompanijama Audi, Mercedes i BMV, zabeležio je rast proizvodnje od 165 odsto između 2010. i 2019. godine, čineći oko 25 odsto ukupnog izvoza zemlje. Nakon stabilizacije ekonomske situacije posle 2012. godine, privreda je rasla prosečno 2,7 odsto godišnje, dok je javni dug smanjen sa oko 80 na 65 odsto BDP-a, a budžetski deficit bio je 2,6 odsto BDP-a. Priliv sredstava iz Evropske unije u periodu 2014–2020. iznosio je 22,5 milijardi evra.

Međutim, dolaskom pandemije korona virusa 2020. privredni rast pao je za 4,3 odsto, budžetski deficit premašio je 7 odsto BDP-a, a javni dug se vratio na skoro 80 odsto BDP-a. Cene struje i gasa za domaćinstva bile su niže za 60, odnosno 75 odsto u odnosu na prosek EU neposredno pre izbijanja rata u Ukrajini, zahvaljujući državnim subvencijama od 1,17 milijardi evra godišnje, koje su 2022. godine porasle na 2,6 milijardi evra.

Osnovna kamatna stopa Narodne banke Mađarske povećana je sa 5,4 odsto u aprilu 2022. na 13 odsto u julu iste godine, a do kraja 2024. pala je na 6,5 odsto, ostajući među najvišima u EU. Depresijacija forinte dodatno je povećala troškove uvoza, posebno energenata, i pojačala inflatorne pritiske, dok je centralna banka održavala restriktivnu monetarnu politiku.

Prema ekonomskim analizama, ekonomska politika Fidesa bila je zasnovana na smanjenju zavisnosti od stranog kapitala i jačanju nacionalnog kapitala, ali su krizni šokovi nakon 2020. godine značajno narušili prethodno postignutu stabilnost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Danone zabeležio pad prihoda na 6,7 milijardi evra, organski rast 2,7 odsto

Prihodi francuske kompanije pali dva odsto u prvom kvartalu 2026, organski rast stabilan uprkos deviznim promenama

Published

on

By

Prihodi francuske kompanije pali dva odsto u prvom kvartalu 2026, organski rast stabilan uprkos deviznim promenama

Francuska prehrambena kompanija Danone ostvarila je u prvom kvartalu 2026. godine prihod od 6,7 milijardi evra, što predstavlja pad od dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kompanija je saopštila da bi bez uticaja deviznih kurseva i prodaje imovine ostvarila organski rast prodaje od 2,7 odsto.

Glavni uzrok nominalnog pada prihoda je jačanje evra prema drugim valutama, što je uticalo na smanjenje ukupnih prihoda za oko pet odsto. Finansijski direktor Jirgen Eser izjavio je da su rezultati zadovoljavajući imajući u vidu kompleksno poslovno okruženje, uključujući i logističke izazove na Bliskom istoku.

Kompanija je dodatno bila pogođena preventivnim povlačenjem određenih serija dečjeg mleka u prahu, što je uticalo na smanjenje kvartalnog prihoda za između 0,5 i jedan odsto. Povlačenje ovih proizvoda usledilo je nakon otkrića toksina cereulida u industrijskim sastojcima poreklom iz Kine.

Danone navodi da ostaje fokusiran na proizvode sa visokom dodatnom vrednošću, kao što su medicinska ishrana i proteinski napici. Kompanija je potvrdila ciljeve za celu 2026. godinu, predviđajući organski rast prihoda od prodaje u rasponu od tri do pet odsto.

Pročitaj još

Domaće

MOL najavljuje dolazak novih pošiljki nafte preko Družbe, tranzit obnovljen u 10.35 sati

Prve isporuke sirove nafte iz Belorusije Mađarskoj i Slovačkoj očekuju se najkasnije do sutra, nakon obnove ukrajinskog naftovoda

Published

on

By

Prve isporuke sirove nafte iz Belorusije Mađarskoj i Slovačkoj očekuju se najkasnije do sutra, nakon obnove ukrajinskog naftovoda

Mađarska naftna kompanija MOL saopštila je da je danas, posle podne, primila obaveštenje od ukrajinskog operatera Ukrtransnafta da je sistem naftovoda Družba ponovo pokrenut i da je počeo prijem sirove nafte iz Belorusije. Kompanija očekuje da će prve pošiljke sirove nafte kroz ukrajinski deo naftovoda stići u Mađarsku i Slovačku najkasnije do sutra, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prema informacijama iz industrije, transport nafte prema Evropi obnovljen je danas u 10.35 sati po srednjeevropskom vremenu, nakon što su završene popravke na ukrajinskom delu naftovoda. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je oštećeni deo naftovoda Družba, koji transportuje rusku naftu prema Evropi, uspešno saniran i da su isporuke spremne za nastavak, čime je otklonjena poslednja prepreka za obezbeđivanje desetina milijardi evra podrške iz Brisela.

U prethodnom periodu, odlazeći mađarski premijer Viktor Orban blokirao je kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu, koristeći to kao sredstvo pritiska na Kijev da ubrza nastavak isporuka, optužujući ukrajinsku stranu za odlaganje popravki naftovoda. S obzirom na obnovljen tranzit, očekuje se da će sirova nafta iz Belorusije ubrzo stići u rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. Sve aktivnosti su usko povezane sa obezbeđivanjem energetskog snabdevanja regiona i daljim evropskim finansijskim podrškama Ukrajini.

Pročitaj još

Domaće

Vaider Group investira 50 miliona evra u proširenje Srpske fabrike stakla u Paraćinu

Novi pogon sa kapacitetom od 270 tona dnevno, 250 zaposlenih i investicioni planovi od 100 miliona evra

Published

on

By

Novi pogon sa kapacitetom od 270 tona dnevno, 250 zaposlenih i investicioni planovi od 100 miliona evra

Srpska fabrika stakla u Paraćinu, u vlasništvu švajcarsko-slovenačke kompanije Vaider Group, otvorila je novi proizvodni pogon u 2024. godini, čime je kapacitet dostigao 270 tona staklene ambalaže dnevno. Investicija za ovu fazu iznosila je 50 miliona evra, a kompanija upošljava oko 250 radnika, saopšteno je na svečanom otvaranju kome su prisustvovali predsednik Republike Aleksandar Vučić, vlasnik kompanije Igor Lah, generalni direktor Vaider Grupe Kristijan Frob, članovi Vlade Srbije i ambasadori Švajcarske i Slovenije.

Vaider Group AG, registrovana u Lucernu, preuzela je Srpsku fabriku stakla krajem 2022. godine, zajedno sa slovenačkom Steklarnom Hrastnik i investicionim fondom Global Glass, iz stečaja. Tokom prethodnih decenija fabrika je prolazila kroz problematične privatizacije koje su uključivale više stečaja pod različitim vlasnicima, uključujući bugarskog biznismena Cvetana Vasileva i Srbijagas.

Nova fabrika je svoj rad započela 2024. godine i naglasak stavlja na proizvodnju ambalaže za hranu i piće. Prema zvaničnim podacima, SFS Paraćin izvozi u 20 zemalja regiona i Evrope, a u novembru 2025. godine objavljeno je da kompanija ulazi u novu fazu razvoja. Grupacija Vaider planira ukupna ulaganja od preko 100 miliona evra u modernizaciju i proširenje poslovanja u narednim godinama.

Fabrika u Paraćinu osnovana je 1908. godine, a već 1928. prešla je u vlasništvo braće Abel, tada vlasnika svih staklara na teritoriji Kraljevine SHS/Jugoslavije. Nakon Drugog svetskog rata postala je državno preduzeće i bila najveća staklara u Jugoslaviji sa do 4.600 zaposlenih i proizvodnjom koja je činila gotovo 50% ukupne jugoslovenske proizvodnje stakla.

“SFS Paraćin ima za cilj da postane vodeći proizvođač stakla na Balkanu”, navedeno je na zvaničnom sajtu kompanije. Vaider Group ističe ambiciozne planove za rast na evropskom tržištu kroz kontinuirane investicije u modernizaciju i kapacitete.

Pročitaj još

U Trendu