Connect with us

Domaće

MMF upozorava na gubitak 20 odsto energetskih resursa zbog krize na Bliskom istoku

Evropa suočena sa rastom cena goriva, 300 milijardi evra kapitala prebačeno u SAD, inflatorni pritisci zahtevaju hitne mere

Published

on

pexels-photo-10407691

Evropa suočena sa rastom cena goriva, 300 milijardi evra kapitala prebačeno u SAD, inflatorni pritisci zahtevaju hitne mere

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da je globalna ekonomija izgubila oko 20 odsto nafte i gasa na koje se oslanjala zbog krize na Bliskom istoku, što izaziva pritisak na rast cena i ekonomske nestabilnosti. Direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva istakla je u intervjuu za bugarsku agenciju BTA, nakon prolećnih zasedanja MMF-a i Svetske banke, da su koordinisane globalne mere ključne za ublažavanje posledica aktuelnih kriza i jačanje otpornosti svetske ekonomije.

Georgijeva je naglasila da su poremećaji na energetskim tržištima doveli do disbalansa između ponude i potražnje, što neizbežno vrši pritisak na rast cena. “Za evropsku ekonomiju, neposredni uticaj krize izražava se u naglom skoku cena goriva i potrebno je da se ograniči potražnja kako bi se smanjila veličina disbalansa. U tome mogu da pomognu mere štednje,” ocenila je Georgijeva.

Prema njenim rečima, globalna ekonomija mora da ublaži udarac na najranjiviji deo stanovništva, ali da se izbegavaju mere koje koriste svima, i siromašnima i bogatima. “Ako mere koje se preduzimaju povećaju tražnju kada se ponuda smanjuje, to će biti kao dolivanje ulja na vatru – inflatorni proces će se intenzivirati,” upozorila je direktorka MMF-a.

Georgijeva je ukazala na rizik od inflatornog pritiska koji bi mogao primorati Evropsku centralnu banku i centralne banke zemalja van evrozone na povećanje kamatnih stopa. “Ovo je nepoželjno, jer znamo da kada su kamatne stope visoke, ekonomski rast se usporava,” dodala je.

Treći ključni faktor, prema Georgijevoj, jeste rizik od finansijske nestabilnosti. Istakla je da je evropski bankarski sektor veoma stabilan, a politike u pojedinačnim zemljama su dobro koordinisane. “Evropa mora da podseti sve Evropljane da je najpouzdaniji način, kada postoje krize negde drugde u svetu, da povećamo sopstvenu konkurentnost i ojačamo jedinstveno tržište,” rekla je.

Georgijeva je objasnila i da evropska ekonomija zaostaje za američkom u pogledu produktivnosti rada, navodeći tri razloga: nedostatak dubokog i likvidnog tržišta kapitala spremnog da preuzme veći rizik, veće inovacije u ekonomiji SAD, kao i bolju preduzetničku klimu gde nije sramota pokrenuti posao i propasti. Zbog nedostatka kapitalnog tržišta, 300 milijardi evra novca evropskih deponenata prebačeno je u SAD i radi za američku ekonomiju.

Šefica MMF-a navodi da svaka kriza može podstaći pozitivne promene, uključujući obnavljanje interesovanja za mere energetske efikasnosti i diverzifikaciju energetskih resursa. Većina zemalja u svetu su uvoznici – 80 odsto naspram 20 odsto izvoznika – što stvara dodatne izazove za ekonomske politike.

Georgijeva je podsetila da je poslednjih godina svet pogodio niz šokova: pandemija, rat u Ukrajini, inflatorni procesi, povećanje kamatnih stopa i trgovinski ratovi, što je pokazalo da je svet postao mnogo podložniji spoljnim šokovima. “Pojedinačne zemlje ne mogu uticati na spoljne šokove, ali mogu izgraditi jači sistem zaštite,” zaključila je Georgijeva, ističući da je zadatak MMF-a da pomogne državama članicama da ojačaju kapacitete i regionalne veze za bolju otpornost.

Trgovinski problemi, uključujući tarife koje je uveo bivši američki predsednik Donald Tramp, prema njenim rečima, doveli su do većeg interesa za bilateralne i multilateralne sporazume. “Kada zemlje imaju dinamičnu ekonomiju, sa visokom produktivnošću rada i visokim rastom, one su u boljoj poziciji da se nose sa bilo kakvim problemima,” zaključila je Georgijeva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Lufthanza ukida 20.000 letova do oktobra, Beograd ostaje povezan sa Minhenom i Frankfurtom

Nemačka avio-kompanija procenjuje uštedu od 40.000 tona kerozina, dok cene goriva rastu, a Beograd ostaje na mreži

Published

on

By

Nemačka avio-kompanija procenjuje uštedu od 40.000 tona kerozina, dok cene goriva rastu, a Beograd ostaje na mreži

Nemačka avio-kompanija Lufthanza saopštila je da će do oktobra 2026. godine otkazati oko 20.000 kratkih letova, kao deo mera smanjenja troškova usled rasta cena goriva i radnih sporova. Ova odluka dolazi nakon prevremenog zatvaranja regionalne podružnice Sitilajn, čime će kompanija ostvariti uštedu od oko 40.000 tona kerozina, čija se cena udvostručila od početka iransko-iračkog rata.

Prema planu optimizacije letnjeg reda letenja, Lufthanza će smanjiti broj letova na svojih šest glavnih čvorišta – u Frankfurtu, Minhenu, Cirihu, Beču, Briselu i Rimu, ali će putnicima i dalje biti omogućeno povezivanje sa globalnom mrežom destinacija. Kompanija je najavila privremenu suspenziju članova pilotske kabine i posade pogođenih letovima, dok je 27 starijih aviona tipa “kanader crj” već povučeno iz upotrebe.

Od ponedeljka je pokrenuto oko 120 otkazivanja letova dnevno, što će trajati do kraja maja, a svi pogođeni putnici su obavešteni. Privremeno su obustavljene rute iz Frankfurta ka Poljskoj i Stavangeru u Norveškoj, dok će deset linija unutar Lufthanza grupe biti preusmereno preko drugih aerodroma, uključujući Heringsdorf, Kork, Gdanjsk, Ljubljanu, Rijeku, Sibiu, Štutgart, Trondhajm, Tivat i Vroclav.

Lufthanza je najavila da će detalji revidiranog plana ruta za srednjoročni period biti objavljeni krajem aprila ili početkom maja, uz očekivanje stabilnog snabdevanja gorivom tokom letnje sezone.

Letovi između Beograda i Minhena, kao i Frankfurta, ostaju na redu letenja Lufthanze, koja je jedna od najfrekventnijih inostranih avio-kompanija u Srbiji. Kompanija trenutno svakodnevno nudi više polazaka iz Beograda ka dva najveća grada u Nemačkoj.

Pročitaj još

Domaće

Stručnjaci za bezbednost na radu ostvaruju zarade od 100.000 do 150.000 dinara

Potražnja za ovim kadrovima raste, dok iskusni stručnjaci u velikim firmama mogu da zarade i nekoliko hiljada evra mesečno

Published

on

By

Potražnja za ovim kadrovima raste, dok iskusni stručnjaci u velikim firmama mogu da zarade i nekoliko hiljada evra mesečno

Stručnjaci za bezbednost i zdravlje na radu u Srbiji postaju sve traženiji, a prosečne zarade u ovom sektoru kreću se od 100.000 do 150.000 dinara, prema podacima iz aprila 2026. godine. Iskusni kadrovi u većim kompanijama mogu ostvariti mesečne prihode od nekoliko hiljada evra, dok početnici u ovom poslu obično zarađuju oko prosečne zarade u privredi, navodi se u analizama stručnjaka iz branše.

Za obavljanje ovog posla u Srbiji su najčešće neophodni formalno obrazovanje, položen stručni ispit i praktično iskustvo. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu prepoznaje dve kategorije stručnih lica: savetnike sa završenim VII ili najmanje VI-2 stepenom tehničko-tehnološke, biološke ili medicinske struke i položenim stručnim ispitom, i saradnike sa nižim stepenom stručne spreme koji mogu biti angažovani u niskorizičnim delatnostima. Najvažnija znanja, međutim, stiču se kroz rad u kompanijama.

Radni dan stručnjaka za bezbednost na radu je dinamičan i obuhvata praćenje i kontrolu primene mera, izradu Akta o proceni rizika, sprovođenje obuka zaposlenih, organizaciju lekarskih pregleda i vođenje evidencija. Posao uključuje rad i na terenu i u kancelariji, gde je važno usklađivanje sa zakonskim propisima i izrada potrebne dokumentacije. Ključna uloga stručnjaka jeste prevencija, odnosno prepoznavanje i otklanjanje rizika pre nego što dođe do problema.

Poznavanje propisa i dobra komunikacija sa zaposlenima su osnov za sprovođenje mera bezbednosti. Najuspešniji stručnjaci kombinuju tehničko znanje, razvijene komunikacione veštine i odgovornost, dok su analitičke sposobnosti i zapažanje detalja presudni za prepoznavanje potencijalnih opasnosti. Lične osobine kao što su odgovornost, integritet i strpljenje omogućavaju doslednost i u zahtevnim situacijama.

Potreba za ovim kadrovima naročito raste u građevinarstvu, industriji i proizvodnji, ali i u uslužnim delatnostima. Osim zbog zakonskih obaveza, interesovanje za ovo zanimanje raste i zbog sve većeg usklađivanja sa evropskim standardima i povećane svesti poslodavaca o značaju bezbednosti zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

Srbijagas ostvario dobit od 9,78 milijardi dinara, dugovi dostigli 785 miliona evra

Prihodi kompanije pali na 144 milijarde dinara, kratkoročne obaveze ponovo iznad milijardu evra

Published

on

By

Prihodi kompanije pali na 144 milijarde dinara, kratkoročne obaveze ponovo iznad milijardu evra

Državno preduzeće Srbijagas iz Novog Sada zabeležilo je u 2025. godini neto dobit od 9,78 milijardi dinara (83 miliona evra), dok su ukupni dugovi kompanije porasli na 785 miliona evra, prema finansijskom izveštaju za prošlu godinu. Prihodi Srbijagasa iznosili su 144 milijarde dinara (1,23 milijarde evra), što je za 20% manje u odnosu na 2024. godinu, pre svega zbog izostanka subvencija.

Dugoročne obaveze kompanije porasle su sa 54,3 na 72,2 milijarde dinara, a najveći deo rasta odnosi se na dugoročne kredite uzete u zemlji, koji su povećani sa 33,3 na 57,8 milijardi dinara. Ova sredstva uglavnom su korišćena za finansiranje izgradnje gasovoda, čime raste i vrednost aktive preduzeća. Istovremeno, zaduženost po osnovu kredita iz inostranstva smanjena je sa 16,4 na 9,9 milijardi dinara.

U segmentu kratkoročnih obaveza, koje se dospevaju u roku do godinu dana, zabeležen je rast sa 107 na 120 milijardi dinara. Time su kratkoročne obaveze Srbijagasa, posle jednogodišnjeg pada, ponovo prešle prag od milijardu evra. U ovu sumu ulaze kratkoročne pozajmice prema bankama, kao i obaveze prema Upravi za javni dug, dobavljačima i ostalim poveriocima. Najviše su porasle obaveze prema domaćim pravnim licima koja nisu banke, sa 36,6 na 57,2 milijarde dinara, a najveći deo tog iznosa odnosi se na obaveze prema Upravi za javni dug, koja je uplaćivala sredstva za kredite uz državnu garanciju.

Kratkoročne obaveze prema domaćim bankama smanjene su sa 28,8 na 26,4 milijarde dinara. Većina finansijskih pokazatelja ukazuje na rast zaduženosti, ali i na povećanje dobiti, dok je izostanak subvencija bio ključni faktor smanjenja prihoda u 2025. godini.

Pročitaj još

U Trendu