Connect with us

Fitnes

Vrtoglavica kod žena: simptomi zbog kojih je Jelena Tomašević prekinula nastup

Vertigo najčešće pogađa žene srednjih godina, a simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme

Published

on

Foto Izvor:

Vertigo najčešće pogađa žene srednjih godina, a simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme

Na nedavnom nastupu, pevačica Jelena Tomašević doživela je neprijatnost kada je usled naglog napada vrtoglavice morala da napusti scenu. Kasnije je pojasnila da je razlog njenog pada bio vertigo – osećaj da se sve oko vas okreće, iako stojite mirno. Ovaj poremećaj češće se javlja kod žena, naročito u srednjim godinama, što ga čini važnim zdravstvenim pitanjem za žensku populaciju.

Vertigo se manifestuje kroz simptome kao što su nestabilnost, mučnina, povraćanje, gubitak ravnoteže, ali i problemi sa sluhom, zujanje u ušima, glavobolje ili nevoljni pokreti očiju. Jelena Tomašević je izjavila: “Osetila sam snažnu vrtoglavicu i potpuno izgubila orijentaciju, zbog čega sam morala prekinuti nastup.”

Važno je znati da vertigo nije samostalna bolest, već simptom raznih poremećaja. Lekari razlikuju periferni vertigo, koji potiče iz unutrašnjeg uha ili vestibularnog nerva, i centralni vertigo, čiji uzrok leži u mozgu – na primer, zbog moždanog udara, infekcija, tumora ili povreda. Najčešći uzroci perifernog vertiga su benigni paroksizmalni položajni vertigo, labirintitis, vestibularni neuritis i Meniereova bolest. Centralni oblici su ređi, ali zahtevaju dodatnu dijagnostiku i praćenje.

Vertigo mogu pokrenuti razni faktori: migrene, određeni lekovi, srčane aritmije, dijabetes, povrede glave, nizak krvni pritisak ili produženo mirovanje. Dijagnoza se postavlja kroz razgovor o simptomima, klinički pregled i specijalizovane testove ravnoteže ili snimanja mozga (CT, MRI).

Terapija zavisi od osnovnog uzroka i može uključivati specijalizovane manevre za vraćanje kristala u unutrašnjem uhu, lekove protiv mučnine i antihistaminike, vestibularne vežbe za ravnotežu, pa čak i hiruršku intervenciju u retkim slučajevima. Kod blažih napada preporučuje se polako ustajanje i pomeranje glave, odmor u zamračenoj i tihoj prostoriji i spavanje s uzdignutom glavom. Ako se pojave bol u grudima, jaka glavobolja, problemi sa hodanjem ili nagle promene vida, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, jer vertigo može biti znak ozbiljnijeg stanja.

Iako može biti zastrašujuć, većina slučajeva vrtoglavice nije životno ugrožavajuća ako se na vreme dijagnostikuje i leči. Žene koje se suočavaju sa ovim simptomima treba da se obrate lekaru, posebno ukoliko se napadi ponavljaju ili su praćeni dodatnim tegobama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Kako se menja mozak žene posle četrdesete: ključno životno razdoblje za mentalnu vitalnost

Period između 40. i 65. je presudan za očuvanje moždanih funkcija – evo na šta treba obratiti pažnju

Published

on

Period između 40. i 65. je presudan za očuvanje moždanih funkcija – evo na šta treba obratiti pažnju

Žene najčešće počnu da razmišljaju o zdravlju mozga tek kada se u porodici jave slučajevi demencije ili Alchajmerove bolesti. Međutim, najnovija naučna saznanja otkrivaju da se najvažnije promene u mozgu zapravo dešavaju mnogo ranije – posebno između četrdesete i šezdeset pete godine, što se danas smatra najvažnijim periodom za očuvanje mentalnih sposobnosti.

Profesor neuronauke sa Univerziteta Djuk, Ahmad Hariri, ističe da mozak u srednjim godinama dolazi do prelomne tačke. Prve decenije života su vreme razvoja i jačanja, zatim sledi faza stabilnosti, a potom polako dolazi do opadanja funkcija. “Cilj je da produžimo stabilan period što je moguće duže. Tako mozak ostaje vitalan i funkcionalan i u poznijim godinama života”, naglašava Hariri.

U ovom životnom dobu veze između različitih delova mozga dostižu maksimum, ali ubrzo zatim počinju da slabe. Zato su baš ove godine od velike važnosti za prevenciju. Naučnici su otkrili da brzina opadanja moždanih veza može uticati na pojavu problema sa pamćenjem i koncentracijom kasnije u životu. Takođe, novi pravci istraživanja podrazumevaju krvne testove koji bi možda u budućnosti mogli rano otkriti prisustvo proteina amiloid-beta i tau, koji su povezani sa Alchajmerovom bolešću, jer se oni nakupljaju u mozgu mnogo pre pojave simptoma.

Broj godina nije jedini faktor – stručnjaci danas sve više ukazuju na značaj biološke starosti mozga. Dve žene istih godina mogu imati sasvim različitu vitalnost mozga, a brže biološko starenje povećava rizik od gubitka pamćenja i razvoja demencije. Prvi znaci promena mogu uključivati psihološke simptome kao što su gubitak samopouzdanja, stalna nervoza, osećaj napetosti, depresivno raspoloženje, povlačenje iz društva i smanjeno interesovanje za stvari koje su ranije pružale zadovoljstvo. Iako ovi simptomi ne moraju nužno ukazivati na demenciju, važno je obratiti pažnju i potražiti savet lekara.

Stručnjaci preporučuju da žene o zdravlju mozga počnu da brinu već u svojim četrdesetim. Zdrave navike poput pravilne ishrane, fizičke aktivnosti, učenja novih veština i negovanja društvenih kontakata dokazano pomažu u očuvanju mentalne svežine. Redovni medicinski pregledi i iskren razgovor sa stručnjacima dodatno mogu doprineti ranom uočavanju potencijalnih problema. Žene koje vode računa o svom mozgu tokom srednjih godina imaju znatno veće šanse da očuvaju vitalnost i aktivnost i u poznijem životu.

Pročitaj još

Fitnes

Da li brzo zaspivanje znači da ste hronično umorni? Lekari otkrivaju istinu

Iako deluje poželjno, trenutno uspavljivanje može biti prvi znak iscrpljenosti – evo na šta treba da obratite pažnju

Published

on

Iako deluje poželjno, trenutno uspavljivanje može biti prvi znak iscrpljenosti – evo na šta treba da obratite pažnju

Brzo zaspati čim legnemo u krevet često se smatra znakom dobrog zdravlja, posebno među ženama u urbanim sredinama. Ipak, prema stručnjacima, ovakvo uspavljivanje može signalizirati da organizam duže vreme trpi posledice lošeg sna. Lekari ističu da je odraslom čoveku prirodno potrebno deset do dvadeset minuta da zaspi, dok učestalo brzo uspavljivanje može ukazivati na hroničan umor.

U svakodnevnom tempu, mnoge žene zanemaruju signale tela. Ako zaspimo čim legnemo, to može značiti da telo pokušava da nadoknadi veliki manjak sna. Kako objašnjava dr Ana Marković, specijalista medicine spavanja: “Zdrav san podrazumeva postepeni prelazak iz budnog stanja u san. Kada se uspavljivanje dešava za minut, to je često znak da je telo iscrpljeno.”

Ova tema je sve prisutnija i na društvenim mrežama, gde žene razmenjuju iskustva i iznenađene su saznanjem da brzo zaspivanje nije uvek znak kvalitetnog odmora. Dr Marković naglašava: “Brzo uspavljivanje može ukazivati na to da telo radi na rezervama. Dugoročno to nije održivo.”

Mnoge žene smatraju da je dovoljno spavati sedam ili osam sati da bi bile odmorne, ali stručnjaci upozoravaju da je važniji kvalitet sna od same dužine. Često buđenje, plitak san ili stres mogu uzrokovati jutarnji umor bez obzira na broj sati spavanja. Dr Marković kaže: “Najčešći problemi uključuju učestalo buđenje, teškoće sa ponovnim uspavljivanjem i osećaj nenaspavanosti uprkos dovoljnom broju sati u krevetu.”

Brzo uspavljivanje može biti povezano sa zdravstvenim stanjima kao što su opstruktivna apneja u snu ili sindrom nemirnih nogu. Dr Marković ističe: “Osobe sa apnejom često zaspavaju veoma brzo, ali se tokom dana osećaju iscrpljeno, imaju problema sa koncentracijom i glavobolje nakon buđenja.” Ako svako veče zaspite za minut, a tokom dana ste umorni, zaboravni ili razdražljivi, preporučuje se da razgovarate sa lekarom. “Nije svaka noć identična. Ako se brzo uspavljivanje ponavlja iz večeri u veče i prati ga umor, to može biti znak poremećaja sna”, dodaje dr Marković.

Dobra higijena spavanja može pomoći da san bude kvalitetniji. Stručnjaci preporučuju odlazak na spavanje u isto vreme, izbegavanje ekrana pred san, smanjenje unosa kofeina u poslepodnevnim satima i provetravanje sobe. Redovna fizička aktivnost i izbegavanje obilnih obroka uveče takođe doprinose boljem odmoru.

Na kraju, kvalitetan san je osnovna potreba, a ne luksuz. Ako primetite da zaspete čim legnete, ali se ne budite dovoljno odmorni, razmislite o promeni navika i, po potrebi, konsultujte se sa stručnjakom.

Pročitaj još

Fitnes

Papirne knjige čine pamćenje i razumevanje priče lakšim, pokazuje novo istraživanje

Japanski naučnici otkrili su da čitanje sa papira olakšava povezivanje informacija i efikasnije praćenje priče, dok ekrani zahtevaju dodatni napor mozga.

Published

on

Japanski naučnici otkrili su da čitanje sa papira olakšava povezivanje informacija i efikasnije praćenje priče, dok ekrani zahtevaju dodatni napor mozga.

Najnovija studija Univerziteta u Tokiju pokazala je da čitanje sa papira olakšava našem mozgu da poveže detalje i prati kompleksne narative. Istraživanje, sprovedeno tokom prošle godine, uključilo je studente koji su čitali japanske stripove (manga) u dva formata – na papiru i na tabletu. Naučnici su želeli da utvrde kako različiti načini čitanja utiču na obradu informacija u mozgu. Polovina učesnika prvo je čitala priču u klasičnom, štampanom izdanju, dok je druga koristila tablet. Nakon toga, svi su čitali drugi deo priče tokom snimanja mozga magnetnom rezonancom.

Rezultati su otkrili zanimljive razlike između grupa. Iako su i jedni i drugi tačno odgovarali na pitanja o priči, studentima koji su čitali sa ekrana bilo je potrebno više vremena da povežu likove i događaje. Profesor Tomohiro Yoshikawa, jedan od autora istraživanja, objašnjava: “Naš mozak stvara mapu priče dok čitamo. Fizički tragovi, poput težine knjige i položaja stranica, olakšavaju nam da zapamtimo detalje i sledimo radnju.”

Dalje, naučnici su primetili da čitanje sa papira zahteva manje energije od mozga za povezivanje narativnih informacija. To znači da je proces čitanja efikasniji, lakši za pamćenje i razumevanje. Kod digitalnog čitanja, određeni delovi mozga dodatno se angažuju kako bi organizovali scene i detalje, jer nedostaju fizički orijentiri knjige.

Ipak, autori naglašavaju da čitanje na ekranu nije nužno loše. “Čitanje na tabletu ne onemogućava razumevanje. Ipak, naš mozak mora da uloži više truda kako bi došao do istog rezultata kao na papiru”, ističe profesor Yoshikawa. Svi možemo uspešno čitati i digitalno, ali papir daje malu prednost kada želimo da zapamtimo više detalja ili pratimo složene zaplete.

Studija je koristila japansku mangu zbog bogatih narativa i vizuelnog sadržaja, ali naučnici smatraju da bi slični rezultati mogli važiti i za druge žanrove, poput romana ili stručne literature. Planiraju dalje istraživanja kako bi proverili ove efekte i u drugim formatima.

Mnoge žene i dalje biraju štampane knjige kada žele potpuno da se opuste i užive u priči. Dodir papira i miris knjige za mnoge su poseban ritual. Stručnjaci savetuju da, gde god je moguće, kombinujemo oba načina čitanja – tako koristimo prednosti tehnologije, ali i podržavamo mozak onako kako to čini tradicionalna knjiga.

Pročitaj još

U Trendu