Connect with us

Domaće

Zakon o zaštiti potrošača uvodi 110 miliona internet kupovina u 2025. godini

Elektronska trgovina beleži rast, prosečno više od 303.000 transakcija dnevno, uvode se stroži EU standardi

Published

on

pexels-photo-6214472

Elektronska trgovina beleži rast, prosečno više od 303.000 transakcija dnevno, uvode se stroži EU standardi

Ministarstvo trgovine Republike Srbije predstavilo je u Narodnoj skupštini novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi viši stepen zaštite potrošača i dalje usklađivanje sa standardima Evropske unije, izjavila je ministarka Jagoda Lazarević. Ključne novine odnose se na odgovornost trgovaca za (ne)isporučeni digitalni sadržaj i usluge, povećanje transparentnosti internet prodaje, posebnu zaštitu maloletnika u sektoru prodaje duvanskih proizvoda, kao i povećanje novčanih kazni.

Prema podacima iz 2025. godine, elektronska trgovina u Srbiji zabeležila je 110 miliona internet kupovina, što znači da je prosečno obavljeno više od 303.000 transakcija dnevno korišćenjem platnih kartica i elektronskog novca. Ovaj rast prati i stabilno povećanje broja internet prodavnica, što potvrđuje širu upotrebu digitalnih platnih kanala među građanima.

Lazarević je istakla da predlog zakona predstavlja prenošenje relevantnih potrošačkih direktiva EU, prvi put uređujući prava i obaveze iz ugovora o isporuci digitalnog sadržaja, kao što su računarski programi, audio i video zapisi, digitalne igrice, e-knjige, kao i digitalne usluge (striming platforme, cloud servisi, društvene mreže). “Predviđena je odgovornost trgovca za svaku neisporuku ili neusklađenost digitalnog sadržaja ili usluge, koja postane očigledna u roku od dve godine od zaključenja ugovora”, navela je Lazarević.

Zakon uvodi i novu kategoriju – robu sa digitalnim elementom, kao i subjektivne i objektivne zahteve za saobraznost robe, uključujući ažuriranja, funkcionalnost, kompatibilnost i korisničku podršku. Propisani su dodatni zahtevi za internet prodaju, sa posebnim naglaskom na transparentnost i zabranu obmanjujućih praksi, poput prodaje istog proizvoda sa različitim kvalitetom (dual quality) i manipulacije recenzijama. Trgovac je dužan da potrošača obavesti ukoliko je cena formirana personalizovano.

Usaglašavanje je izvršeno i sa Zakonom o duvanu, zabranjujući prodaju alkoholnih pića, duvanskih i srodnih proizvoda, elektronskih uređaja za zagrevanje duvana i elektronske cigarete maloletnicima. Posebna novina je uvođenje instituta prikrivene kupovine (“mystery shopper”) za inspekcijski nadzor i obaveza objavljivanja cenovnika u realnom vremenu na svim prodajnim mestima i nacionalnom portalu otvorenih podataka.

Predlog zakona predviđa i povećanje novčanih kazni, kao i donošenje podzakonskih akata za preciziranje odredbi. “Ističem da su u izradi zakona učestvovali predstavnici javnosti, udruženja za zaštitu potrošača i trgovaca, čime se postiže balans tržišnih principa i socijalne odgovornosti”, rekla je Lazarević. Nacrt zakona je dostavljen Evropskoj komisiji, a prema primedbama je u velikoj meri postupljeno, osim u segmentima koji nisu mogući zbog statusa Srbije u EU.

Očekuje se da će nova rešenja unaprediti konkurentnost domaćih subjekata, jačati pravnu sigurnost i transparentnost tržišta, kao i omogućiti plasman proizvoda i usluga i van lokalnog tržišta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kancelarijski radnici u SAD troše 3,4 sata mesečno na ispravku AI sadržaja, gubitak 8 miliona dolara

Čak 40% zaposlenih navodi da AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca smatra da povećava produktivnost

Published

on

By

Čak 40% zaposlenih navodi da AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca smatra da povećava produktivnost

Prema najnovijim istraživanjima, kompanije se suočavaju sa neočekivanim troškovima upotrebe veštačke inteligencije u poslovanju. Studija sprovedena među 5.000 kancelarijskih radnika u Sjedinjenim Američkim Državama otkriva da 40% zaposlenih na nerukovodećim pozicijama smatra da im AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca veruje da ova tehnologija povećava produktivnost.

Istraživači sa Stanford univerziteta ističu da se zaposleni često suočavaju sa fenomenom nazvanim workslop, što označava sadržaj generisan pomoću veštačke inteligencije koji zahteva dodatno uređivanje, ispravke ili potpuno ponovno pisanje. Prema podacima, 40% radnika imalo je iskustvo sa workslopom u poslednjih mesec dana, a u proseku su na ispravljanje takvog sadržaja trošili 3,4 sata mesečno. U kompaniji sa 10.000 zaposlenih, ovaj gubitak produktivnosti procenjuje se na više od 8 miliona dolara mesečno.

Razlog za sve učestaliju upotrebu AI alata je smanjenje radne snage, zbog čega preostali zaposleni preuzimaju veći deo posla. Međutim, često nedostaje adekvatna obuka za efikasnu primenu ovih tehnologija, što dovodi do povećanja grešaka i dodatnog vremena potrebnog za ispravke. Ovaj problem je prisutan i u sektoru zdravstva, gde medicinsko osoblje, podstaknuto da koristi AI za komunikaciju sa pacijentima, provodi više vremena na uređivanje odgovora i proveru tačnosti podataka.

Analize pokazuju da 95% kompanija još uvek ne vidi konkretne rezultate od ulaganja u veštačku inteligenciju, a očekivanja su da će poboljšanja doći tek u naredne dve do četiri godine. Istraživači ističu da generativna veštačka inteligencija često nema jasno definisanu namenu i način upotrebe, što dodatno doprinosi pojavi workslopa i gubitku produktivnosti.

Pročitaj još

Domaće

Cene goriva na Mediteranu rastu na 775 dolara, Srbija zadržava limit 217 dinara

Nafta na berzama pala na 91,11 dolara, akcize u Srbiji smanjene za 23 odsto do 24. aprila

Published

on

By

Nafta na berzama pala na 91,11 dolara, akcize u Srbiji smanjene za 23 odsto do 24. aprila

Naftne kotacije na svetskim berzama završile su nedelju na nešto iznad 92 dolara za barel, dok je sedmični prosek pao za 10 odsto, na 91,11 dolara. Uprkos tome, cene goriva na mediteranskom tržištu nastavile su uzlazni trend, pa su vrednosti ultraniskosumpornog dizela porasle sa 730-750 na 730-750 dolara za tonu, dok je premijum bezolovni benzin dostigao 760-775 dolara za tonu. Na maloprodajnom tržištu Balkana, cene su početkom aprila porasle do 12 evrocenti po litru u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji. U Srbiji je maksimalna cena bezolovnog benzina BMB95 ostala 191 dinar za litar, a evrodizela 217 dinara, bez promene u odnosu na prethodni period.

Vlada Srbije je 10. aprila donela dopunu Uredbe o ograničenju cena derivata nafte, kojom su akcize privremeno smanjene za 23 odsto, na 54 dinara po litru za benzin i 55,53 dinara za dizel, što je tri procenta više od zakonskog minimuma. Ovo smanjenje važi od 10. do 24. aprila 2026. godine.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji i dalje se određuju prema uredbi iz februara 2022. godine, produženoj do 23. juna, na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva. Prosečna veleprodajna cena se bazira na kotacijama sa Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), a ne na domaćoj rafinerijskoj ceni, jer domaća rafinerija ne radi već dva meseca zbog nedostatka dotoka nafte.

Sa trenutnom cenom dizela od 217 dinara, Srbija je među skupljim državama regiona, dok se kod benzina nalazi u sredini. Poslednje produženje uredbe o ograničenju cena važi do 23. juna 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

UNIQA osiguranje investira u održive inicijative kroz partnerstvo sa Adria Future Summitom 2026

Kompanija učestvuje na događaju od 22. do 24. aprila u Porto Montenegro, fokus na zelene investicije i inovacije

Published

on

By

Kompanija učestvuje na događaju od 22. do 24. aprila u Porto Montenegro, fokus na zelene investicije i inovacije

UNIQA osiguranje potvrdilo je svoje opredeljenje za održivu budućnost partnerstvom sa Adria Future Summitom 2026, jednim od vodećih regionalnih događaja posvećenih investicijama i održivom razvoju. Događaj će biti održan od 22. do 24. aprila u Porto Montenegro, a cilj je jačanje dijaloga o održivosti i podsticanje investicija u zelene inicijative.

Kao društveno odgovorna kompanija, UNIQA kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose stabilnosti zajednice i očuvanju životne sredine. Partnerstvo sa Adria Future Summitom dodatno osnažuje napore kompanije u razvoju rešenja za upravljanje rizicima i podršku inovacijama koje imaju pozitivan uticaj na društvo. Fokus je na ulaganjima u održive inicijative, digitalizaciju i inovacije koje unapređuju kvalitet života građana i poslovne zajednice.

“Održivost nije samo strateški pravac, već i odgovornost koju kao osiguravajuća kuća imamo prema zajednici u kojoj poslujemo. Partnerstvo sa Adria Future Summitom vidimo kao priliku da zajedno sa liderima iz različitih sektora podržimo investicije koje stvaraju dugoročnu vrednost i doprinose zelenoj tranziciji našeg regiona. Verujemo da upravo kroz ovakve inicijative možemo podstaći dijalog, razmenu znanja i konkretne akcije koje vode ka otpornijoj i održivijoj ekonomiji. Kontinuirano radimo na razvoju rešenja koja odgovaraju savremenim izazovima – od klimatskih promena do društvene odgovornosti – i nastojimo da budemo pouzdan partner našim klijentima i zajednici u celini”, izjavila je Ljiljana Nikolić, glavna direktorka za People, Brand & Sustainability za UNIQA SEE region.

Direktorka i osnivačica Adria Future Summita, Biljana Braithwaite, naglasila je važnost partnerstva sa kompanijama koje prepoznaju značaj održivih investicija i dugoročnog razvoja: “Adria Future Summit okuplja lidere koji žele da grade održivu budućnost kroz konkretne projekte i investicije. Partnerstvo sa UNIQA osiguranjem snažan je signal da poslovni sektor u regionu sve više prepoznaje održivost kao ključni faktor razvoja i konkurentnosti.”

Adria Future Summit okuplja donosioce odluka, investitore, tehnološke lidere i predstavnike javnog i privatnog sektora kako bi podstakli razmenu znanja i pokretanje inicijativa koje doprinose održivom ekonomskom rastu i razvoju inovativnih rešenja. Kroz ovo partnerstvo, UNIQA osiguranje dodatno potvrđuje svoju posvećenost investiranju u održivost, podršci inovacijama i aktivnoj ulozi u kreiranju otpornijih i održivijih zajednica.

Pročitaj još

U Trendu