Connect with us

Domaće

Azijske berze rastu drugi put zaredom, Brent pao na 98,14 dolara

Cena WTI nafte pala 1,6 odsto na 93,15 dolara, MSCI indeks porastao 14,5 odsto u aprilu

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Cena WTI nafte pala 1,6 odsto na 93,15 dolara, MSCI indeks porastao 14,5 odsto u aprilu

Azijske berze beleže drugi uzastopni rast, dok su cene nafte ostale ispod 100 dolara po barelu usled očekivanja mogućeg kratkoročnog smirivanja sukoba na Bliskom istoku, pokazuju podaci od 17. aprila 2026. godine. Nakon desetodnevnog prekida vatre između Libana i Izraela, fjučersi na naftu Brent pali su za više od jedan odsto, dostigavši 98,14 dolara po barelu. Istovremeno, američka WTI nafta zabeležila je pad od 1,6 odsto i iznosi 93,15 dolara.

Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija van Japana smanjen je za 0,8 odsto u petak, ali i dalje ostaje blizu najvišeg nivoa od početka marta. U aprilu je ovaj indeks porastao za 14,5 odsto, nakon martovskog pada od 13,5 odsto. Japanski indeks Nikei oslabio je za jedan odsto, posle rekordnog maksimuma prethodnog dana, dok su svetska tržišta uglavnom povratila nivoe pre eskalacije sukoba krajem februara.

Analitičari ističu da bi potpuno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, koji je još uvek zatvoren, moglo predstavljati ključni signal stabilizacije na energetskom tržištu. Zatvaranje ovog strateškog plovnog puta, kroz koji prolazi oko petina svetske nafte i gasa, dovelo je do rasta cena energenata i uticalo na odluku Međunarodnog monetarnog fonda da snizi prognoze globalnog rasta, upozoravajući na rizik od recesije u slučaju produženih sukoba.

Prema analizama, moguće održavanje sastanka američkih i iranskih predstavnika tokom vikenda, kada ističe trenutni prekid neprijateljstava, dodatno utiče na očekivanja investitora. Akcije i energenti ostaju pod snažnim uticajem geopolitičkih događaja, a investitori na globalnim tržištima pažljivo prate razvoj situacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

SpaceX i Redwire pokreću proizvodnju lekova u mikrogravitaciji, lansirano 54 PIL-BOX jedinica

Morgan Stanley procenjuje da svemirska ekonomija može dostići 1.000 milijardi dolara do 2040. godine, a SpaceMD već testirao 37 jedinjenja lekova u orbiti

Published

on

By

Morgan Stanley procenjuje da svemirska ekonomija može dostići 1.000 milijardi dolara do 2040. godine, a SpaceMD već testirao 37 jedinjenja lekova u orbiti

Kompanije iz svemirske i farmaceutske industrije, među kojima su Redwire i SpaceX, intenziviraju ulaganja u proizvodnju lekova u mikrogravitaciji, koristeći nisku Zemljinu orbitu kao inovativnu platformu. Prema proceni Morgan Stanley, svemirska ekonomija može premašiti 1.000 milijardi dolara (oko 108.000 milijardi dinara) do 2040. godine, dok je farmaceutski sektor među prvima koji već koristi ovu tehnologiju. Kompanija Redwire je kroz svoju ćerku-firmu SpaceMD lansirala 54 PIL-BOX jedinice na Međunarodnu svemirsku stanicu, gde su u specijalizovanim mikrolaboratorijama testirana 37 jedinjenja lekova.

Prema izjavama iz SpaceMD, ostvarena je saradnja sa kompanijama kao što su Eli Lilly i Bristol Myers Squibb, a farmaceutski giganti su već pokazali interesovanje za nastavak ovog vida razvoja. “Najuspešnija tehnologija je PIL-BOX, novi sistem za formulaciju lekova”, izjavio je Džon Velindžer, generalni direktor SpaceMD, dodajući da su rezultati kristalizacije u svemiru pokazali prednost u odnosu na tradicionalnu proizvodnju na Zemlji.

Proces kristalizacije lekova u uslovima mikrogravitacije omogućava dobijanje ujednačenijih i kvalitetnijih kristala, što direktno utiče na viskoznost i stabilnost lekova. Profesor Fil Vilijams sa Univerziteta u Notingemu objašnjava da odsustvo gravitacije eliminiše probleme sedimentacije i konvekcije, što doprinosi lakšoj i efikasnijoj primeni terapija kod pacijenata. Kristali uzgojeni na niskoj Zemljinoj orbiti su predvidljiviji i bez strukturnih nedostataka, što omogućava razvoj lekova koji se lakše primenjuju, kao što su injekcije koje pacijenti mogu koristiti kod kuće.

Jedan od najznačajnijih primera jeste eksperiment kompanije Merck iz 2014. godine, kada je na Međunarodnoj svemirskoj stanici testirana kristalizacija antitela za lek “keytruda”. Ovaj lek, koji je prvobitno bio dostupan samo u obliku dugotrajnih bolničkih infuzija, sada postoji i kao injekcija zahvaljujući rezultatima eksperimenata u svemiru. Američka agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je ovu novu verziju leka 2025. godine.

Kompanija Varda razvila je autonomne satelite za proizvodnju lekova u orbiti, sa kapsulama težine 300 kg koje se vraćaju na Zemlju. Tokom šeste misije kapsule, realizovane u okviru SpaceX Transporter-16, ispitane su mogućnosti za industrijsku proizvodnju. Predsednik Varda Space Industries Delijan Asparuhov izjavio je: “Količina kristalne aktivne supstance potrebna za proizvodnju doza za 450 miliona pacijenata (primer Pfizerove vakcine protiv kovida) stala bi u samo dva balona od po nepuna četiri litra.” Varda sarađuje sa kompanijama kao što je United Therapeutics na razvoju lekova za plućne bolesti, koristeći prednosti mikrogravitacije.

Ove inovacije otvaraju mogućnost za smanjenje troškova skladištenja i transporta, kao i za poboljšanje efikasnosti u proizvodnji kompleksnih bioloških lekova. Stručnjaci smatraju da će industrijalizacija svemira doneti značajnu promenu u načinu na koji se razvijaju i dostavljaju terapije pacijentima širom sveta.

Pročitaj još

Domaće

Porodica Tramp ostvarila prihod od 2,3 milijarde dolara kroz kripto-projekte, ulagači izgubili sličan iznos

Porodica bivšeg američkog predsednika prihodovala milijarde dolara posle 2024, dok su mali ulagači izgubili približno isti iznos

Published

on

By

Porodica bivšeg američkog predsednika prihodovala milijarde dolara posle 2024, dok su mali ulagači izgubili približno isti iznos

Porodica bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa ostvarila je najmanje 2,3 milijarde dolara (oko 248,4 milijarde dinara) prihoda kroz kripto-projekte koje je promovisala nakon predsedničkih izbora 2024. godine, dok su mali ulagači u tim projektima izgubili približno isti iznos, prema analizi zasnovanoj na blokčejn podacima, korporativnoj dokumentaciji i izjavama stručnjaka iz oblasti računovodstva i kriptovaluta.

U fokusu analize nalaze se četiri projekta: World Liberty Financial, token $TRUMP, American Bitcoin i AI Financial Corp (ranije ALT5 Sigma). U svim slučajevima, porodica Tramp nije ulagala značajniji sopstveni kapital, već je projekte promovisala koristeći političku prepoznatljivost i lični brend, ostvarujući značajnu zaradu dok su mali ulagači kupovali imovinu koja je kasnije izgubila veliki deo vrednosti.

Bela kuća nije direktno odgovorila na ove navode, dok je portparolka Ana Keli izjavila da se „sve radnje predsednika Trampa i njegove administracije preduzimaju u najboljem interesu američkog naroda“.

Među ulagačima koji su pretrpeli gubitke je i Fatima Elrgdavi iz Kalifornije, koja je početkom 2025. godine investirala 2.000 dolara u meme token $TRUMP nakon što je videla Trampovu objavu na internetu. Krajem maja njeno ulaganje vredelo je manje od 120 dolara, što predstavlja pad vrednosti od preko 94 odsto. Rojters navodi da je vrednost tokena $TRUMP od januarskog vrhunca pala za 97 odsto.

Meme tokeni, kakav je $TRUMP, spadaju u najrizičnije oblike kriptoimovine jer im vrednost zavisi od popularnosti na društvenim mrežama, a ne od poslovnog modela ili imovine. Elrgdavi danas smatra da za njeno ulaganje više nema izgleda za oporavak i vidi ceo projekat kao šemu „pumpaj i prodaj“.

Analiza obuhvata izjave 27 ulagača povezanih sa Trampovim kripto-projektima. Većina nije sprovela ozbiljniju analizu pre ulaganja, oslanjajući se na Trampovo ime, politički položaj i reputaciju. Jedan softverski inženjer iz Minesote izgubio je 60.000 dolara, dok je hotelski menadžer iz Vijetnama ostao bez višegodišnje zarade. Met, mašinista iz Indijane, uložio je 40.000 dolara u akcije ALT5 Sigme, a vrednost njegovog ulaganja pala je za 79 odsto, odnosno za oko 32.700 dolara. I pored gubitka, izjavio je: „Smatram se gubitnikom, ali još nisam odustao.“

Neki ulagači ne smatraju Trampovu porodicu odgovornom za svoje gubitke. Preduzetnik iz Teksasa uložio je 5.000 dolara u American Bitcoin, a kasnije je prodao deonice uz gubitak od 800 dolara, ocenjujući da „sve kriptovalute trenutno padaju, tako da ne možete direktno kriviti Trampa“.

Najveći finansijski uspeh za porodicu Tramp predstavlja World Liberty Financial, projekat čiju su prodaju tokena započeli u oktobru 2024. godine, a među najistaknutijim promoterima bili su Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi. Vlasnici tokena dobili su ograničena prava glasa, ali ne i pravo na udeo u dobiti, dok je Donald Tramp pozivao pratioce na društvenim mrežama da kupe tokene pre početka prodaje.

Pročitaj još

Domaće

Deset kompanija iz osam zemalja nagrađeno na Imprese Vincenti programu

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Published

on

By

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Deset međunarodnih kompanija, uključujući dve iz Srbije, nagrađeno je na petnaestom događaju programa Imprese Vincenti, koji realizuje Intesa Sanpaolo sa ciljem promocije malih i srednjih preduzeća. Ovaj događaj je označio završetak roadshow turneje šestog izdanja programa, sa posebnim fokusom na kompanije iz Centralne i Istočne Evrope i Egipta.

Na događaju u sedištu Intesa Sanpaolo u Milanu predstavljeno je deset pobedničkih kompanija iz osam zemalja u kojima ova bankarska grupacija posluje kroz mrežu međunarodnih banaka. Srbiju su predstavljale kompanije Diopta, sa skalabilnim poslovnim modelom u optičkom sektoru, i Agroitaly, agroindustrijsko preduzeće koje se usmerava ka kulturama visoke dodate vrednosti.

Pored kompanija iz Srbije, među nagrađenima su bili i Italcostruzioni iz Albanije (precizna mehanička obrada), Aircash iz Hrvatske (fintech i digitalne platne usluge), Salcef iz Egipta (održiva rešenja za mobilnost i infrastrukturu), Rekord iz Rumunije (tehnička outdoor obuća), Incom iz Slovenije (prehrambena industrija i internacionalizacija), Minit Slovakia (pekarstvo i evropska mreža), te mađarske kompanije Prolan (IT rešenja za železničku automatizaciju i upravljanje energijom) i Catone (logistički i proizvodni centar za agroprehrambeni sektor).

Kompanije su prepoznate po inovacijama, rastu i doprinosu razvoju i integraciji proizvodnih i logističkih lanaca. Fokus je bio na njihovoj ulozi u trendovima nearshoringa i ESG tranzicije, kao i na jačanju međunarodne konkurentnosti i vrednosti brenda Made in Italy.

Paola Papanikolau, direktorka Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo, izjavila je: „Današnji događaj odražava geoekonomski trend koji je sada postao strukturni: rastuću integraciju između Italije, Centralne i Istočne Evrope i Egipta duž sve povezanijih industrijskih, komercijalnih i finansijskih ruta. U svetu u kojem lanci vrednosti postaju kraći, regionalizovaniji i sve više usmereni na otpornost, uloga Grupe poput naše jeste i da gradi industrijske, a ne samo finansijske veze. Za Intesa Sanpaolo, saradnja među različitim divizijama i naše međunarodno prisustvo predstavljaju stratešku polugu za podršku kompanijama na tržištima sa najvećim potencijalom, jačajući njihovu konkurentnost, investicioni kapacitet i prisustvo u italijanskim i evropskim lancima dobavljača. Među mnogim izuzetnim kompanijama koje smo upoznali, deset izabranih u okviru Imprese Vincenti inicijative oličavaju ovaj put: to su kompanije snažno ukorenjene u svojim lokalnim sredinama, ali već sposobne da posluju unutar šire industrijske geografije. Podrška njihovom rastu znači doprinos integrisanijem, međunarodnijem i konkurentnijem proizvodnom ekosistemu.”

Pročitaj još

U Trendu