Connect with us

Domaće

Solarni paneli na balkonima donose uštedu do 30 odsto, cena sistema od 500 evra

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

Published

on

pexels-photo-35691079

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

U Srbiji još uvek ne postoji posebna regulativa za instalaciju mini solarnih sistema na balkonima i fasadama, iako se ovakvi kompaktni fotonaponski sistemi masovno koriste u evropskim zemljama poput Nemačke. U Nemačkoj je dozvoljeno postavljanje pojedinačnih sistema do snage od 800W, a paneli se mogu nabaviti u trgovinama ili poručiti preko interneta uz jednostavnu onlajn registraciju.

Ovi sistemi, koji najčešće sadrže jedan ili dva panela povezane direktno na utičnicu, omogućavaju domaćinstvima da proizvedenu električnu energiju koriste za sopstvenu potrošnju, bez potrebe za posebnom dozvolom. U Srbiji, međutim, ovakvi sistemi nisu posebno prepoznati i svrstavaju se u postojeće kategorije kao što su kupci-proizvođači, što značajno komplikuje proces instalacije i povećava troškove zbog neadekvatne regulative.

Prema podacima, za solarne kapacitete veće od 10,8kW u Srbiji je neophodno ishodovati građevinsku dozvolu, dok je priključenje solarnih kapaciteta trenutno privremeno obustavljeno. Stručnjaci za obnovljive izvore energije smatraju da bi Srbija trebalo da pojednostavi proces i omogući za sisteme do 800W samo onlajn registraciju, kao što je to slučaj u Nemačkoj.

Balkonski solarni paneli mogu doneti do 30 odsto uštede na računu za struju. Cena jednog sistema sa jednim do tri modula u Nemačkoj iznosi od 400 do 1.200 evra. Ako je cena električne energije između 30 i 50 centi po kilovat-satu, investicija se vraća kroz šest do devet godina, pokazuju analize Nemačke asocijacije za solar BSW Solar. Ovi paneli mogu pokriti između 10 i 15 odsto ukupne potrošnje električne energije domaćinstva, a godišnja proizvodnja zavisi od jačine sunca i orijentacije panela.

U centralnoj Evropi, panel od 400 vati može proizvesti do 400 kilovat-sati godišnje, dok u sunčanijim regionima, kao što su Afrika ili Australija, proizvodnja dostiže i 800 kilovat-sati godišnje. Optimalna orijentacija je prema jugu, pod odgovarajućim uglom. Ovakvi sistemi su pored Nemačke popularni u Španiji, Italiji, Poljskoj i Francuskoj, dok su zabranjeni samo u Belgiji i Mađarskoj.

Stručnjaci navode da bi, u srpskim uslovima, balkonski solarni sistemi mogli da se isplate za tri do četiri godine, u zavisnosti od zone potrošnje. Cena opreme iznosi od 500 do 700 evra, a dobro osunčan balkon sa sistemom od 800W može mesečno proizvesti između 90 i 150 kilovat-sati. Povrat investicije je moguć za tri godine u plavoj zoni, četiri godine u zelenoj, dok je u crvenoj zoni period povrata i kraći.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Državni data centar Kragujevac detektovao 2,6 miliona sajber napada u martu

Srbija na drugom mestu u Evropi po digitalnoj upravi, prosečno vreme detekcije incidenata svedeno na pet minuta

Published

on

By

Srbija na drugom mestu u Evropi po digitalnoj upravi, prosečno vreme detekcije incidenata svedeno na pet minuta

Državni data centar u Kragujevcu, prema navodima Kancelarije za IT i eUpravu, predstavlja najbezbednije mesto za čuvanje podataka u jugoistočnoj Evropi. Direktor Kancelarije, Mihailo Jovanović, izjavio je da je prosečno vreme detekcije incidenata u bezbednosno-operativnom centru svedeno na svega pet minuta, dok prosečno vreme reakcije iznosi oko tri sata. Ove podatke izneo je na konferenciji “Sajber bezbednost u Srbiji danas: Ekosistem i tržište rada” održanoj početkom juna 2026. godine.

U Srbiji je, prema rečima ambasadora Velike Britanije Edvarda Fergusona, tokom marta ove godine zabeleženo 2,6 miliona sajber napada. Ferguson je naglasio da je Srbija lider u digitalnoj upravi, zauzimajući drugo mesto u Evropi i šesto u svetu prema merilima Svetske banke.

Mihailo Jovanović istakao je da je Srbija među prvim državama u Evropi koje su implementirale naprednu veštačku inteligenciju u sistem sajber bezbednosti. Najavio je da će u septembru biti otvoren nacionalni bezbednosni operativni centar u inovacionom distriktu u Kragujevcu, koji će imati nove kapacitete za rad analitičara, sajber inženjera i napredne laboratorije. Paralelno sa tim, biće osnovana nova kancelarija za informacionu bezbednost radi jačanja institucionalnog okvira.

Predstavljeni su i mapa ekosistema sajber bezbednosti u Srbiji i Studija o tržištu rada, koje su, prema Jovanoviću, ključni alati za jačanje kapaciteta države, privrede i stručne zajednice. “Oni će nam pomoći da još preciznije prepoznamo potrebe tržišta i nastavimo da razvijamo okruženje koje podstiče inovacije, znanje i saradnju”, izjavio je Jovanović.

Stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, Jakup Beriš, naveo je da je tokom prethodne decenije napravljen značajan iskorak u digitalnoj transformaciji Srbije. On je dodao da potražnja za sajber profesionalcima prevazilazi ponudu, dok žene čine samo četvrtinu radne snage u ovom sektoru.

U martu su zabeleženi napadi na dve velike državne institucije – Telekom Srbija i Agenciju za privredne registre (APR), dok su prethodne godine napadnuti Republički geodetski zavod, Elektroprivreda Srbije i javne službe u Novom Sadu. Prema analizi kompanije Kaspersky, državni sektor je drugu godinu zaredom najčešća meta sajber napada ispred industrije i IT sektora, što dovodi do krađe podataka o građanima i narušavanja kritične digitalne infrastrukture.

Konferencija je organizovana u okviru projekta “Jačanje sajber otpornosti Srbije”, koji realizuje UNDP u saradnji sa Kancelarijom za IT i eUpravu i uz podršku ambasade Velike Britanije u Beogradu.

Pročitaj još

Domaće

Italija ulaže 200 miliona evra zaplenjenih od mafije u bezbednost železnice

Srbija od 2009. do 2024. oduzela imovinu vrednu 45 milijardi dinara, ali većina još nije trajno u vlasništvu države

Published

on

By

Srbija od 2009. do 2024. oduzela imovinu vrednu 45 milijardi dinara, ali većina još nije trajno u vlasništvu države

Italijanska vlada odlučila je da 200 miliona evra, zaplenjenih od mafije nakon dugogodišnjih istraga, investira u unapređenje bezbednosti železničkog saobraćaja. Novac je pronađen posle 20 godina istrage imovine jednog od najpoznatijih trgovaca drogom iz sicilijanske mafije, Matea Mesine Denara, a sredstva su bila raspoređena u “poreskim rajevima”, bankama, luksuznim hotelima i kriptovalutama širom više država.

U Srbiji se takođe primenjuje Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim delom, prvi put usvojen 2008. godine, sa početkom primene od 2009. godine. Prema izveštaju Državne revizorske institucije, ukupna vrednost imovine oduzete u krivičnim postupcima od 2009. do kraja 2024. godine premašuje 45 milijardi dinara (oko 380 miliona evra). Međutim, najveći deo te sume – 41,37 milijardi dinara (oko 352 miliona evra) – odnosi se na privremeno oduzetu imovinu, dok je vrednost trajno oduzete imovine na osnovu pravosnažnih presuda oko 4,22 milijarde dinara (35 miliona evra).

Upravljanje oduzetom imovinom donelo je Srbiji tokom 2024. godine prihod od oko 93 miliona dinara putem zakupa privremeno oduzete imovine, dok je od trajno oduzete imovine ostvareno još oko 266 miliona dinara. Ukupno je u javne prihode uplaćeno približno 359 miliona dinara, odnosno nešto više od tri miliona evra.

Novac od trajno oduzete imovine ima zakonom određenu namenu. Devizna sredstva i efektivni strani novac uplaćuju se na poseban račun kod Narodne banke Srbije, a dinarska sredstva na račune javnih prihoda Republike Srbije. Istovremeno, Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom ima značajne troškove vezane za čuvanje i održavanje imovine, uključujući struju, grejanje, porez, osiguranje i redovno održavanje.

Programski direktor organizacije „Transparentnost Srbija“ Nemanja Nenadić ističe da su u Srbiji retke situacije kada se unapred zna za koju će namenu biti utrošen određeni budžetski prihod. Prema njegovim rečima, prihodi od prodaje imovine oduzete od kriminala ulivaju se u opšti budžet, pa nije moguće precizno pratiti da li su korišćeni za infrastrukturu, plate ili otplatu dugova. Nenadić navodi: „Pretpostavljam da je u Italiji sistem drugačiji, i da se o nameni ovih sredstava donosi posebna odluka Vlade. Takav koncept ima smisla, pošto je reč o vanrednim prihodima, čiji se obim ne može unapred planirati, i koji onda može da se usmeri na rešavanje nekih akutnih problema.“

Na pitanje da li bi model Italije mogao da bude primenjen i u Srbiji, kako bi sredstva od oduzete imovine bila uložena u železnicu i time smanjeno zaduživanje, Nenadić napominje da finansiranje infrastrukture zahteva da sredstva budu dostupna baš u trenutku izvođenja ili završetka radova.

Podaci pokazuju da je proces donošenja pravosnažnih odluka u vezi sa oduzetom imovinom spor, što utiče na budžetske prihode i visinu troškova države. Efikasnije sudske procedure i preciznije upravljanje prihodima od oduzete imovine mogli bi da doprinesu većoj koristi za javni interes.

Pročitaj još

Domaće

Cena srebra pala 40 odsto na 74 dolara po unci od januara do maja

Industrijska potražnja za srebrom očekuje se da padne na 640 do 650 miliona unci, najniži nivo u četiri godine

Published

on

By

Industrijska potražnja za srebrom očekuje se da padne na 640 do 650 miliona unci, najniži nivo u četiri godine

Srebro je tokom prva četiri meseca 2026. godine izgubilo čak 40 odsto vrednosti na svetskim berzama, što je dovelo do značajnog pada sa rekordnih 118 dolara na 74 dolara po unci. Za razliku od zlata, koje je zadržalo veći deo prethodnog rasta uprkos korekciji od 20 odsto, srebro je pokazalo veću volatilnost i osetljivost na ekonomske promene.

Industrijski segment, koji čini više od polovine svetske tražnje za srebrom, suočava se sa padom. Prema procenama Silver Institutea i Metals Focusa, industrijska potražnja za srebrom ove godine će pasti između dva i tri odsto, na oko 640 do 650 miliona unci, što je najniži nivo u poslednje četiri godine. Ovaj pad se najviše povezuje sa smanjenjem kupovine u sektoru solarne energije, gde proizvođači prelaze na materijale poput bakra kako bi smanjili troškove.

U januaru je odnos cene zlata i srebra (gold-to-silver ratio) pao na 50, što je najniži nivo u više od decenije, ukazujući na to da je cena srebra rasla brže od zlata bez snažnog fundamentalnog osnova. Do kraja maja, ovaj odnos se popeo na 63, prateći pad optimizma na tržištu. U 2025. godini, tražnja za srebrom je bila povećana zahvaljujući industrijama poput veštačke inteligencije, data centara, električnih vozila i solarne energije, ali je cena više rasla zbog očekivanja nego stvarne potrošnje.

Za razliku od zlata, koje podržavaju kupovine centralnih banaka i geopolitički rizici, vrednost srebra zavisi pre svega od industrijske aktivnosti. Proizvođači solarnih panela i elektronike ne kupuju srebro zbog rasta cene, već iz proizvodnih potreba, što znači da visoka cena podstiče traženje alternativa. Kineski proizvođači ubrzavaju prelazak na tehnologije koje koriste manje srebra ili ga potpuno zamenjuju drugim materijalima.

Rat između SAD, Izraela i Irana, zatvaranje Ormuskog moreuza i rast cena energenata nisu podstakli rast vrednosti srebra kao što se očekivalo. Naprotiv, rast cena nafte povećao je inflatorna očekivanja i mogućnost da Federalne rezerve duže zadrže visoke kamatne stope, što je imalo negativan uticaj i na zlato i na srebro, ali je srebro pretrpelo veći udar zbog svoje industrijske komponente.

Srebro je tako zabeležilo drugi uzastopni pad industrijske tražnje, nakon što je i tokom 2025. godine zabeleženo slabljenje potrošnje u pojedinim segmentima. To pokazuje da industrijska tražnja ima svoju granicu kada je reč o visokoj ceni, a tržište se brzo prilagođava novim uslovima, što srebro čini znatno rizičnijom investicijom u poređenju sa zlatom.

Pročitaj još

U Trendu