Connect with us

Domaće

Lufthansa obustavlja sve letove iz Frankfurta i Minhena, štrajk zahvata 19.000 radnika

Štrajk počinje od sutra, dok kontrolori leta na 14 španskih aerodroma stupaju u obustavu rada 17. aprila u ponoć

Published

on

pexels-photo-19821053

Štrajk počinje od sutra, dok kontrolori leta na 14 španskih aerodroma stupaju u obustavu rada 17. aprila u ponoć

Nemačka aviokompanija Lufthansa najavila je obustavu svih letova iz Frankfurta i Minhena od sutra, nakon što je oko 19.000 stjuardesa glasalo za štrajk krajem marta. Istovremeno, 800 zaposlenih u podružnici Sitilajn, koja je predviđena za zatvaranje 2027. godine, zahtevalo je poseban socijalni plan, ali je menadžment odbio pregovaračku ponudu.

Štrajk, koji je organizovao sindikat kabinskog osoblja UFO, obuhvatiće i devet nemačkih aerodroma: Frankfurt, Minhen, Hamburg, Bremen, Štutgart, Keln, Dizeldorf, Berlin i Hanover. Očekuju se brojna otkazivanja i kašnjenja letova, posebno u vreme kada se završava sezona uskršnjih praznika. Kabinsko osoblje traži nove kolektivne ugovore, bolje planiranje radnih smena i duže otkazne rokove.

Lufthansa je navela da će štrajk značajno uticati na putnike koji se vraćaju sa odmora. Predsednik sindikata Joakim Vaskez Burger izjavio je: „Ova situacija je mogla da se izbegne – odgovornost je na upravi Lufthanze, koja nije uspela ni da predstavi pregovaračku ponudu“. Uprava kompanije poručila je: „Održiva rešenja mogu da se pronađu samo kroz dijalog, štrajkovi moraju uvek da ostanu poslednje sredstvo“, uz poziv sindikatu na nastavak pregovora.

Paralelno, Sindikat kontrolora leta (USCA) i Radnička komisija (CCOO) u Španiji najavili su obustavu rada na 14 aerodroma pod upravom SAERCO, počev od 17. aprila u ponoć i to na neodređeno vreme. Štrajk pogađa aerodrome Lanzarote, Fuerteventura, La Palma, El Hiro, La Gomera, Sevilja, Herez (Kadiz), Kvatro Vintos (Madrid), Vigo (Galicija), Korunja, Kasteln-Kosta Azahar (Valensija), Burgos, Hueska i Sijudad Real.

Glavni razlozi štrajka u Španiji su nedostatak osoblja, preopterećenost i neredovni rasporedi. Sindikati navode da su morali često da improvizuju organizaciju rada i da su česte promene smena uticale na privatni život zaposlenih. Takođe, traže povećanje broja zaposlenih, ukidanje dežurstava i promene rasporeda u poslednjem trenutku, kao i garanciju obaveznih godišnjih odmora.

Putnicima se savetuje da redovno proveravaju status svojih letova zbog mogućih kašnjenja i otkazivanja, kako u Nemačkoj, tako i na španskim aerodromima koje je zahvatila ova radnička akcija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Prosečni izdaci domaćinstava porasli 11,8 odsto, inflacija iznosila 3,8 odsto u 2025.

Prihodi domaćinstava dostigli 109.136 dinara, izdaci za hranu i piće čine 36,6 odsto ukupne potrošnje

Published

on

By

Prihodi domaćinstava dostigli 109.136 dinara, izdaci za hranu i piće čine 36,6 odsto ukupne potrošnje

Prosečni mesečni izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava u Srbiji tokom prošle godine iznosili su 109.787 dinara (oko 936 evra), što predstavlja nominalni rast od 11,8 odsto u poređenju sa 2024. godinom, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Istovremeno, mesečni prihodi domaćinstava povećani su za 11,7 odsto na 109.136 dinara (oko 960 evra). Međutim, zvanična godišnja inflacija za 2025. iznosila je 3,8 odsto.

U gradskim naseljima prosečni prihodi domaćinstava iznosili su 110.805 dinara, što je rast od 11,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok su izdaci za ličnu potrošnju dostigli 111.331 dinar, takođe sa rastom od 11,6 odsto. Domaćinstva u ostalim naseljima ostvarila su prihode od 106.050 dinara, što je povećanje od 12,0 odsto, dok su izdaci za potrošnju iznosili 106.906 dinara, uz rast od 12,2 odsto nominalno.

Najveći deo prihoda domaćinstava u novcu i naturi činili su prihodi iz redovnog radnog odnosa (54,8 odsto), a zatim penzije sa 29,8 odsto. Prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova iznosili su 3,8 odsto, dok su prihodi od naturalne potrošnje činili 2,4 odsto prihoda. Prihodi van redovnog radnog odnosa i primanja od socijalnog osiguranja činili su po 2,3 odsto, a 4,6 odsto poticalo je iz ostalih izvora.

U strukturi lične potrošnje, izdaci za hranu i bezalkoholna pića činili su 36,6 odsto ukupne potrošnje domaćinstava, dok su izdaci za stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva iznosili 16,1 odsto. Sledili su izdaci za transport sa 9,0 odsto, lične predmete i usluge sa 6,0 odsto, komunikacije sa 5,5 odsto, rekreaciju i kulturu sa 5,3 odsto, odeću i obuću sa 4,7 odsto, alkoholna pića i duvan sa 4,4 odsto, zdravlje sa 4,0 odsto, dok su izdaci za ostale grupe potrošnje činili 8,4 odsto.

Ovi podaci pokazuju da je rast troškova domaćinstava znatno premašio zvaničnu stopu inflacije, dok su prihodi domaćinstava nominalno pratili rast izdataka.

Pročitaj još

Domaće

Privreda Srbije beleži rast BDP-a od 1,9 odsto, industrijska proizvodnja u padu

Budžetski deficit dostigao 70,5 milijardi dinara, izvoz automobila 827,9 miliona evra

Published

on

By

Budžetski deficit dostigao 70,5 milijardi dinara, izvoz automobila 827,9 miliona evra

Srpska privreda zabeležila je rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,9 odsto u prva dva meseca 2026. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine, navodi se u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Ovaj rezultat predstavlja povećanje od 0,9 procentnih poena u odnosu na početak 2025. godine, dok su glavni pokretači rasta bili sektori usluga, građevinarstva i neto poreza, dok je industrijska proizvodnja zabeležila negativan doprinos.

Prema podacima MAT-a, industrijska proizvodnja u februaru je pala za 0,3 odsto na godišnjem nivou. Prerađivačka industrija ostvarila je rast od 1,2 odsto, dok su rudarstvo i sektor energetike zabeležili pad od devet odsto, odnosno 1,6 odsto. Na slabije rezultate industrije uticali su geopolitički faktori, problemi u radu pančevačke rafinerije i manji broj radnih dana u odnosu na isti mesec prošle godine.

Kumulativni podaci za prva dva meseca 2026. pokazuju pad industrije u svim ključnim segmentima: rudarstvo je zabeležilo pad od 5,7 odsto, prerađivačka industrija 5,6 odsto, a energetika 1,2 odsto. S druge strane, promet u maloprodaji u februaru bio je realno veći za 4,6 odsto u odnosu na prošlu godinu, a prosečna neto zarada u januaru porasla je nominalno za 10,2 odsto, odnosno realno za 7,6 odsto.

Spoljnotrgovinska razmena pokazala je blago poboljšanje – izvoz robe porastao je za 1,6 odsto, dok je uvoz smanjen za 3,5 odsto, čime je pokrivenost uvoza izvozom porasla na oko 85 odsto, u odnosu na 80,7 odsto godinu dana ranije. Najveći udeo u izvozu prerađivačke industrije imaju motorna vozila i prikolice, sa izvozom od 827,9 miliona evra i učešćem od 15,6 odsto, a slede osnovni metali (490,5 miliona evra) i prehrambeni proizvodi (459,4 miliona evra). Glavna tržišta za automobilski sektor su Italija sa 67 odsto izvoza i Nemačka sa 12 odsto.

Inflacija u februaru iznosila je 2,5 odsto i ostala relativno stabilna. U poređenju sa zemljama Evropske unije, Srbija se nalazi među državama sa nižim rastom cena, pošto je sedam od 27 članica imalo veću inflaciju, uključujući Rumuniju, Slovačku i Hrvatsku.

Fiskalni pokazatelji ukazuju na pogoršanje – budžetski deficit u prva dva meseca iznosio je 70,5 milijardi dinara, što je za 44,8 milijardi više nego u istom periodu prethodne godine. Struktura izvoza pokazuje fleksibilnost domaće privrede, ali i izvesnu zavisnost od spoljne tražnje.

Pročitaj još

Domaće

Poreska uprava uvodi elektronsku registraciju obveznika van APR sistema

Elektronska prijava za dodelu PIB, izmenu i brisanje podataka sada dostupna državnim organima, sindikatima i nerezidentima

Published

on

By

Elektronska prijava za dodelu PIB, izmenu i brisanje podataka sada dostupna državnim organima, sindikatima i nerezidentima

Poreska uprava je omogućila elektronsku registraciju, izmenu podataka i brisanje poreskih obveznika koji nisu registrovani u Agenciji za privredne registre (APR), saopšteno je 9. aprila 2026. godine. Ova usluga, dostupna na portalu ePorezi, namenjena je državnim organima i organizacijama, sindikatima, obrazovnim ustanovama, verskim organizacijama, fondovima, advokatima, javnim beležnicima, kao i nerezidentnim fizičkim i pravnim licima.

Prema zvaničnim informacijama, korisnici koji nisu u APR-u sada mogu elektronski podnositi registracione prijave za dodelu poreskog identifikacionog broja (PIB), kao i zahteve za promenu podataka i brisanje iz evidencije poreskih obveznika. Na internet stranici Poreske uprave, u sekcijama Pravna lica, Preduzetnici, Fizička lica i Nerezidenti, kao i u delu ePorezi/Uputstva i obrasci, dostupno je detaljno korisničko uputstvo za podnošenje prijava za registraciju, promenu podataka i brisanje poreskih obveznika van APR-a.

Poreska uprava ističe da elektronske usluge omogućavaju jednostavnije, brže i efikasnije izvršavanje poreskih obaveza, te poziva sve obveznike koji nisu registrovani u APR-u da koriste ove digitalne mogućnosti kako bi unapredili svoju poresku administraciju.

Pročitaj još

U Trendu