Connect with us

Svet

Istraga nestanaka na Long Ajlandu otkrila više tela kod Gilgo Biča

Policija Njujorka potvrdila pronalazak više žrtava tokom pretrage, istraga i dalje u toku

Published

on

pexels-photo-10365935-1

Policija Njujorka potvrdila pronalazak više žrtava tokom pretrage, istraga i dalje u toku

Potraga za nestalom ženom na Long Ajlandu u saveznoj državi Njujork 2010. godine dovela je do otkrića više ljudskih ostataka u blizini Gilgo Biča. Prema navodima lokalne policije, slučaj je započeo 1. maja 2010. godine kada je Šanan Gilbert, 23-godišnja žena koja je radila kao eskort, nestala nakon što je uputila hitan poziv policiji, navodeći da se oseća ugroženo u klijentovoj kući. Ubrzo nakon njenog nestanka, policija je pokrenula opsežnu potragu, koja tokom narednih meseci nije dala rezultate u vezi sa njenom sudbinom.

U decembru 2010. godine, tokom pretrage terena uz Gilgo Bič, policijski službenik sa službenim psom pronašao je ljudske ostatke. Međutim, utvrđeno je da pronađeno telo nije pripadalo nestaloj Gilbert. Daljom istragom, u istoj oblasti pronađena su tela još četiri žene, koje su kasnije identifikovane kao Morin Brainard-Barnes, Amber Kostelo, Megan Voterman i Melisa Bartelmi. Ove žrtve su postale poznate kao „Gilgo četvorka“, a policija je saopštila da su sve bile niskog rasta, u dvadesetim godinama, i da su radile kao online eskorti. Prema izjavama tadašnjeg načelnika detektiva Dominika Varonija, postojale su upadljive sličnosti među žrtvama – sve su bile visine oko 150 cm i težine oko 45 kg, dok je većina tela bila umotana u džakove.

Pronalazak više tela u kratkom vremenskom periodu naveo je istražitelje na sumnju da je reč o delovanju serijskog ubice. Policija Njujorka je nastavila istragu u saradnji s regionalnim i federalnim organima, fokusirajući se na moguće povezanosti među žrtvama, kao i na način života i poslednje poznate kontakte, s obzirom na to da su sve žene radile putem interneta.

Slučaj nestanka Šanan Gilbert ostao je otvoren, dok je istraga pronalaska ostalih žrtava proširena i na druge nestale osobe u toj oblasti. Lokalna policija je tokom istrage izjavila da su pretrage terena nastavljene i u narednim mesecima, ali novih informacija o nestaloj Gilbert nije bilo odmah nakon pronalaska tela „Gilgo četvorke“.

Istraga je tokom narednih godina privukla pažnju javnosti i medija, dok su nadležne službe nastavile da prikupljaju dokaze i prate moguće tragove. U zvaničnim izveštajima nije naveden tačan broj pronađenih žrtava, niti detalji o osumnjičenima tokom prvih faza istrage. Policija je saopštila da nastavlja rad na rasvetljavanju svih slučajeva povezanih s nestancima i pronalascima tela na Long Ajlandu, dok porodice žrtava i dalje čekaju odgovore.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

EPA povukla ključnu odluku o klimatskim regulacijama, Zeldin se obratio skepticima

EPA zvanično ukinula pravnu osnovu za regulisanje emisija, direktor Zeldin istakao promenu politike na konferenciji

Published

on

By

EPA zvanično ukinula pravnu osnovu za regulisanje emisija, direktor Zeldin istakao promenu politike na konferenciji

Administrator Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) SAD, Li Zeldin, obratio se 8. aprila 2026. godine na konferenciji posvećenoj skepticizmu prema klimatskim promenama, potvrdivši povlačenje tzv. “endangerment finding” odluke iz 2009. godine. Ova odluka prethodno je služila kao temelj za federalne propise usmerene na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Zeldin je u svom izlaganju naveo da povlačenje ove odluke predstavlja prekid sa višegodišnjom praksom koju su, prema njegovim rečima, oblikovali politički i ekološki faktori iz prethodnih administracija.

Konferenciju je organizovao Heartland Institute, istraživačka organizacija koja izražava skepticizam prema standardnoj naučnoj oceni klimatskih promena. U svom govoru, Zeldin je poručio prisutnima da je došlo vreme za, kako je rekao, “slavlje opravdanosti” kritika upućenih na račun ranijih klimatskih politika. On je istakao da je ukidanje odluke iz 2009. godine rezultat promene pristupa vlade predsednika Donalda Trampa prema klimatskim i ekološkim propisima.

EPA je ranije ove godine zvanično povukla “endangerment finding”, naučnu procenu prema kojoj su emisije gasova sa efektom staklene bašte predstavljale rizik po javno zdravlje, što je omogućavalo regulaciju industrijskih izvora zagađenja. Nova administracija argumentovala je da prethodna odluka negativno utiče na industriju i ekonomiju, kao i da su prethodne vlasti prema njihovom stavu zloupotrebile naučne podatke u cilju postizanja regulatornih ciljeva.

Zeldin je na konferenciji naglasio ulogu skeptičnih stručnjaka i organizacija koje su, kako je naveo, “bile na prvoj liniji” protiv uvođenja odluke 2009. godine. Prema njegovim rečima, povlačenje ove regulative predstavlja potvrdu njihovih tadašnjih stavova.

Promena politike EPA deo je šireg preusmeravanja američke administracije u odnosu na prethodne pristupe zaštiti životne sredine. Tokom poslednjih godina, EPA je revidirala ili ukinula više desetina propisa koji su se odnosili na zaštitu vazduha i vode, a zvaničnici su saopštili da agencija nema zakonska ovlašćenja za regulisanje klimatskih promena na način kako je to ranije činjeno.

Ove promene izazvale su različite reakcije u stručnim i političkim krugovima, a šira diskusija o budućnosti klimatskih politika i dalje traje. Nije bilo izveštaja o reakcijama protivnika ovog poteza na samoj konferenciji, dok međunarodni posmatrači ukazuju na potencijalne posledice za globalne napore u borbi protiv klimatskih promena.

Pročitaj još

Svet

Suđenje muškarcu u Nemačkoj zbog višestrukog zlostavljanja dece tokom sedam godina

Tužilaštvo vodi postupak protiv 46-godišnjeg osumnjičenog, pronađeni brojni dokazi i digitalni materijal

Published

on

By

Tužilaštvo vodi postupak protiv 46-godišnjeg osumnjičenog, pronađeni brojni dokazi i digitalni materijal

Muškarac iz Nemačke, star 46 godina, nalazi se pred sudom zbog sumnje da je tokom sedam godina zlostavljao svoju usvojenu ćerku i sina, prema informacijama tužilaštva. Prema optužnici, zlostavljanje je počelo kada je dečak imao 13, a devojčica 10 godina.

Tužiteljka je navela da je osumnjičeni u više navrata zlostavljao usvojenu ćerku, ukupno 973 puta, a slučajevi su se dešavali i u školi u kojoj je radio kao čistač. Prema navodima istrage, osumnjičeni je snimao i fotografisao žrtvu tokom zlostavljanja, a zloupotreba je uključivala i druge oblike prinude.

Tužilaštvo je navelo da je osumnjičeni zlostavljao i svog sina, primoravajući ga da vrši određene radnje nad polusestrom. Takođe, osumnjičeni je kontaktirao maloletne prijatelje svoje usvojene ćerke putem društvenih mreža i tražio od njih kompromitujuće fotografije, koje je potom koristio za ucenjivanje.

Tokom pretresa, policija je pronašla 160 sati materijala sa zabranjenim sadržajem na uređajima osumnjičenog. Sudski proces je u toku, a postupak vodi nadležno tužilaštvo.

“Mislio sam da sam sve video. Ovo nadmašuje sve što je ikada došlo pred ovaj sud”, izjavio je sudija u toku suđenja.

Istraga traje, a prema rečima tužilaštva, žrtve su zaštićene tokom postupka i pošteđene dodatnog svedočenja.

Pročitaj još

Svet

Čak Šumer kritikovao Donalda Trampa zbog vojne politike prema Iranu

Vođa manjine u Senatu izneo tvrdnje na društvenim mrežama, navodeći da je Amerika u gorem položaju nego ranije

Published

on

By

Vođa manjine u Senatu izneo tvrdnje na društvenim mrežama, navodeći da je Amerika u gorem položaju nego ranije

Vođa manjine u Senatu Sjedinjenih Američkih Država, demokrata Čak Šumer, javno je kritikovao predsednika Donalda Trampa, navodeći da su Sjedinjene Države sada u lošijem položaju nego u vreme kada je Tramp započeo vojnu intervenciju prema Iranu. Ova izjava data je 8. aprila 2026. godine u Vašingtonu, a Šumer je svoja zapažanja podelio putem društvenih mreža.

U svojoj objavi, Šumer je istakao da je, prema njegovim tvrdnjama, aktuelna američka politika prema Iranu dovela do značajnih ekonomskih i bezbednosnih posledica, navodeći da je cena vojne intervencije iznosila 44 milijarde dolara, dok je cena goriva premašila 4 dolara po galonu. On je takođe upozorio da bi eventualno ponovno pokretanje vojnog sukoba dodatno pogoršalo stanje u zemlji.

“Trump je vojni kreten. Njegov rat, sa cenom od 44 milijarde dolara i gorivom od preko 4 dolara, učinio nas je danas gorima nego što smo bili kada ga je započeo. Ako ponovo pokrene ovaj rat, bićemo u još gorem stanju. Moramo usvojiti našu rezoluciju o ratnim ovlašćenjima kako bismo ovaj rat okončali za stalno”, naveo je Šumer u objavi.

Za sada nema zvaničnog odgovora iz kabineta predsednika Trampa na ove optužbe, dok se u političkim krugovima nastavljaju rasprave o mogućem usvajanju rezolucije o ratnim ovlašćenjima. Dalji razvoj situacije pratiće se u narednim danima.

Pročitaj još

U Trendu