Connect with us

Domaće

Globalna cena nafte pala 13 odsto na 94,80 dolara nakon sporazuma SAD i Irana

Američka nafta zabeležila pad od 15 odsto na 95,75 dolara, azijski berzanski indeksi u snažnom porastu

Published

on

person holding black corded device Photo by Erik Mclean

Američka nafta zabeležila pad od 15 odsto na 95,75 dolara, azijski berzanski indeksi u snažnom porastu

Cene nafte na svetskom tržištu zabeležile su značajan pad nakon postizanja dvonedeljnog uslovnog sporazuma o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kojim je predviđeno ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuški moreuz. Cena referentne sirove nafte Brent smanjena je za oko 13 odsto i iznosi 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta pala za više od 15 odsto na nivo od 95,75 dolara po barelu, kako su preneli međunarodni mediji.

Uprkos padu, nove cene nafte i dalje su više nego što su bile pre početka sukoba 28. februara, kada se nafta prodavala za oko 70 dolara po barelu. Prethodnih nedelja, cene energije rasle su usled ozbiljnih poremećaja u snabdevanju naftom i gasom sa Bliskog istoka, nakon što je Iran zapretio napadima na brodove u Ormuškom moreuzu kao odgovor na američke i izraelske vazdušne udare.

Objava sporazuma pozitivno se odrazila na berzanske indekse u azijsko-pacifičkom regionu. Japanski Nikei 225 porastao je za 5 odsto, južnokorejski Kospi za skoro 6 odsto, hongkonški Hang Seng za 2,8 odsto, dok je australijski ASX 200 skočio za 2,7 procenata. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenim mrežama da je pristao da obustavi bombardovanje Irana na dve nedelje, pod uslovom da Teheran odmah i bezbedno otvori Ormuški moreuz.

Analitičari navode da je Vašington oprezan zbog mogućnosti da bi dalje eskalacije mogle izazvati nagli rast cena energije i ozbiljne ekonomske posledice. Tokom primirja očekuje se da deo tankera koji su čekali u blizini moreuza nastavi plovidbu, što bi moglo da donese olakšanje tržištima u narednim nedeljama. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će oporavak proizvodnje energije na Bliskom istoku biti moguć tek nakon trajnog mirovnog sporazuma, dok bi sanacija oštećene infrastrukture mogla da traje mesecima.

Prema procenama kompanije Rystad Energy, obnova štete u energetskom sektoru mogla bi da premaši 25 milijardi dolara i potraje godinama. Sukob je posebno pogodio azijske zemlje koje se u velikoj meri oslanjaju na energente iz Persijskog zaliva. Filipini su krajem marta proglasili nacionalnu energetsku vanrednu situaciju nakon što su cene goriva više nego udvostručene. U regionu su avio-kompanije povećale cene karata i smanjile broj letova zbog rasta cena mlaznog goriva, dok su vlade i kompanije najavile mere za ublažavanje posledica visokih cena i nestašica goriva.

Stručnjaci ocenjuju da će biti potrebno određeno vreme da se tržište energije stabilizuje i cene vrate na nivoe pre izbijanja sukoba.

Domaće

EU fondovi podržali razvoj NeuroBlast uređaja, Katapult akcelerator obezbedio finansiranje

Katapult program omogućio domaćem startapu podršku za inovaciju, EIC fond ulagao sa više od 4 milijarde evra

Published

on

By

Katapult program omogućio domaćem startapu podršku za inovaciju, EIC fond ulagao sa više od 4 milijarde evra

Kompanija NeuroBlast, sa podrškom evropskih programa, realizovala je razvoj inovativnog uređaja za kućnu rehabilitaciju, što je omogućeno kroz Katapult akcelerator i Fond za inovacionu delatnost. Ključnu ulogu imala je finansijska i mentorska pomoć iz EU, dok je Evropski investicioni fond za inovacije (EIC) tokom 2020. godine ulagao više od 4 milijarde evra u deep tech sektor.

Osnivač NeuroBlasta, Marko Grujić, ističe da je ideja rođena iz lične potrebe – nakon što je njegovoj supruzi Mariji 2017. godine dijagnostikovana multipla skleroza, porodična svakodnevica postala je okrenuta rehabilitaciji. Prvi prototip uređaja nastao je u njihovom domu, a ubrzo je uz program Katapult NeuroBlast dobio finansijsku podršku, pristup mentorima i kontakte, što je ubrzalo prelazak sa ideje na tržišni proizvod.

Katapult akcelerator, deo Fonda za inovacionu delatnost, omogućio je razvoj uređaja u skladu sa svetskim standardima. Grujić navodi: „Program Katapult nam je bio prekretnica. Nismo dobili samo finansijsku podršku – dobili smo mentore, kontakte i pomoć da uređaj razvijemo u skladu sa svetskim standardima. Zahvaljujući EU mnogo brže smo prešli taj put od ‘ideje u garaži’ do pravog biznis modela.“

NeuroBlast kombinuje terapiju sa video igrama i vizuelnom stimulacijom, podstičući korisnike da kroz igru ponavljaju pokrete oštećenih ekstremiteta. EU nedelja mogućnosti, koja počinje 20. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, posvećena je biznisu i inovacijama, a na prvom danu učesnici će imati priliku da saznaju više o finansiranju, tehničkoj podršci i povezivanju sa drugim inovatorima.

Glavni govornik biće Auvo Kajkonen iz Evropske investicione banke, koji vodi aktivnosti iz oblasti tehnološke procene i podrške ulaganju rizičnog kapitala kroz EIC fond. Fond, osnovan sa više od 4 milijarde evra kapitala, predstavlja ključni instrument Evropske komisije za skaliranje disruptivnih inovacija. Fokus izlaganja biće na deep tehnologijama, veštačkoj inteligenciji i novim regulatornim okvirima u EU.

Događaj takođe uključuje prezentaciju digitalne platforme Stećakland, koja koristi VR tehnologiju za očuvanje i prezentaciju srednjovekovnih spomenika. Tokom svih dana biće dostupne Networking i Speed Dating zone, gde posetioci mogu kroz direktan kontakt sa predstavnicima programa dobiti savete o finansiranju i razvoju projekata. Prijave su obavezne putem mejla office@eumogucnosti.rs.

Pročitaj još

Domaće

CapVest preuzeo većinski udeo u STADA grupi, Hemofarm dobio novog vlasnika

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Published

on

By

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Investiciona firma CapVest Partners LLP iz Londona je krajem marta zvanično završila preuzimanje većinskog udela u STADA Arzneimittel AG, nemačkoj farmaceutskoj kompaniji specijalizovanoj za generičke i specijalizovane lekove, kao i proizvode za široku potrošnju. Ova akvizicija znači da je Hemofarm iz Vršca, kao deo STADA Grupe, dobio novog vlasnika.

Kompanija STADA je 2006. godine kupila Hemofarm, a od 2017. godine STADA se nalazila u većinskom vlasništvu fondova Bain Capital iz Sjedinjenih Američkih Država i Cinven iz Velike Britanije, koji su tada preuzeli oko 63 odsto akcija, vrednih približno 4,1 milijardu evra. Tom prilikom STADA je povučena sa berze.

Proces preuzimanja STADA grupe od strane CapVest Partners LLP započeo je potpisivanjem obavezujućeg sporazuma u septembru 2025. godine i nastavljen dobijanjem svih regulatornih odobrenja. U saopštenju londonskog fonda navodi se da će, posle snažnih rezultata u 2025. godini, završetak transakcije omogućiti ubrzanje globalnog rasta STADA grupe i dodatna ulaganja u organski razvoj i nove akvizicije.

STADA trenutno zapošljava oko 12.000 ljudi širom sveta. U prethodnoj godini kompanija je ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra, što predstavlja rast od 6 odsto, kao i rekordni prilagođeni EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) od 961 milion evra.

Prema zvaničnim informacijama, završetak preuzimanja treba da omogući STADA grupi i njenim članicama, uključujući Hemofarm, dodatne mogućnosti za razvoj i rast na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Boron One procenjuje vrednost rude bora iz Piskanje na 5,5 milijardi dolara

Resursi bora kod Raške sadrže 1,39 miliona tona merene i 5,48 miliona tona indikativne količine B₂O₃, sa cenom od 780 dolara po toni

Published

on

By

Resursi bora kod Raške sadrže 1,39 miliona tona merene i 5,48 miliona tona indikativne količine B₂O₃, sa cenom od 780 dolara po toni

Kanadska kompanija Boron One Holdings Inc procenjuje da ukupna vrednost rude bora iz ležišta Piskanja kod Raške iznosi 5,5 milijardi dolara, prema tržišnoj ceni od 780 dolara po toni u četvrtom kvartalu prošle godine, navode ekonomske analize. Ovo nalazište sadrži 1,39 miliona tona merene, 5,48 miliona tona indikativne i 284.700 tona inferirane količine B₂O₃ (oksida bora), sa sadržajem bora između 34 i 40 odsto.

Boron One je jedina javna kompanija u svetu koja je potpuno fokusirana na bor, a projekat Piskanja, koji je u stopostotnom vlasništvu kanadske firme, raspolaže visokokvalitetnim resursima sa niskom kontaminacijom arsenikom, što ga čini atraktivnim za evropske industrijske potrošače. Prema objavljenim podacima, evropske zemlje gotovo u potpunosti zavise od uvoza bora, pa je razvoj nalazišta u Srbiji od strateškog značaja za industrijsku i energetsku bezbednost kontinenta.

Kompanija je završila preliminarnu ekonomsku procenu resursa na projektu Piskanja 2022. godine, studiju izvodljivosti 2023. godine i procenu uticaja na životnu sredinu 2025. godine. Trenutno je u procesu dobijanja svih potrebnih dozvola za eksploataciju, nalazeći se u drugoj od tri faze licenciranja, sa planom da uđe u fazu izgradnje i prerade.

Boron One je u martu objavio da je u toku proces provere i pregovora sa potencijalnim strateškim partnerom sa velikim potrebama za boratnim mineralima i derivatima. Takođe, pokrenuta je inicijativa za obnovu rudnika kolemanita Pobrđe, što bi moglo ubrzati početak proizvodnje i generisanja prihoda.

Pored toga, filijala Boron One Holdings u Srbiji, Balkan Gold doo, potpisala je Pismo o namerama sa RKU Resavica o renoviranju rudnika bornih minerala u Resavici. U ovom rudniku, kojim upravljaju Ibarski rudnici, država je devedesetih godina prošlog veka započela probnu eksploataciju bora, a on već više od decenije posluje kao rudnik bora. U Pobrđu su pronađene rezerve kolemanita, koji se koristi za zaustavljanje nuklearnih reakcija i zaštitu od radioaktivnog zračenja, kao i manje količine haulita. Kompanija planira modernizaciju rudnika i nabavku nove opreme za eksploataciju iz donjih ležišta.

Pročitaj još

U Trendu