Connect with us

Svet

Bela kuća razmatra predlog o 45-dnevnom primirju sa Iranom

Zvaničnici saopštili da odluka još nije doneta, Tramp najavio obraćanje javnosti danas u 19 časova

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici saopštili da odluka još nije doneta, Tramp najavio obraćanje javnosti danas u 19 časova

Visoki zvaničnik Bele kuće izjavio je da je izveštaj o mogućem 45-dnevnom primirju u sukobu sa Iranom samo jedna od tema o kojima se trenutno raspravlja i da američki predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobravanju tog predloga. Zvaničnik je pozvao na oprez u tumačenju medijskih izveštaja, ističući da nije izvesno kada bi primirje moglo da stupi na snagu, niti da li će uopšte biti dogovoreno.

Kako je saopšteno, predsednik Tramp planira da se obrati javnosti danas u 13 časova po lokalnom vremenu (19 časova po srednjeevropskom), kada bi mogao da iznese nove informacije o trenutnoj situaciji i eventualnim narednim koracima američke administracije u vezi sa sukobom sa Iranom. U zvaničnoj izjavi iz Bele kuće naglašeno je da se razmatraju različite opcije kako bi se obezbedila stabilnost i bezbednost u regionu.

“Odluka o primirju još nije doneta i radi se o jednoj od mnogih tema koje su trenutno predmet diskusije”, izjavio je visoki predstavnik Bele kuće. On je dodao da je važno sačekati zvaničnu potvrdu pre nego što se iznose zaključci o smeru američke politike prema Iranu.

U medijima su se pojavile informacije o mogućnosti postizanja privremenog primirja, ali iz zvaničnih izvora ističu da je proces odlučivanja još u toku i da će javnost biti obaveštena nakon obraćanja predsednika. Zvaničnici naglašavaju potrebu za oprezom i odgovornim pristupom u izveštavanju o ovoj temi, s obzirom na njenu važnost za međunarodnu bezbednost.

“Svi relevantni akteri konsultuju se o mogućim rešenjima, a administracija će blagovremeno saopštiti sve odluke koje budu donete”, navodi se u saopštenju Bele kuće.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Posada misije Artemis II najdalje od Zemlje u istoriji svemirskih letova

Četvoro astronauta premašilo rekord iz 1970. godine, zvaničnici potvrdili uspešno dostizanje maksimalne udaljenosti

Published

on

By

Četvoro astronauta premašilo rekord iz 1970. godine, zvaničnici potvrdili uspešno dostizanje maksimalne udaljenosti

Posada svemirske misije Artemis II postavila je novi rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, prema zvaničnim izvorima. Ovaj rekord, koji je prethodno držala misija Apolo 13 iz 1970. godine, sada je premašen nakon što su astronauti Artemis II dostigli udaljenost od približno 252.757 milja (oko 406.700 kilometara) od Zemlje.

Četvoro astronauta probudilo se ranije danas uz posebnu poruku Džima Lovela, učesnika istorijske misije Apolo 8, čime je obeležen ovaj značajan trenutak. Maksimalna udaljenost koju su dostigli veća je za 4.102 milje (oko 6.600 kilometara) u odnosu na prethodni rekord.

Zvaničnici su istakli da je misija Artemis II u potpunosti ispunila planirane ciljeve u pogledu udaljenosti od Zemlje. “Ovo dostignuće predstavlja izuzetno važan korak za dalja istraživanja svemira”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

U skladu sa planom misije, posada će nastaviti sa izvršenjem predviđenih operacija u narednim danima. Dalji tok misije biće u skladu sa bezbednosnim protokolima, a povratak posade planiran je prema ranije utvrđenom rasporedu.

Rekord ostvarene udaljenosti od Zemlje upisuje se u istoriju svemirskih letova kao značajan napredak u odnosu na prethodne misije. Misija Apolo 13, od koje je prošlo 56 godina, do sada je držala rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje.

“Ovo je važna prekretnica za buduće svemirske projekte”, ističe se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Novi detalji o uslovima Epsteinove zatvorske kazne i sporazumu o priznanju krivice

Američko ministarstvo pravde objavilo dokumenta o postupku protiv Epsteina, radni uslovi tokom kazne izazvali pitanja

Published

on

By

Američko ministarstvo pravde objavilo dokumenta o postupku protiv Epsteina, radni uslovi tokom kazne izazvali pitanja

Nedavno objavljena dokumenta američkog ministarstva pravde otkrila su dodatne informacije o sporazumu o priznanju krivice i uslovima izdržavanja kazne Džefrija Epstina iz 2008. godine. Prema ovim podacima, Epstein je u julu 2008. godine priznao krivicu po optužbama za podvođenje maloletnih osoba za prostituciju i predao se šerifovom odeljenju okruga Palm Bič na Floridi. Više desetina osoba iz različitih saveznih država, koje su u vreme navodnih dela bile maloletne, bilo je spremno da svedoči protiv Epsteina po saveznim optužbama za trgovinu ljudima, međutim, postupak pred saveznim sudom je zaustavljen nakon što je postignut dogovor o priznanju krivice za blaže optužbe na nivou savezne države.

Tokom izdržavanja kazne, Epstein je proveo manje od četiri meseca u zatvoru, nakon čega mu je omogućen rad van zatvora do 16 sati dnevno, šest dana u nedelji, u okviru posebnog programa za radno angažovanje. Kao razlog za ovakvu privilegiju navedena je obaveza rada u humanitarnoj organizaciji Florida Science Foundation, koju je osnovao neposredno pre izdržavanja kazne. Ovaj režim je trajao narednih devet meseci, sve do isteka zatvorske kazne i prelaska na jednogodišnji nadzor u kućnim uslovima, jula 2009. godine.

Prema objavljenim dokumentima, Epstein je svakodnevno prevožen iz zatvora do kancelarije u centru Vest Palm Biča, i nazad, uz pratnju ličnog vozača i telohranitelja Igora Zinovieva. Njegov advokat Darren Indyke naveden je kao zvanični nadređeni na radnom mestu. Epstein je pristao da angažuje policajce van redovne službe koji su bili zaduženi da evidentiraju posetioce i obezbeđuju njegovu kancelariju i stan.

Jedan od detalja iz dokumentacije odnosi se na vozilo kojim se Epstein prevozio, za koje je navedeno da je bilo opremljeno krevetom. Prema iskazu jedne žene Federalnom istražnom birou, ovaj element je predmet dalje provere. Detalji o nadzoru i prijavama tokom Epsteinovog boravka van zatvora takođe su deo objavljenih materijala.

Sporazum o priznanju krivice i uslovi izdržavanja kazne izazvali su brojne komentare javnosti i kritike pojedinih pravnih eksperata i žrtava, koji su ga nazivali povoljnim za osuđenog. Međutim, zvanične istrage i objavljivanje novih dokumenata dodatno su podstakli javnu raspravu o načinu vođenja postupka i radu nadležnih organa u ovom slučaju.

Prema navodima iz dokumenata, sve aktivnosti tokom radnog angažovanja bile su pod nadzorom šerifove kancelarije, a detalji o posetama i svakodnevnim rutama su evidentirani. Pitanja o opravdanosti i primeni uslova radnog angažovanja tokom izdržavanja kazne ostaju tema daljih analiza i službenih izveštaja.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp održao konferenciju povodom odnosa SAD i Irana u Vašingtonu

Američki predsednik izneo stav o miru i ekonomskoj strategiji, javnost očekuje dalja saopštenja

Published

on

By

Američki predsednik izneo stav o miru i ekonomskoj strategiji, javnost očekuje dalja saopštenja

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obratio se danas novinarima u Vašingtonu na konferenciji za medije, gde je govorio o aktuelnoj situaciji između SAD i Irana i mogućim narednim koracima američke administracije. Konferencija je počela u 19:10 časova po lokalnom vremenu.

Tramp je tokom obraćanja istakao da građani Sjedinjenih Država žele mir, ali je ujedno naglasio važnost ekonomskih interesa, posebno u vezi sa naftnim resursima. “Amerikanci žele mir, ali nafta je tu da se uzme”, rekao je Tramp tokom odgovora na pitanja novinara, naglašavajući ekonomski aspekt američke spoljne politike.

U zvaničnom obraćanju predsednik SAD nije izneo nove detalje o konkretnim potezima koji bi mogli biti preduzeti prema Iranu, ali je javnost informisana da se odluke o daljim koracima još razmatraju. Iz američke administracije nije saopšteno da li će biti novih diplomatskih ili vojnih mera u skorijem periodu.

“Trenutno analiziramo situaciju i sve opcije su na stolu”, rekao je Tramp, dodajući da će odluke biti donete u interesu bezbednosti i prosperiteta američkog naroda.

Konferenciju su pratili brojni predstavnici domaćih i stranih medija, ali nije bilo najave o hitnim merama niti promenama u postojećoj politici prema Iranu. Očekuje se da američka administracija u narednim danima izda dodatna saopštenja o budućim potezima.

Prema navodima iz administracije, naftni resursi i ekonomska stabilnost ostaju jedna od ključnih tema u politici SAD prema Bliskom istoku, dok javnost očekuje dalja pojašnjenja o potencijalnim diplomatskim inicijativama.

Pročitaj još

U Trendu