Connect with us

Svet

Izložba radova Rafaela otvorena u Njujorku, istaknuta rana umetnička dostignuća

Kustos Karmen Bambach potvrdila autentičnost izloženih dela, među kojima je i rani autoportret iz 15. veka

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Matheus bertelli

Kustos Karmen Bambach potvrdila autentičnost izloženih dela, među kojima je i rani autoportret iz 15. veka

U Njujorku je otvorena prva sveobuhvatna izložba radova italijanskog umetnika Rafaela u Sjedinjenim Američkim Državama, saopštili su kustosi Metropoliten muzeja umetnosti. Izložba obuhvata 237 dela, uključujući crteže i slike iz različitih perioda Rafaelove karijere. Među izloženim radovima nalazi se i kredni crtež za koji se veruje da je autoportret umetnika u 17. godini. Kustos izložbe Karmen Bambach istakla je tehničku preciznost Rafaelovih crteža i navela da je izložba rezultat osmogodišnjeg istraživanja i pripreme.

Rafael je rođen u Urbinu 1483. godine, a prema navodima kustosa, njegov talenat je postao izražen nakon preseljenja u Firencu sa 21 godinom. Bambach je navela da se tada Rafael susreo sa radovima Leonarda da Vinčija, čije su tehnike uticale na njegovu umetnost, posebno u pogledu pokreta i naracije u umetničkim delima. Kako je navedeno tokom otvaranja izložbe, Rafael je poznat po sposobnosti da prikaže dramatične trenutke i da u svojim delima istakne ljudskost i nežnost, naročito u prikazima Madone i deteta.

Prema izjavama kustosa, Rafael se često svrstava uz najpoznatije umetnike renesanse, poput Mikelanđela i Leonarda da Vinčija. Na izložbi su predstavljeni radovi iz različitih faza Rafaelove umetničke karijere, čime se posetiocima omogućava uvid u razvoj njegovog stila i tehnike. Bambach je izjavila da je izložba značajna jer prvi put na jednom mestu okuplja veliki broj Rafaelovih radova, omogućavajući detaljniju analizu njegovog stvaralaštva.

Izložba u Metropoliten muzeju umetnosti otvorena je za javnost, a organizatori su naveli da je cilj izložbe da publici približi umetnički doprinos Rafaela i njegov značaj u okviru italijanske renesanse. Kustos je naglasila i važnost saradnje sa brojnim institucijama i privatnim kolekcijama, koje su omogućile da dela budu privremeno izložena u Njujorku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Administracija SAD traži dodatna sredstva za rat u Iranu, borbu protiv ebole i pomoć farmerima

Američka vlada podnela Kongresu zahtev za skoro 88 milijardi dolara, sredstva namenjena vojnim, zdravstvenim i poljoprivrednim potrebama

Published

on

By

Američka vlada podnela Kongresu zahtev za skoro 88 milijardi dolara, sredstva namenjena vojnim, zdravstvenim i poljoprivrednim potrebama

Administracija Sjedinjenih Američkih Država uputila je Kongresu zahtev za dodatno finansiranje u iznosu od oko 87,6 milijardi dolara, sa ciljem pokrivanja hitnih potreba povezanih sa sukobom u Iranu, borbom protiv epidemije ebole u centralnoj Africi i podrškom američkim farmerima. Predlog je zvanično dostavljen u sredu, a potvrdu o tome dali su predstavnici američke administracije.

Prema saopštenju, najveći deo traženih sredstava namenjen je vojnim operacijama koje Sjedinjene Države sprovode u vezi sa ratom u Iranu. Osim toga, deo sredstava predviđen je za odgovor na epidemiju ebole koja pogađa centralnu Afriku, kao i za ekonomske mere podrške poljoprivrednicima u SAD.

Zahtev za dodatnim finansiranjem upućen je nakon višenedeljnog iščekivanja, a u javnosti je izazvao različite reakcije. Zvaničnici su naveli da su sredstva neophodna radi održavanja operativnih kapaciteta američke vojske i omogućavanja brzog odgovora na zdravstvene i ekonomske izazove.

Politički analitičari ocenjuju da će zahtev naići na značajne prepreke tokom razmatranja u Kongresu. Deo članova vladajuće partije nalazi se pod pritiskom zbog nepopularnosti rata u Iranu među biračima, dok su predstavnici opozicije najavili da će se snažno protiviti usvajanju ovog predloga. Ukoliko bude usvojen, predlog mora proći kroz oba doma Kongresa, što prema mišljenju posmatrača, čini ishod neizvesnim.

Portparol administracije izjavio je da su sredstva za borbu protiv ebole i pomoć farmerima deo šireg paketa kojim se pokušava odgovoriti na više paralelnih izazova sa kojima se suočavaju SAD u zemlji i inostranstvu. Navedeno je da će deo budžeta biti usmeren na zdravstvene intervencije i mere podrške tokom epidemije, dok se za sektor poljoprivrede planira finansijska pomoć zbog posledica tržišnih poremećaja.

Trenutno nema zvaničnih podataka o tome kada bi Kongres mogao da odlučuje o predlogu, a predstavnici administracije navode da su razgovori sa zakonodavcima u toku. Očekuje se da će rasprava u narednim nedeljama biti intenzivna, posebno u delu koji se odnosi na vojni angažman SAD u Iranu.

Sukob u Iranu traje nekoliko meseci, a američka vojska je angažovana u različitim operacijama u regionu. S druge strane, epidemija ebole u centralnoj Africi izazvala je zabrinutost međunarodne zajednice zbog brzine širenja bolesti, dok su američki farmeri suočeni sa ekonomskim izazovima usled promena na globalnim tržištima.

Zahtev za dodatno finansiranje deo je šire strategije američke administracije za odgovor na više istovremenih kriza. Više informacija o daljem toku razmatranja očekuje se nakon narednih sednica Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Netanjahu izjavio da nije tražio dozvolu od Trampa za akciju protiv Irana

Premijer Izraela istakao stratešku nezavisnost zemlje tokom govora na konferenciji u Tel Avivu

Published

on

By

Premijer Izraela istakao stratešku nezavisnost zemlje tokom govora na konferenciji u Tel Avivu

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas u Tel Avivu da nikada nije tražio dozvolu od tadašnjeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za vojnu akciju protiv Irana prošle godine, već da je samo obavestio američkog lidera o planiranim potezima. Netanjahu je, obraćajući se na konferenciji Muni Ekspo, naglasio da nije želeo da čeka dok, kako je naveo, neprijatelji Izraela otvoreno izjavljuju da žele uništenje Izraela i, kako je dodao, Amerike.

“Jednostavno sam ga obavestio. Rekao sam mu da idemo na Iran jer neću da sedim i čekam naše neprijatelje koji otvoreno, iz sveg glasa, izjavljuju da žele da nas unište, a i vas (Ameriku) takođe, uzgred budi rečeno. To neću da dozvolim. I zato smo dejstvovali. Nisam tražio dozvolu”, izjavio je Netanjahu tokom obraćanja.

Prema navodima izveštaja, Netanjahuove izjave ocenjuju se kao pokušaj potvrđivanja strateške nezavisnosti Izraela u trenutku pojačanih tenzija između Izraela i SAD, koje su povezane sa nastojanjem američkog predsednika Trampa da postigne sporazum sa Iranom, kao i zbog izraelske zabrinutosti povodom američkih ograničenja na slobodu izraelskog vojnog delovanja.

Zvaničnici iz Izraela ističu da se ovakve izjave daju u kontekstu aktuelnih dešavanja i odnosa dve države, ali nisu saopšteni dodatni detalji o konkretnim vojnim akcijama koje su bile predmet razgovora Netanjahua i Trampa.

Pročitaj još

Svet

Apelacioni sud odbio zahtev za pristup osetljivim biračkim podacima iz Mičigena

Federalni sud odlučio da Ministarstvo pravde SAD nema pravo na neobrađene biračke liste, navodi se u saopštenju

Published

on

By

Federalni sud odlučio da Ministarstvo pravde SAD nema pravo na neobrađene biračke liste, navodi se u saopštenju

Federalni apelacioni sud doneo je odluku kojom odbacuje zahtev Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država za pristup neobrađenim biračkim spiskovima iz Mičigena, saopšteno je u sredu. Odluka, koju je doneo Apelacioni sud Šestog okruga, predstavlja prvi put da apelacioni sud razmatra nastojanja federalnih vlasti da dobiju ovakve podatke iz više američkih saveznih država.

U predmetu pred sudom našao se zahtev Ministarstva pravde za dostavljanje kompletnih biračkih lista iz Mičigena, uključujući imena, datume rođenja, brojeve vozačkih dozvola i delimične brojeve socijalnog osiguranja registrovanih birača u toj saveznoj državi. Sud je sa dva glasa prema jednom zaključio da odredbe američkog zakona o građanskim pravima iz 1960. godine ne ovlašćuju federalne vlasti da dobiju ovakve podatke iz Mičigena.

Sudija Andre Matis, koji je pisao mišljenje većine, naveo je da pomenuti zakon daje vladi ovlašćenja kako bi bilo kome omogućio slobodno ostvarivanje prava glasa, dok je trenutni zahtev Ministarstva pravde imao cilj “da se osigura da određene osobe nisu glasale”. Mišljenju većine pridružio se i sudija Gaj Kol mlađi, dok je sudija Džon Nalbandijan izdvojio svoje mišljenje, odnosno nije se složio sa većinom.

Ministarstvo pravde je prethodnog leta zatražilo od gotovo svih saveznih država i okruga Kolumbija kopije njihovih centralizovanih biračkih spiskova. Kako je navedeno u zahtevima, podaci su potrebni radi provere usklađenosti sa federalnim zakonima o održavanju biračkih spiskova, uključujući Zakon o pomoći Americi da glasa i Zakon o nacionalnoj registraciji birača.

Sekretarka države Mičigena Džoselin Benson, kao i zvaničnici iz 30 drugih saveznih država i okruga Kolumbija, odbili su da dostave kompletne, neobrađene biračke liste federalnim vlastima, navodi se u sudskim dokumentima. Ministarstvo pravde nije komentarisalo najnoviju odluku suda.

Ova presuda ima potencijal da utiče na dalje zahteve federalnih vlasti prema drugim državama u vezi sa pristupom osetljivim podacima o biračima. Pravna pitanja vezana za pristup i deljenje ovakvih informacija ostaju predmet dalje pravne i političke debate u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još

U Trendu