Connect with us

Svet

Arheološka istraživanja u Zapadnoj obali pod lupom zbog političkih tenzija

Istraživanja na lokalitetima u Zapadnoj obali izazivaju debate o pristupu i tumačenju istorijskih nalazišta, prema izjavama arheologa i lokalnih organizacija

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Sami aksu

Istraživanja na lokalitetima u Zapadnoj obali izazivaju debate o pristupu i tumačenju istorijskih nalazišta, prema izjavama arheologa i lokalnih organizacija

U judejskoj pustinji, na lokalitetu Tala’at Ad-Dam, aktuelna arheološka iskopavanja privlače pažnju zbog složenih istorijskih i savremenih odnosa u regionu. Ovo nalazište, koje se nalazi duž nekadašnjeg hodočasničkog puta ka Jerusalimu, deo je šire mreže arheoloških lokaliteta na Zapadnoj obali, regionu koji je poznat i pod nazivima Judeja i Samarija, dok ga Ujedinjene nacije definišu kao okupiranu palestinsku teritoriju.

Prema podacima lokalnih arheologa, region Zapadne obale sadrži više od 5.000 arheoloških lokaliteta, što čini ovo područje značajnim za istraživanje istorije različitih civilizacija i kultura koje su tokom vekova upravljale ovim prostorom. Ejal Frajman, zamenik službenika za arheologiju u izraelskoj Civilnoj administraciji Judeje i Samarije, ističe da je zadatak arheologa da zaštite i očuvaju lokalitete, bez političkog upliva. „Ne postupam po političkim uverenjima. Da nije bilo iskopavanja, nalazište bi verovatno ostalo poluzatrpano“, rekao je Frajman.

Na pitanje o tome da li je rad na ovim lokalitetima sam po sebi politički čin, s obzirom na status teritorije, Frajman navodi da je njegovo zaposlenje vezano za civilnu administraciju i da mu je dužnost zaštita i učinjenje arheoloških nalazišta dostupnim javnosti.

Međutim, različite organizacije i pojedinci iz Izraela i palestinskih teritorija iznose različite poglede na pitanje kome su nalazišta namenjena i kako se interpretiraju arheološki nalazi. Talja Ezrahi iz izraelske arheološke organizacije Emek Šaveh navodi da je arheologija često korišćena kao sredstvo za potvrđivanje određenih istorijskih narativa. „Arheologija je postala način da se dokaže da smo bili ovde“, kaže ona, ističući da se često traže dokazi o postojanju jevrejskog života na ovom prostoru.

Ezrahi tvrdi da su arheološka istraživanja u nekim slučajevima korišćena za ograničavanje pristupa zemlji palestinskom stanovništvu, što dodatno komplikuje odnose na terenu. Ova pitanja otvaraju rasprave o ulozi arheologije u savremenim društvenim i političkim procesima u regionu Zapadne obale.

Kontekst u kojem se odvijaju arheološka istraživanja u Zapadnoj obali ostaje složen, pri čemu različiti akteri naglašavaju značaj očuvanja kulturnog nasleđa i pristupa lokalitetima, dok se istovremeno suočavaju sa izazovima tumačenja i korišćenja nalazišta u širem društvenom i političkom okruženju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Francuska voditeljka uputila izvinjenje zbog komentara o odlasku fudbalera na rođenje deteta

Komentar na odluku belgijskog reprezentativca izazvao reakcije javnosti, izvinjenje potvrđeno putem društvenih mreža

Published

on

By

Komentar na odluku belgijskog reprezentativca izazvao reakcije javnosti, izvinjenje potvrđeno putem društvenih mreža

Poznata francuska televizijska voditeljka izvinila se nakon što je javno kritikovala odluku belgijskog fudbalera Žeremija Dokua da napusti Svetsko prvenstvo kako bi prisustvovao rođenju svog deteta. Događaj je privukao pažnju javnosti nakon što je Doku saopštio da planira da otputuje u London, gde mu supruga očekuje prvo dete. Njegovu odluku komentarisala je novinarka Frans Pieron tokom televizijskog programa, navodeći da smatra da ‘otac nije koristan’ u tom trenutku, što je izazvalo brojne reakcije na društvenim mrežama i u javnosti.

Pieron je u utorak putem društvene mreže X izjavila da su njeni komentari predstavljali lično mišljenje i da ne odražavaju stavove redakcije. “Razumem da su moje reči mogle da šokiraju ili uvrede, i izvinjavam se zbog toga”, navela je u objavi. Zaposleni kod Pieronove, sportski dnevni list iz Francuske, oglasio se saopštenjem u kojem je istaknuto da se ne slažu sa izjavama novinarke i da one ne odražavaju vrednosti redakcije. Istog dana upućeno je i izvinjenje fudbaleru i njegovoj porodici.

Žeremi Doku stigao je u London na vreme kako bi prisustvovao rođenju sina. Na društvenim mrežama izrazio je zahvalnost za podršku koju su on i porodica dobili prethodnih dana. “Moje srce je puno zahvalnosti. Dobrodošlica sinu je jedan od najlepših trenutaka u životu. Zahvaljujem timu na podršci i radujem se povratku fudbalskim obavezama”, naveo je Doku.

Kapiten belgijske reprezentacije Juri Tilemans je takođe izrazio podršku saigraču, naglašavajući značaj porodičnih trenutaka. Ovaj slučaj pokrenuo je širu diskusiju u javnosti o balansu između profesionalnih sportskih obaveza i privatnog života sportista. Doku je naveo da se uskoro vraća timu kako bi nastavio pripreme za nastavak Svetskog prvenstva.

Pročitaj još

Svet

Neto vrednost Ilona Maska pala ispod hiljadu milijardi dolara nakon pada akcija

Prema zvaničnim indeksima, Mask više nije bilioner posle rasprodaje akcija kompanija SpaceX i Tesla

Published

on

By

Prema zvaničnim indeksima, Mask više nije bilioner posle rasprodaje akcija kompanija SpaceX i Tesla

Ilon Mask više nije bilioner, nakon što je njegova neto vrednost pala ispod granice od hiljadu milijardi dolara zbog naglog pada cena akcija kompanija SpaceX i Tesla. Ovaj događaj je usledio manje od dve nedelje nakon što je Mask postao prva osoba u istoriji čije bogatstvo premašuje 13 cifara, što je bilo rezultat spektakularnog izlaska kompanije SpaceX na berzu ranije ovog meseca.

Kako je saopšteno, prema zvaničnim ekonomskim indeksima, Maskova neto vrednost sada iznosi oko 957 milijardi dolara. Do ovog pada došlo je zbog dramatičnog povlačenja cena akcija SpaceX, kao i pada vrednosti akcija kompanije Tesla. Mask je 12. juna postao prvi svetski bilioner kada je SpaceX izašao na berzu, čime je vrednost kompanije dostigla više od 2 biliona dolara.

U zvaničnoj izjavi navodi se da je investitorski entuzijazam krajem prošle nedelje podigao vrednost Maskovog bogatstva, ali je usledio nagli preokret na tržištu koji je uzrokovao značajan pad vrednosti njegovih akcija.

“Tržišna kretanja uvek mogu uticati na neto vrednost pojedinaca sa velikim vlasničkim udelima u kompanijama koje su na berzi”, navodi se u saopštenju nadležnih ekonomskih izvora.

Za sada nisu najavljene dalje mere, a Mask ostaje jedan od najbogatijih ljudi na svetu uprkos ovom padu. Pojedini analitičari ukazuju da volatilnost tehnološkog sektora može i dalje uticati na promene u ličnom bogatstvu najpoznatijih preduzetnika.

Pročitaj još

Svet

Otkrivene drevne grobnice u Egiptu pružaju uvid u promene pogrebnih običaja

Egipatski arheolozi saopštili su da su na nalazištu u delti Nila pronađeni ostaci iz perioda od više vekova, što ukazuje na razvoj tradicija sahranjivanja

Published

on

By

Egipatski arheolozi saopštili su da su na nalazištu u delti Nila pronađeni ostaci iz perioda od više vekova, što ukazuje na razvoj tradicija sahranjivanja

Egipatski arheolozi saopštili su da su otkrili ljudske ostatke i brojne artefakte na delu groblja grčko-rimskog perioda, starog više od 2.300 godina, čime su obezbedili podatke o razvoju pogrebnih običaja tokom oko šest vekova i značaju samog nalazišta. Grobnice su pronađene na lokalitetu Tell Kom Aziza, u oblasti delte Nila u severnoj egipatskoj provinciji Beheira, u blizini mediteranske obale. Prema navodima egipatskih zvaničnika, sahrane na ovom mestu datiraju od oko 332. godine pre nove ere do 395. godine nove ere. Analiza pronađenih ostataka i artefakata pokazuje raznolikost u načinu sahranjivanja i ukazuje na to da se tokom dugog perioda korišćenja lokalitet promenio iz naselja u groblje.

Medijska savetnica ministra turizma i starina Nevin El-Aref navela je da je reč o značajnom otkriću koje osvetljava detalje o samoj lokaciji. “Ovo je jedinstven primer koji pokazuje transformaciju naseljenog mesta u veliku nekropolu kroz različite antičke epohe”, izjavila je El-Aref, prenose međunarodni mediji.

Na nalazištu su otkrivene različite vrste grobova — od jednostavnih jama u koje su tela polagana direktno u zemlju, preko grobnica obloženih opekom od blata, do sanduka od oslikanog maltera. Dr Hisham El-Leithy, generalni sekretar Vrhovnog saveta za antikvitete Egipta, izjavio je da su pronađeni i pojedinačni i zajednički ukopi, sa orijentacijom grobova kako u pravcu sever-jug, tako i istok-zapad.

Položaj ruku sahranjenih osoba takođe se razlikovao, što ukazuje na promene u ritualima u različitim periodima. Detalji o pronađenim predmetima i ostacima ukazuju na različite pristupe i običaje tokom vekova korišćenja ovog lokaliteta. Egipatsko Ministarstvo turizma i starina navodi da otkrića sa lokaliteta Tell Kom Aziza doprinose boljem razumevanju istorijskih procesa i kulturnih promena na ovom prostoru.

Kompleksnost nalazišta i razlike u grobnim strukturama svedoče o dugotrajnom korišćenju i promenama u načinu sahranjivanja, što, prema mišljenju egipatskih stručnjaka, omogućava detaljniju analizu kulturnih i društvenih procesa u regionu delte Nila tokom antičkog perioda.

Pročitaj još

U Trendu