Connect with us

Domaće

Cena goriva u Srbiji porasla na 189 dinara za benzin i 214 dinara za dizel

Maloprodajna cena evrodizela za poljoprivredu povećana na 184 dinara, dok je Brent završio sedmicu na 109 dolara za barel

Published

on

pexels-photo-12377481

Maloprodajna cena evrodizela za poljoprivredu povećana na 184 dinara, dok je Brent završio sedmicu na 109 dolara za barel

Maloprodajne cene goriva na pumpama u Srbiji od danas iznose 189 dinara za litar bezolovnog benzina BMB95 i 214 dinara za litar standardnog eurodizela. Ovo povećanje iznosi jedan dinar više za oba derivata u odnosu na prethodnu nedelju, dok je najviša cena evrodizela za registrovana poljoprivredna gazdinstva povećana sa 181 na 184 dinara po litru, sa PDV-om. Odluka je doneta 2. aprila, prema izmenama Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, objavljenim u ‘Službenom glasniku’.

Na svetskim berzama, cena nafte Brent se tokom ove skraćene sedmice (Uskrs) kretala u rasponu od manje od 100 do preko 115 dolara za barel, dok je završna cena iznosila 109 dolara, sa prosečnom cenom od 102,93 dolara, što je rast manji od 1% u odnosu na prethodnu sedmicu. Cene derivata na Mediteranu ostaju visoke zbog ograničene ponude, a dodatni pritisak na cene dolazi usled oštećenja rafinerija u ratom pogođenim regionima Bliskog Istoka.

Uprkos zahtevima distributera da benzin poskupi četiri, a dizel sedam dinara, prema rečima predsednika Republike Aleksandra Vučića, Vlada je administrativnim merama ograničila rast cena na simboličan iznos i dodatno smanjila akcizu za maksimalnih minus 20%. Takođe su puštene rezerve nafte sa cenom nižom od tržišne radi prerade i veleprodaje.

Cene goriva se u Srbiji i dalje određuju prema Uredbi iz februara 2022. godine, koja je poslednji put produžena do 23. juna. Veleprodajna cena ne uključuje domaću rafineriju, zbog dvomesečnog prekida dotoka nafte, već se formira na osnovu proseka kotacija na berzi za tržište Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), uz odobrenu maržu i PDV. Ove mere imaju za cilj da ograniče skok cena i olakšaju krajnju cenu za potrošače.

U regionu, cene derivata takođe beleže rast, a dodatne informacije o svetskim trendovima i merama država mogu se pronaći u aktuelnim ekonomskim analizama.

Domaće

Trgovci u Srbiji obavezni na ažuriranje cenovnika u realnom vremenu po novom zakonu

Predlog zakona uvodi obavezu za maloprodaje da javno objavljuju cene u realnom vremenu, sa ciljem bolje zaštite potrošača i usklađivanja sa propisima EU

Published

on

By

Predlog zakona uvodi obavezu za maloprodaje da javno objavljuju cene u realnom vremenu, sa ciljem bolje zaštite potrošača i usklađivanja sa propisima EU

Predlog Zakona o zaštiti potrošača, predstavljen u Skupštini Srbije, uvodi obavezu za trgovce da ažuriraju svoje maloprodajne cenovnike u realnom vremenu, saopštilo je Ministarstvo trgovine. Ova ključna novina ima za cilj povećanje transparentnosti na tržištu i omogućava potrošačima, ali i analitičarima i donosiocima odluka, da prate i analiziraju kretanja cena proizvoda i upoređuju cenovne politike različitih trgovaca.

Prema rečima Tamare Samardžić iz Ministarstva trgovine, predloženi zakon je odgovor na rast elektronske trgovine i pojavu novih oblika usluga i digitalnih sadržaja, kao i na potrebu usklađivanja domaćih propisa sa zakonodavstvom Evropske unije. “S obzirom na rast elektronske trgovine, postoji potreba da se regulišu odnosi povodom ugovora o prodaji robe, posebno kada je u pitanju roba sa digitalnim elementima, kao i isporuka digitalnog sadržaja i digitalnih usluga”, naglasila je Samardžić.

Osnovni ciljevi novog zakona su unapređenje zaštite individualnih i kolektivnih prava potrošača, jačanje položaja potrošača kao ekonomski slabije strane kroz bolje informisanje i lakše ostvarivanje prava, kao i obezbeđivanje efikasnijih mehanizama za vansudsko rešavanje potrošačkih sporova. Dodatno, zakon predviđa prilagođavanje izazovima digitalizacije i novim oblicima trgovine, posebno u segmentu digitalnog sadržaja i digitalnih usluga.

Novim rešenjima prvi put se sistematski uređuju prava potrošača u vezi sa isporukom digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, a pružaoci onlajn tržišta izjednačavaju se sa trgovcima u pogledu obaveza prema potrošačima. Posebno su precizirana pravila o saobraznosti robe sa digitalnim elementima, komercijalnim garancijama i unapređenju instituta vansudskog rešavanja sporova.

Predlog zakona takođe uvodi dodatne mere zaštite maloletnih lica i javnog zdravlja, uključujući zabranu prodaje maloletnicima ne samo klasičnih duvanskih i srodnih proizvoda, već i elektronskih uređaja za zagrevanje duvana, biljnih proizvoda i elektronskih cigareta. Jedan od osnovnih ciljeva je i usklađivanje sa zakonima Evropske unije iz oblasti zaštite potrošača.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije uvodi stroža pravila za trgovačke prakse, širi zaštitu na više proizvoda

Predlog zakona prvi put reguliše zabranu prebacivanja troškova, uz jasne „crne“ i „sive“ liste nedozvoljenih praksi

Published

on

By

Predlog zakona prvi put reguliše zabranu prebacivanja troškova, uz jasne „crne“ i „sive“ liste nedozvoljenih praksi

Vlada Republike Srbije uputila je u skupštinsku proceduru Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji uvodi nova i stroža pravila radi unapređenja konkurencije na tržištu, saopštila je Sandra Dokić iz Ministarstva trgovine. Zakon se ne odnosi samo na poljoprivredne i prerađene proizvode, već sadrži značajno širi obuhvat, uključujući i proizvode od posebnog značaja za snabdevanje tržišta kao što su kućna hemija, sredstva za ličnu higijenu, kozmetika, kao i sredstva za ishranu i zaštitu bilja i oplemenjivači zemljišta.

Dokićeva je na Odboru za privredu, trgovinu, energetiku i turizam u Skupštini Srbije istakla da novi zakon sprečava situacije u kojima prerađivači, koristeći svoju “značajnu pregovaračku moć”, nameću snabdevačima uslove koje inače ne bi prihvatili. Kako je dodala, zakon podvlači značaj autonomije volje i ravnopravnosti ugovornih strana, uz jasnu zabranu određenih nameta koji su do sada predstavljali deo troškova proizvođača i dobavljača. Od sada će neki nameti biti zabranjeni, dok će pojedini biti mogući samo pod strogo definisanim uslovima.

Predlog zakona je u velikoj meri usklađen sa rešenjima Evropske unije, ali proširuje obuhvat na više segmenata tržišta nego što je to slučaj u većini država članica EU, gde regulativa mahom važi samo za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Zakonom se prvi put u Srbiji uvode jasna pravila i precizne definicije nepoštenih trgovačkih praksi, koje su razvrstane na “Crnu listu” – zabranjene prakse, i “Sivu listu” – uslovno dozvoljene prakse.

Ministarstvo trgovine naglašava da je ovaj zakon deo šireg seta sistemskih rešenja za stvaranje zdravog i održivog poslovnog ambijenta na unutrašnjem tržištu, u skladu sa savremenom evropskom regulativom i dobrom praksom. Osnovni cilj je sprečavanje nepoštenih trgovačkih praksi i uspostavljanje fer, transparentnih i poštenijih odnosa između trgovaca, proizvođača, prerađivača i primarnih poljoprivrednih proizvođača.

Pročitaj još

Domaće

Aerodrom Niš beleži rast od 32 odsto, 31.376 putnika u martu 2026.

Letnji red letenja važi do 24. oktobra, dostupno 17 destinacija, realizovane 292 avio-operacije

Published

on

By

Letnji red letenja važi do 24. oktobra, dostupno 17 destinacija, realizovane 292 avio-operacije

Aerodrom Niš nastavlja sa kontinuiranim rastom broja putnika, zabeleživši 31.376 putnika u martu 2026. godine, što predstavlja povećanje od 32 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Tokom tog meseca realizovane su 292 avio-operacije, a letnji red letenja na ovom aerodromu zvanično je stupio na snagu 29. marta i trajaće do 24. oktobra.

U periodu letnjeg reda letenja, putnicima iz Niša dostupno je ukupno 17 destinacija, uključujući celogodišnje i sezonske linije. Redovne destinacije obuhvataju Beč, Bazel-Miluz, Memingen, Ljubljanu, Keln, Dortmund, Frankfurt Han, Maltu, Istanbul, Beograd, Atinu, Krf, Tivat, Cirih i Stokholm. Dodatno, čarter letovi turističkih agencija omogućavaju putovanja do Monastira u Tunisu i Antalije u Turskoj. Letove realizuju Air Serbia, Ryanair, Wizz Air i SWISS.

Sezonski letovi iz Niša, uključujući one ka Stokholmu, odvijaju se dva puta nedeljno, sredom i subotom, do kraja septembra. U junu će biti pokrenuti i ostali sezonski letovi, uključujući destinacije kao što su Tivat, Atina, Krf i Cirih, kao i čarteri za Tunis i Tursku. U periodu od 16. aprila do 19. maja, kompanija Wizz Air preusmerava letove sa Bazela na Štutgart, zbog privremenog zatvaranja aerodroma Bazel Miluz usled sanacije piste.

Na aerodromu ‘Morava’ u Lađevcima letnji red letenja takođe traje do 24. oktobra, sa tri međunarodne destinacije: Istanbul, Solun i Tivat. Sezona je započeta letom Kraljevo – Istanbul – Kraljevo 31. marta. Letovi do Istanbula dostupni su utorkom i subotom, dok su letovi do Soluna planirani utorkom i subotom od 9. juna do 12. septembra, a do Tivta sredom i nedeljom od 14. juna do 13. septembra.

Pročitaj još

U Trendu