Connect with us

Domaće

Srbijagas produžio ugovor sa Rusijom, cena gasa za privredu može pasti na 320 dolara

Industriji preti niža cena gasa dok evropska cena raste 75 odsto, domaćinstvima ostaje nepromenjena

Published

on

pexels-photo-29122401

Industriji preti niža cena gasa dok evropska cena raste 75 odsto, domaćinstvima ostaje nepromenjena

Javno preduzeće Srbijagas produžilo je dugoročni gasni aranžman sa ruskim partnerom za još tri meseca, a generalni direktor Dušan Bajatović najavio je da se cena za privredu može smanjiti na 320 dolara, dok domaćinstva neće osetiti promenu. Bajatović je naglasio da se cena za domaćinstva neće menjati, dok će privredni sektor moći da računa na niže troškove zbog stabilne i relativno niske nabavne cene.

Prema njegovim rečima, produžen je stari ugovor umesto potpisivanja novog zbog dodatnih problema u plaćanju i tumačenju evropskih sankcija. Srbija je, kako kaže, snabdevena gasom najmanje do 1. januara 2028. godine, uključujući i tranzit kroz treće zemlje koje nisu članice EU. Bajatović je upozorio da bi u slučaju problema sa plaćanjem, posrednici mogli da naplate dodatnih pet odsto provizije.

Komentarišući kretanja na tržištu, Bajatović navodi da je gas u Evropi sada skuplji 75 odsto nego pre krize, dok je od februara ove godine poskupeo 100 odsto zbog krize na Bliskom Istoku. On ističe da je Srbija zadržala naftnu formulu za obračun cene ruskog gasa: 35% utiče cena troprocentnog mazuta, 35% utiče cena jednoprocetnog mazuta, a 30% cena dizela, uz prosečan obračun za devet meseci unazad.

Za naredni kvartal, najavljena je stabilna cena od 320 dolara, dok bi cena na berzi iznosila 690 dolara. Bajatović ističe da aranžman sa ruskim Gaspromom omogućava fleksibilnost u količinama, što je praksa već 20 godina.

Govoreći o alternativnim izvorima, Bajatović navodi da Srbija trenutno može da računa na do dva miliona kubnih metara gasa iz Azerbejdžana, ali da su veće količine ograničene tehničkim mogućnostima u toj zemlji. Gas je moguće nabavljati i iz drugih pravaca, uključujući nemačku obalu, ali je to ekonomski nepovoljnije.

Bajatović je naglasio da nema veze između gasnog aranžmana i sankcija prema NIS-u, te da se pregovori o vlasništvu u toj kompaniji nastavljaju. Poručio je da Gasprom ostaje pouzdan partner i da dogovor između Srbije i Rusije garantuje stabilnost snabdevanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena benzina u SAD dostigla 4,018 dolara po galonu, prvi put od avgusta 2022.

Maloprodajna cena dizela premašila 5,45 dolara po galonu, rast prouzrokovan ratom u Iranu utiče na globalno tržište

Published

on

By

Maloprodajna cena dizela premašila 5,45 dolara po galonu, rast prouzrokovan ratom u Iranu utiče na globalno tržište

Prosečna cena regularnog benzina u Sjedinjenim Američkim Državama premašila je 4 dolara po galonu (oko dolar po litru) prvi put od avgusta 2022. godine, pokazuju podaci Američke automobilske asocijacije. Prema objavljenim informacijama, maloprodajna cena benzina iznosi 4,018 dolara, što je povećanje od više od jednog dolara u odnosu na period pre početka rata, kada je cena bila 2,98 dolara po galonu (0,8 dolara po litru).

Rast cena goriva direktno je povezan sa ratom u Iranu, koji je izazvao poremećaje u globalnom transportu naftnih i gasnih resursa, uključujući gotovo potpuno zatvaranje strateškog Ormuskog moreuza. Kao posledica ovih dešavanja, cena sirove nafte u SAD premašila je 100 dolara po barelu, dok su rafinisani proizvodi, uključujući benzin i dizel, beležili još značajniji rast cena.

Maloprodajna cena dizela sada iznosi više od 5,45 dolara po galonu (1,4 dolara po litru), što dodatno povećava inflatorne pritiske u američkoj ekonomiji. Ovaj porast cena goriva ima ozbiljne političke posledice za administraciju predsednika Donalda Trampa u izbornoj godini, a istovremeno otežava zadatak Federalnih rezervi u održavanju inflacije pod kontrolom i očuvanju zaposlenosti.

Negativni efekti rata na Bliskom istoku osećaju se i globalno. Indija se suočava sa hroničnim nedostatkom kuhinjskog gasa, Japan je zabeležio rekordne cene benzina ranije ovog meseca, dok su benzinske stanice u Australiji ostale bez goriva.

Povećanje cena energenata i poremećaj u snabdevanju upućuju na nastavak ekonomske neizvesnosti širom sveta.

Pročitaj još

Domaće

Trgovina na malo u Srbiji porasla 4,8 odsto u februaru 2026. godine

Promet robe u maloprodaji u stalnim cenama veći za 4,6 odsto, najviše rastu hrana, piće i duvan

Published

on

By

Promet robe u maloprodaji u stalnim cenama veći za 4,6 odsto, najviše rastu hrana, piće i duvan

Republički zavod za statistiku objavio je da je u Srbiji promet robe u trgovini na malo tokom februara 2026. godine porastao za 4,8 odsto u tekućim cenama, dok je u stalnim cenama zabeležen rast od 4,6 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Kada se uporede prvi i drugi mesec 2026. sa istim periodom 2025. godine, promet robe u trgovini na malo bio je veći za 5,3 odsto u tekućim cenama i za 5,1 odsto u stalnim cenama.

Analizom po delatnostima, tokom februara 2026. godine, promet u stalnim cenama najviše je porastao u sektoru hrane, pića i duvana – rast od 5,3 odsto u odnosu na februar 2025. godine. Sektor neprehrambenih proizvoda zabeležio je rast prometa od 4,8 odsto, dok je trgovina na malo motornim gorivima imala rast od 2,3 odsto.

Ovi podaci ukazuju na nastavak pozitivnog trenda u maloprodaji u Srbiji na početku 2026. godine, sa izraženijim oporavkom i povećanjem prometa u svim ključnim segmentima trgovine na malo.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u evrozoni porasla na 2,5 odsto u martu zbog energenata

Cene energenata skočile 4,9 odsto na godišnjem nivou, dok je industrijska inflacija iznosila 0,5 odsto

Published

on

By

Cene energenata skočile 4,9 odsto na godišnjem nivou, dok je industrijska inflacija iznosila 0,5 odsto

Godišnja inflacija u evrozoni dostigla je 2,5 odsto u martu, prema preliminarnoj “fleš” proceni Evrostata, što predstavlja rast u odnosu na februarskih 1,9 odsto. Ovaj porast inflacije pre svega je rezultat značajnog povećanja cena energenata, koje su u martu skočile za 4,9 odsto na godišnjem nivou, nakon što su u februaru zabeležile pad od 3,1 odsto.

Cene usluga porasle su 3,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je blago usporavanje u odnosu na 3,4 odsto iz februara. Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana iznosila je 2,4 odsto, nešto manje nego u februaru kada je bila 2,5 odsto. Industrijski proizvodi osim energije zabeležili su najniži rast cena, od svega 0,5 odsto, što je pad u poređenju sa 0,7 odsto iz prethodnog meseca.

Najveće privrede evrozone takođe beleže rast inflacije merene harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP). U Nemačkoj je inflacija porasla sa dva odsto na 2,8 odsto, u Francuskoj sa 1,1 odsto na 1,9 odsto, dok je u Španiji zabeležen rast sa 2,5 odsto na 3,3 odsto. Italija je zadržala stabilnu stopu inflacije od 1,5 odsto.

Prema podacima Evrostata, najsnažniji uticaj na ukupnu inflaciju u evrozoni imao je rast cena energenata, dok su ostale kategorije zabeležile manja odstupanja u odnosu na prethodni mesec. Ovakav trend ukazuje na pojačanu volatilnost na energetskom tržištu, što direktno utiče na troškove života i poslovanja u evrozoni.

Pročitaj još

U Trendu