Connect with us

Svet

Predsednik Federalnih rezervi SAD o tržištu rada mladih tokom rata u Iranu

Jerom Pauel govorio studentima u Kembridžu o izazovima zapošljavanja, potvrđujući uticaj rata u Iranu i inflacije

Published

on

pexels-photo-8197551

Jerom Pauel govorio studentima u Kembridžu o izazovima zapošljavanja, potvrđujući uticaj rata u Iranu i inflacije

Predsednik Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država, Džerom Pauel, obratio se studentima ekonomije na Univerzitetu Harvard u Kembridžu 30.03.2026. godine, ističući izazove sa kojima se suočavaju mladi na američkom tržištu rada. Pauel je na predavanju govorio o trenutnim ekonomskim prilikama, uključujući uticaj rata u Iranu i inflacije na tržište rada.

Pauel je istakao da mladi Amerikanci nailaze na otežane uslove prilikom traženja zaposlenja, navodeći da je rast zaposlenosti usporen i da postoji zabrinutost zbog napretka veštačke inteligencije. Prema njegovim rečima, iako trenutna situacija može delovati obeshrabrujuće, dugoročne prilike za mlade ostaju značajne. “Nema sumnje da je ovo izazovan trenutak za ulazak na tržište rada, ali uz strpljenje, ekonomija će u budućnosti pružiti dobre mogućnosti”, izjavio je Pauel pred studentima.

Tokom predavanja, Pauel je govorio i o otpornosti finansijskog sistema na potencijalne krize. Posebno se osvrnuo na inflaciju povezanu sa ratom u Iranu, navodeći da su dugoročna inflaciona očekivanja i dalje pod kontrolom. Prema podacima Ministarstva rada SAD, stopa nezaposlenosti mladih uzrasta od 20 do 24 godine trenutno iznosi 7,4%, nakon što je tokom prethodne jeseni dostigla više od 9%.

Pauel će u maju napustiti funkciju predsednika Federalnih rezervi, a na tom mestu zameniće ga bivši zvaničnik Federalnih rezervi Kevin Varš, kojeg je predsednik Tramp nominovao početkom godine. U međuvremenu, Federalne rezerve razmatraju ekonomske podatke koji pokazuju da inflacija ostaje iznad ciljanih 2% godišnje, dok rast cena goriva, uzrokovan ratom u Iranu, utiče na troškove širom američke privrede.

Tokom razgovora sa studentima, Pauel je naglasio da su mladi posebno pogođeni usporavanjem tržišta rada, ali da postoje šanse za oporavak i dugoročni rast. Nije izneo konkretne prognoze o budućim ekonomskim kretanjima, ali je ukazao na važnost prilagođavanja novim tehnologijama i nastavku obrazovanja kao ključnim faktorima za uspeh na tržištu rada.

U zaključku, Pauel je poručio studentima da ne gube motivaciju i da ostanu istrajni u traženju prilika, uprkos trenutnim izazovima povezanima sa globalnim krizama i promenama na tržištu rada.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Avio-kompanija JetBlue povećala naknade za prtljag zbog rasta troškova goriva

JetBlue potvrdio da su više cene prtljaga uvedene usled porasta cena avio-goriva nakon sukoba u Iranu

Published

on

By

JetBlue potvrdio da su više cene prtljaga uvedene usled porasta cena avio-goriva nakon sukoba u Iranu

Avioprevoznik JetBlue najavio je povećanje naknada za čekirani prtljag, navodeći kao razlog rast troškova avio-goriva usled trenutnog sukoba u Iranu i promena na svetskom tržištu nafte. Prema podacima sa zvaničnog sajta kompanije, putnici će sada za prvu prijavljenu torbu platiti najmanje 39 dolara, što je povećanje od četiri dolara u odnosu na prethodnu cenu. Naknada za drugu torbu sada iznosi najmanje 59 dolara, dok je ranije bila 50 dolara. Ove cene važe za torbe prijavljene više od 24 sata pre polaska, dok za one prijavljene u poslednja 24 sata pred putovanje dodatno važi doplata od 10 dolara po torbi, navodi JetBlue.

Kompanija je u zvaničnom saopštenju navela da prilagođava naknade kako bi pokrila povećane operativne troškove, ali je istakla da nastoji da osnovne cene karata ostanu konkurentne. Prema navodima JetBlue-a, promena cena prtljaga omogućava nastavak ulaganja u korisničko iskustvo i održavanje fer cena karata, dok se dodatne usluge naplaćuju putnicima koji ih koriste. “Naknade za opcione usluge, kao što je prtljag, prilagođavamo samo kada je to nužno”, saopštila je kompanija.

Porast naknada za prtljag dešava se u trenutku kada avio-kompanije širom sveta pokušavaju da se izbore sa povećanjem troškova avio-goriva. Nakon izbijanja sukoba u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza, globalna ponuda nafte je ograničena, što je dovelo do rasta cena energenata i uticalo na industriju transporta. Prema podacima sa tržišta energenata, cena Brent nafte, koja predstavlja globalni standard, dostigla je 115 dolara po barelu pre nego što je pala na 107,95 dolara. Američka West Texas Intermediate nafta zabeležila je rast od dva procenta i dostigla cenu od 101,70 dolara po barelu.

Neki avio-prevoznici su na rast cena goriva reagovali uvođenjem dodatnih naknada ili povećanjem cena karata. Izvori iz industrije navode da su pojedine kompanije, poput United Airlines-a, podigle cene avio-karata za 15 do 20 procenata u prethodnih mesec dana, pozivajući se na rast troškova goriva. Predstavnici JetBlue-a navode da kompanija kontinuirano prati tržište i prilagođava poslovanje sa ciljem da zadrži konkurentnost i pruži kvalitetnu uslugu putnicima.

S obzirom na aktuelnu situaciju na svetskim tržištima energenata, očekuje se da će se avio-kompanije i dalje suočavati sa izazovima vezanim za troškove goriva i pritisak na cene dodatnih usluga. Kompanija JetBlue navodi da će nastaviti sa redovnim evaluacijama svojih tarifa i naknada u skladu sa promenama tržišnih uslova.

Pročitaj još

Svet

Povećane stope kašnjenja u plaćanju povezane sa online sportskim klađenjem u SAD

Federalna rezerva SAD objavila podatke o rastu kašnjenja u otplati kredita među korisnicima online kladionica

Published

on

By

Federalna rezerva SAD objavila podatke o rastu kašnjenja u otplati kredita među korisnicima online kladionica

Nedavno istraživanje Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država ukazuje na vezu između rasta popularnosti online sportskog klađenja i povećanja stopa kašnjenja u plaćanju finansijskih obaveza kod korisnika ovih platformi. Analiza je sprovedena na osnovu podataka iz američkih saveznih država koje su legalizovale ovu vrstu igara na sreću, u poređenju sa državama u kojima ona još nije dozvoljena.

Online sportsko klađenje je dozvoljeno u više od 30 saveznih država SAD, a korisnicima omogućava da uplate opklade na različite sportske ishode, uključujući pobednika utakmice ili broj postignutih poena. Platforme za online klađenje beleže sve veću popularnost, što potvrđuje i istraživanje koje procenjuje da je u 2025. godini oko 15% odraslih Amerikanaca učestvovalo u online sportskom klađenju, pri čemu su muškarci činili više od dve trećine korisnika.

Prema podacima Federalne rezerve, prosečan iznos depozita koji korisnici ulažu putem ovih platformi značajno je porastao u poslednjih pet godina. U 2025. godini, prosečan kvartalni depozit iznosio je 1.250 američkih dolara, dok je 2020. godine taj iznos bio oko 500 dolara. Ovaj trend ukazuje na rastuće interesovanje i povećane finansijske izdatke korisnika.

Analiza je pokazala da porast aktivnosti online klađenja može biti jedan od faktora koji utiču na povećanje stope kašnjenja u otplati kredita i drugih finansijskih obaveza. Stope kašnjenja su u porastu poslednjih godina i dostigle su najviši nivo od finansijske krize 2008. godine. Stručnjaci navode da je na ovaj trend uticalo više faktora, među kojima su i makroekonomske okolnosti, ali i pojedinačne navike potrošnje, uključujući online klađenje.

Različiti izvori ističu da online klađenje omogućava brzo i lako ulaganje novca, bez potrebe za odlaskom u fizičke kladionice ili kazina. To može dovesti do češćih i većih uplata, što dodatno opterećuje lične finansije korisnika.

Federalna rezerva SAD nastaviće da prati uticaj online sportskog klađenja na finansijsko zdravlje potrošača, dok ekonomski analitičari ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjima i mogućim regulatornim merama. Do sada nisu saopšteni konkretni podaci o broju korisnika sa kašnjenjem u otplati, ali se trend rasta ove pojave nastavlja prema dostupnim statistikama.

Pročitaj još

Svet

Napad na sinagogu u Mičigenu okarakterisan kao teroristički čin, navode američke vlasti

Federalni zvaničnici potvrdili da je napad iz marta 2026. bio inspirisan Hezbolahom, istraga i dalje u toku

Published

on

By

Federalni zvaničnici potvrdili da je napad iz marta 2026. bio inspirisan Hezbolahom, istraga i dalje u toku

Američki federalni zvaničnici su u ponedeljak prvi put zvanično okarakterisali napad na sinagogu Temple Israel u mestu Vest Blumfild, blizu Detroita, kao teroristički čin. Prema navodima istražitelja, napad se dogodio 12. marta 2026. godine, a za njega je odgovoran Ajman Gazali, naturalizovani državljanin Sjedinjenih Američkih Država poreklom iz Libana.

Prema informacijama koje su izneli zvaničnici, Gazali je vozilom natovarenim eksplozivom udario u prostorije sinagoge. Tokom incidenta, bio je naoružan puškom i, nakon razmene vatre sa obezbeđenjem sinagoge, počinio je samoubistvo. Nema izveštaja o civilnim žrtvama među prisutnima u objektu.

Federalni tužilac za istočni okrug Mičigena, Džerom Gorgon, izjavio je da je, prema američkom zakonu, napad tumačen kao čin pružanja materijalne podrške Hezbolahu, organizaciji koja se nalazi na listi stranih terorističkih grupa SAD od 1997. godine. Gorgon je naveo da je sam napad bio vid podrške Hezbolahu u pravnom smislu, naglašavajući da se istraga motiva i veza nastavlja.

Istražitelji su utvrdili da je Gazali živeo u mestu Dirborn, u blizini Detroita, gde je radio u restoranu. Naturalizovan je kao američki državljanin 2017. godine. Neki članovi njegove porodice, prema navodima istražitelja, ostali su u Libanu i povezani su sa raketnom jedinicom Hezbolaha. Zvanični izvori navode da, za sada, nije pronađena direktna veza između Gazalijevih rođaka i samog napada u Mičigenu.

Lokalne vlasti i službe bezbednosti nastavile su sa proverom svih okolnosti i mogućih kontakata u vezi sa napadom. Predstavnici sinagoge Temple Israel su u saopštenju za javnost izrazili zahvalnost na brzoj reakciji obezbeđenja i saradnji sa istražnim organima.

Ovaj incident ponovo je pokrenuo pitanje bezbednosti verskih objekata u Sjedinjenim Državama. Državni i federalni zvaničnici najavili su da će dodatno pojačati mere zaštite na mestima okupljanja verskih zajednica. Na nacionalnom nivou, vlada je pozvala građane na oprez i saradnju sa organima reda.

Istraga o motivima i eventualnim kontaktima Gazalija sa stranim organizacijama se nastavlja, dok američke bezbednosne službe tvrde da trenutno nema dokaza o direktnoj pretnji drugim objektima u regionu. Slučaj ostaje pod posebnom pažnjom federalnih vlasti, a informacije se ažuriraju u skladu sa razvojem istrage.

Pročitaj još

U Trendu