Connect with us

Svet

Cene nafte porasle usled napetosti u Ormuzu, američko tržište beleži oporavak

Prema podacima tržišnih izvora, Brent nafta dostigla 115 dolara po barelu; indeksi na Volstritu zabeležili rast nakon višenedeljnih gubitaka

Published

on

pexels-photo-6546299

Prema podacima tržišnih izvora, Brent nafta dostigla 115 dolara po barelu; indeksi na Volstritu zabeležili rast nakon višenedeljnih gubitaka

Cene sirove nafte na svetskom tržištu zabeležile su značajan rast u ponedeljak, 30. marta 2026. godine, dok su američki berzanski indeksi ostvarili delimičan oporavak nakon prethodnih gubitaka, pokazuju podaci tržišnih analitičara. Brent nafta, kao međunarodni reper, dostigla je vrednost od 115 dolara po barelu tokom jutarnjeg trgovačkog toka, pre nego što je pala na 107,95 dolara po barelu, prema izveštajima sa lica mesta. Istovremeno, cena West Texas Intermediate nafte porasla je za 2% i iznosila 101,70 dolara po barelu.

Tržišna kretanja usledila su nakon novih izjava predsednika Sjedinjenih Američkih Država, koji je upozorio na mogućnost uništenja iranske infrastrukture, uključujući energetske objekte i naftne izvore, ukoliko ne dođe do ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza. Ove izjave dodatno su uticale na volatilnost energetskog sektora i izazvale reakciju na globalnom tržištu.

Uprkos neizvesnosti i prethodnim padovima, američko tržište akcija zabeležilo je rast u ponedeljak. Dow Jones Industrial Average, koji je tokom prethodne sedmice ušao u tzv. zonu korekcije nakon pet uzastopnih nedelja pada, porastao je za 381 poen (0,85%) do 11 časova po lokalnom vremenu. S&P 500 indeks ojačao je za 0,6%, dok je Nasdaq zabeležio rast od 0,3%. Prema rečima analitičara sa tržišta kapitala, izrazita volatilnost i dalje je prisutna zbog političke i bezbednosne neizvesnosti.

Prema tvrdnjama stručnjaka, većina geopolitičkih šokova ima ograničen uticaj na tržište, ali u situaciji bez jasnog ishoda sukoba na Bliskom istoku, investitori i dalje pokazuju oprez. Istovremeno, niži nivoi cena akcija u poređenju sa periodom pre izbijanja sukoba doveli su do toga da pojedini investitori procenjuju potencijal za kupovinu. Prema podacima, S&P 500 indeks završio je prošlu sedmicu 7,4% ispod svog istorijskog maksimuma iz januara, dok su Dow Jones i Nasdaq indeksi bili više od 10% ispod svojih rekordnih vrednosti, što se u finansijskoj industriji tumači kao korekcija tržišta.

Analitičari navode da trenutni nivo vrednovanja akcija, uz očekivanja rasta profita naredne godine, ukazuje na to da su akcije 17% jeftinije nego pre izbijanja sukoba. Ovakve procene se oslanjaju na istorijske podatke o sličnim krizama koje nisu rezultirale recesijom ili povećanjem referentnih kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi.

Uz rast cena nafte, analitičari upozoravaju i na rizike od inflatornih pritisaka, što dodatno komplikuje procene budućih kretanja na tržištu. Volatilnost na berzama i energetskom sektoru ostaje izražena, dok investitori i dalje prate razvoj događaja u vezi sa pregovorima i bezbednosnom situacijom u regionu Ormuskog moreuza.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska komisija usvojila program od 1,5 milijardi evra za jačanje vojne industrije i podršku Ukrajini

Program predviđa ulaganja u masovnu proizvodnju oružja, modernizaciju ukrajinske industrije i zajedničke evropske projekte

Published

on

By

Program predviđa ulaganja u masovnu proizvodnju oružja, modernizaciju ukrajinske industrije i zajedničke evropske projekte

Evropska komisija donela je danas odluku o usvajanju programa vrednog 1,5 milijardi evra u okviru Evropskog programa odbrambene industrije (EDIP), sa ciljem da se poveća kapacitet proizvodnje oružja i unapredi vojna industrija širom Evrope. Kako je saopšteno, program je osmišljen kao odgovor na aktuelne bezbednosne izazove i fokusiran je na jačanje industrijske baze, intenziviranje saradnje sa Ukrajinom i promovisanje zajedničkih evropskih projekata od strateškog značaja.

Više od 700 miliona evra biće usmereno na povećanje proizvodnje ključnih komponenti, uključujući protivdronske sisteme, rakete i municiju. Od tog iznosa, 260 miliona evra namenjeno je Instrumentu za podršku Ukrajini, što će omogućiti obnovu i modernizaciju ukrajinske odbrambene i tehnološke industrije kroz zajedničke projekte sa evropskim partnerima.

Dodatno, 325 miliona evra biće izdvojeno za Evropske odbrambene projekte od zajedničkog interesa (EDPCI), u kojima mogu učestvovati i Norveška i Ukrajina. Ova sredstva namenjena su jačanju integrisanog i efikasnog evropskog odbrambenog prostora.

Za zajedničko opremanje država članica i Norveške planirano je 240 miliona evra, sa posebnim akcentom na sisteme protivvazdušne i raketne odbrane, kao i na kopnene i pomorske borbene sisteme. Inovacije su takođe deo programa, sa 100 miliona evra za startap kompanije i mala i srednja preduzeća kroz fond FAST, dok će 35,3 miliona evra kroz inicijativu BraveTech EU podržati razvoj naprednih tehnologija za potrebe ukrajinskih oružanih snaga.

Prema zvaničnim informacijama, program EDIP pokriva period od 2026. do 2027. godine i ima za cilj dugoročnu konkurentnost evropske odbrane, ističući da je bezbednost sada prvenstveno industrijsko i tehnološko pitanje.

Pročitaj još

Svet

Otkriveno pet slučajeva ruskih dezinformacija tokom protekle nedelje

Ukrajinska platforma sprovodi analizu širenja propagande, institucije demantuju lažne vesti i video-snimke

Published

on

By

Ukrajinska platforma sprovodi analizu širenja propagande, institucije demantuju lažne vesti i video-snimke

Pet značajnih slučajeva ruskih dezinformacija otkriveno je tokom protekle nedelje, saopštila je ukrajinska platforma za analizu informacija. Prema zvaničnim navodima, fokus propagande bio je na negiranju vojnih udara, fabrikovanju korupcionaških afera, širenju teorija zavere o Zapadu i korišćenju lažnih identiteta medija.

Najopasnija dezinformacija odnosila se na navodni iranski napad na skladište ukrajinskog oružja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, sa tvrdnjom da je poginuo 21 državljanin Ukrajine. Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine izričito je demantovalo ovu informaciju, označivši je kao potpunu fabrikaciju. Sličan pokušaj prebacivanja odgovornosti zabeležen je i povodom udara na stambenu zgradu u Lavovu, kada je propaganda optužila ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, iako su autentični video-snimci potvrdili direktan udar ruskog drona.

Pored toga, lažne informacije o predsedniku Volodimiru Zelenskom, poput tvrdnje da poseduje jedan procenat akcija farmaceutskog giganta, širene su putem fiktivnog portala koji je osnovan za potrebe dezinformacione kampanje. Ove informacije potom su preuzeli koordinisani izvori u pokušaju da obezbede privid masovnosti. Takođe, pojavio se i lažni video-izveštaj sa logotipom poznatog instituta, u kojem se neutemeljeno tvrdi da Kijev nudi vojnu pomoć saveznicima protiv Irana kako bi prikrio unutrašnje skandale, što je institut odmah demantovao.

U Nemačkoj je distribuiran montirani video-snimak sa logotipom poznatog magazina, u kojem se navodi da 62% stanovništva želi Vladimira Putina na mestu kancelara. Proverom je utvrđeno da anketa nije sprovedena, a navodni citati analitičara su izmišljeni. Prema analizi, ovakvi koordinisani pokušaji širenja dezinformacija predstavljaju deo šire strategije destabilizacije i unosa razdora među međunarodnim partnerima.

“Borba protiv digitalnih laži jednako je važna kao i ona na frontu”, navodi se u zvaničnoj analizi.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Federalnih rezervi SAD o tržištu rada mladih tokom rata u Iranu

Jerom Pauel govorio studentima u Kembridžu o izazovima zapošljavanja, potvrđujući uticaj rata u Iranu i inflacije

Published

on

By

Jerom Pauel govorio studentima u Kembridžu o izazovima zapošljavanja, potvrđujući uticaj rata u Iranu i inflacije

Predsednik Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država, Džerom Pauel, obratio se studentima ekonomije na Univerzitetu Harvard u Kembridžu 30.03.2026. godine, ističući izazove sa kojima se suočavaju mladi na američkom tržištu rada. Pauel je na predavanju govorio o trenutnim ekonomskim prilikama, uključujući uticaj rata u Iranu i inflacije na tržište rada.

Pauel je istakao da mladi Amerikanci nailaze na otežane uslove prilikom traženja zaposlenja, navodeći da je rast zaposlenosti usporen i da postoji zabrinutost zbog napretka veštačke inteligencije. Prema njegovim rečima, iako trenutna situacija može delovati obeshrabrujuće, dugoročne prilike za mlade ostaju značajne. “Nema sumnje da je ovo izazovan trenutak za ulazak na tržište rada, ali uz strpljenje, ekonomija će u budućnosti pružiti dobre mogućnosti”, izjavio je Pauel pred studentima.

Tokom predavanja, Pauel je govorio i o otpornosti finansijskog sistema na potencijalne krize. Posebno se osvrnuo na inflaciju povezanu sa ratom u Iranu, navodeći da su dugoročna inflaciona očekivanja i dalje pod kontrolom. Prema podacima Ministarstva rada SAD, stopa nezaposlenosti mladih uzrasta od 20 do 24 godine trenutno iznosi 7,4%, nakon što je tokom prethodne jeseni dostigla više od 9%.

Pauel će u maju napustiti funkciju predsednika Federalnih rezervi, a na tom mestu zameniće ga bivši zvaničnik Federalnih rezervi Kevin Varš, kojeg je predsednik Tramp nominovao početkom godine. U međuvremenu, Federalne rezerve razmatraju ekonomske podatke koji pokazuju da inflacija ostaje iznad ciljanih 2% godišnje, dok rast cena goriva, uzrokovan ratom u Iranu, utiče na troškove širom američke privrede.

Tokom razgovora sa studentima, Pauel je naglasio da su mladi posebno pogođeni usporavanjem tržišta rada, ali da postoje šanse za oporavak i dugoročni rast. Nije izneo konkretne prognoze o budućim ekonomskim kretanjima, ali je ukazao na važnost prilagođavanja novim tehnologijama i nastavku obrazovanja kao ključnim faktorima za uspeh na tržištu rada.

U zaključku, Pauel je poručio studentima da ne gube motivaciju i da ostanu istrajni u traženju prilika, uprkos trenutnim izazovima povezanima sa globalnim krizama i promenama na tržištu rada.

Pročitaj još

U Trendu